2019
Mataupu 1: Faapotopoto Mai se Kamupani
Iulai 2019


Mataupu 1

Faapotopoto Mai se Kamupani

E faitau afe le Au Paia o Aso e Gata Ai na fifilemu a o lagona atu le leo o Lusi Maki Samita i le faletele o potopotoga i le fogafale muamua o le malumalu i Navu toeitiiti lava a mae’a le fausiaina.

O le taeao lea o le aso 8 o Oketopa, 1845, o le aso lona tolu ma o le aso mulimuli foi lea o le konafesi o le tautoulu a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. I le iloaina ai o le a ia le toe mauaina se tele o nisi avanoa e lauga atu ai i le Au Paia—aemaise o lea ua latou fuafua nei e tuua Navu mo se aiga fou i se mea mamao i sisifo—sa lauga atu Lusi ma se mana sili atu ma lona tino auvaivai ua fitusefulu tausaga le matua.

“Ua sefuluvalu tausaga talu ai i le aso lua sefululua o Setema sa aveese ai e Iosefa papatusi mai le palapala,” sa ia molimau ai, “ma o Iosefa Samita, le perofeta a le Alii, ua sefuluvalu nei tausaga i le Aso Gafua ua te’a talu ona—”1

Sa tu o ia, ma manatua Iosefa, lana tama na maliu faamaturo. Sa iloa lava e le Au Paia na i totonu o le potu le auala na taitai atu ai e se agelu a le Alii o ia i se seti o papatusi auro na tanumia i se mauga na ta’ua o Kumora. Na latou iloa sa faaliliuina e Iosefa papatusi e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua ma lolomiina le faamaumauga o le Tusi a Mamona. Ae e toafia ni tagata o le Au Paia na i ai i le faletele o potopotoga na iloa moni o ia?

Sa mafai ona manatua pea e Lusi le taimi na muai ta’u atu ai e Iosefa ia te ia, ina ua luasefulu tasi ona tausaga i lena taimi, ua faatuatuaina e le Atua o ia i papatusi. Sa popolevale o ia i le taeao atoa, sa fefe ne’i toefoi ane o ia mai le mauga e leai se mea, e pei ona tupu i le fa tausaga na muamua atu. Ae ina ua ia taunuu ane, sa vave lava ona ia faatoafilemuina [le] popole [o Lusi]. “Aua e te popole,” sa ia fai atu ai. “Ua lelei mea uma.” Ona ia tuu atu lea ia te ia o mea faaliliu na tuuina mai e le Alii mo le faaliliuga o papatusi, sa afifi i se solosolo, e fai ma faamaoniga ua faamanuiaina o ia i le mauaina o faamaumauga.

Sa toalaiti lava nisi sa talitonu i lena taimi, o le toatele lava o i latou o tagata o le aiga o Samita. O le taimi lea ua silia ma le sefulutasi afe le Au Paia mai Amerika i Matu ma Europa sa nonofo i Navu, Ilinoi, lea sa potopoto i ai le Ekalesia mo le ono tausaga talu ai. O nisi o i latou sa fou i le Ekalesia ma sa le’i maua se avanoa e feiloai ai ma Iosefa po o lona uso o Ailama a o le’i tafanaina e se vaega leaga ma fasiotia ai alii nei e toalua ia Iuni 1844.2 O le mafuaaga lena na manao ai Lusi e lauga e uiga i ē ua maliliu. Sa manao o ia e molimau atu i le valaauga faaperofeta o Iosefa ma le matafaioi a lona aiga i le Toefuataiga o le talalelei a o le’i malaga ese atu le Au Paia.

Mo le silia ma le masina, sa susunu ai e vaega faatupu faalavelave fale ma pisinisi a le Au Paia i nofoaga lata ane sa nonofo ai. O le popole mo o latou ola, e toatele aiga sa sosola ese atu i le tulaga saogalemu o Navu. Ae sa faatoateleina le malolosi o vaega leaga ma faatulagaina atili a o gasolo pea vaiaso, ma sa le’i pine ae faia fetaua’iga i le va o i latou ma le Au Paia. O le taimi lea, sa leai ma se mea na faia e le setete ma le faigamalo o le atunuu e puipuia ai aiā tatau o le Au Paia.3

I le talitonu i ai sa na o sina taimi itiiti lava ae osofaia loa e vaega leaga Navu, ae sa faia e taitai o le Ekalesia se feutagaiga mo se filemu i ni tuutuuga maaleale i le malilie lea e o ese mai le Au Paia mai le itumalo a o le’i oo i le tautotogo.4

I le taialaina ai i faaaliga faalelagi, sa fuafua ai e Polika Iaga ma isi uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia aveese atu le Au Paia ia sili atu ma le afe maila i sisifo, i tala atu o Mauga Papa (Rocky Mountains), i fafo atu o le tuaoi o le Iunaite Setete. I le avea ai ma korama pule faamalumalu o le Ekalesia, sa faasilasila mai ai e le Toasefululua lenei faaiuga i le Au Paia i le aso muamua o le konafesi o le tautoulu.

“Ua mamanuina e le Alii e taitai ese atu i tatou i se laufanua lautele atu o faatinoga,” sa folafola atu ai e le aposetolo o Pale Palate, “i le mea e mafai ona tatou olioli ai i mataupu faavae mama o le saolotoga ma aia tutusa.”5

Sa iloa e Lusi o le a fesoasoani atu le Au Paia ia te ia i lenei faigamalaga pe afai na te filifili e alu. Na poloaiina e faaaliga le Au Paia ia potopoto faatasi i le nofoaga e tasi, ma sa naunau le Toasefululua e faatino le finagalo o le Alii. Ae sa olomatua Lusi ma talitonu o le a le toe umi lona soifua. Ina ua maliu o ia, sa ia manao ina ia tanu i Navu e latalata ia Iosefa, Ailama, ma isi tagata o le aiga o ē ua maliliu, e aofia ai lana tane, o Iosefa Samita le Matua.

Ma le isi, o le toatele o lona aiga sa soifua pea na nonofo i Navu. Sa na o lana tama e toatasi na totoe, o Viliamu, sa avea ma se uso o le Korama a le Toasefululua, ae sa ia teenaina le latou taitaiga ma musu ai e alu i sisifo. O lana fanau teine e toatolu—Sofarania, Kataraina, ma Lusi—sa nonofo foi. Sa faapena foi lana tama teine faaletulafono o Ema, le faletua o le perofeta ua maliu.

A o saunoa atu Lusi i le faapotopotoga, sa ia uunaia i latou na faalogologo ia le popole i le malaga o i luma atu. “Aua ne’i tou lotovaivai ma faapea e le mafai ona outou maua ni taavale toso ma ni mea,” sa ia saunoa ai. E ui i le mativa ma sauaga, ua faataunuuina e lona lava aiga le poloaiga a le Alii ia lolomi le Tusi a Mamona. Sa ia uunaia i latou ia faalogo i o latou taitai ma taulima le tasi ma le isi i le agalelei.

“E pei ona saunoa Polika, e tatau ona outou faamaoni uma a leai tou te le oo iina,” sa ia saunoa atu ai. “Afai tou te lagona le ita, o le a i ai faafitauli ia te outou.”

Sa talanoa tele atu Lusi e uiga i lona aiga, o sauaga matautia na latou mafatia ai i Misuri ma Ilinoi, atoa ma tofotofoga o loo taoto mai luma atu mo le Au Paia. “Ou te tatalo ia faamanuia e le Alii faauluuluga o le Ekalesia, Tuagane Polika ma taitai uma,” sa ia saunoa ai. “A ou alu atu i se isi lalolagi, ou te fia feiloai ia te outou uma.”6

Ia Ianuari 1846, sa fono soo ai Polika ma le Korama a le Toasefululua ma le Aufono a le Toalimagafulu, o se faalapotopotoga na vaavaaia ia atugaluga faaletino o le malo o le Atua i le lalolagi, e fuafua ai le auala sili ona lelei ma sili ona vave e aveese ai tagata mai Navu ma faatu se nofoaga fou e potopoto i ai le Au Paia. O Heber Kimball, o se uso a aposetolo, sa fautua mai latou te taitaia se kamupani po o se vaega toalaiti o le Au Paia i sisifo i le vave e mafai ai.

“Faapotopoto mai se kamupani e mafai ona saunia i latou lava,” sa ia fautua atu ai, “ia saunia i soo se taimi pe a valaauina e o atu i luma ma saunia se nofoaga mo o latou aiga ma ē matitiva.”

“Afai o i ai se vaega lelei tele e o atu ma toto laau i lenei tautotogo,” sa faailoa atu ai e aposetolo Osona Palate, “o le a talafeagai pe a amata i le aso muamua o Fepuari.” Sa ia tomanatu pe o le a atamai atu le faamautu i soo se mea e latalata ane, lea o le a mafai ai ona latou vave totoina ni laau.

Sa le’i fiafia Polika i lena manatu. Ua uma ona faatonuina e le Alii le Au Paia ia faato’a se nofoaga e latalata i le Vaituloto Tele o Sate Leki. O le vaituloto o se vaega o le Faatanoavai Tele, o se laufanua telē faataali’oli’o e si’omia e atumauga. O le telē o le faatanoavai o se eleele toafa matutu ma o se luitau le toto ai o ni mea toto, sa mafua ai ona toatele tagata Amerika e le fia malaga ai i sisifo.

“Afai tatou te o i va o mauga i le nofoaga e le fia manatu i ai se tasi,” sa faasoa atu ai Polika, “o le a leai se lotoleaga mai soo se malo.” Sa malamalama Polika o lea laufanua sa ‘ainā muamua e tagata Amerika mao’i. Ae sa ia faamoemoe o le a mafai e le Au Paia ona nonofo ai i latou lava ma le filemu.7

Faamatalaga

  1. Historian’s Office, General Church Minutes, Oct. 8, 1845; “Conference Minutes,” Times and Seasons, Nov. 1, 1845, 6:1013–14. O se lipoti atoa o le lauga a Lusi i le konafesi ia Oketopa 1845, faatasi ma faamatalaga faaopoopo, o loo maua i le Reeder and Holbrook, At the Pulpit, 21–26. Autu: Lusi Maki Samita

  2. Lusi Maki Samita, Talafaasolopito, 1844–45, tusi 5, [7]; Au Paia, voluma 1, mataupu 4 ma le 44; Uliuli, “O Le A le Toatele o le Faitau Aofai o Tagata o Navu?” 92–93. Autu: Maliufasia o Iosefa ma Ailama Samita

  3. Tusi a Solomon Hancock ma Alanson Ripley ia Polika Iaga, Sete. 11, 1845, Faila o le Ofisa o Polika Iaga, CHL; “Mobbing Again in Hancock!” ma le “Proclamation,” Nauvoo Neighbor, Sept. 10, 1845, [2]; Gates, Journal, volume 2, Sept. 13, 1845; Glines, Reminiscences and Diary, Sept. 12, 1845; “The Crisis,” ma le “The War,” Warsaw Signal, Sept. 17, 1845, [2]; “The Mormon War,” American Penny Magazine, Oct. 11, 1845, 570–71; Tusi a Jacob B. Backenstos ia Polika Iaga, Sete. 18, 1845, Faila o le Ofisa o Polika Iaga, CHL; Tusi a Orson Spencer ia Thomas Ford, Oke. 23, 1845; Tusi a Thomas Ford ia George Miller, Oke. 30, 1845, Brigham Young History Documents, CHL; tagai foi i le Leonard, Nauvoo, 525–42.

  4. To the Anti-Mormon Citizens of Hancock and Surrounding Counties (Warsaw, IL: Oct. 4, 1845), Chicago Historical Society, Collection of Manuscripts about Mormons, CHL; tagai foi i le Leonard, Nauvoo, 536–42.

  5. Council of Fifty, “Record,” Sept. 9, 1845, i le JSP, CFM:471–72; “Conference Minutes,” Times and Seasons, Nov. 1, 1845, 6:1008–11.

  6. Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:8 (Faaaliga, Sete. 1830–A, i le josephsmithpapers.org); Mataupu Faavae ma Feagaiga 125:2 (Faaaliga, circa Early Mar. 1841, i le josephsmithpapers.org); Historian’s Office, General Church Minutes, Oct. 8, 1845; “Conference Minutes,” Times and Seasons, Nov. 1, 1845, 6:1013–14.

  7. Council of Fifty, “Record,” Jan. 11, 1846, in JSP, CFM:514, 515, 518. Autu: Aufono a le Toalimagafulu