2019
Faifeautalai e Vave Foi Mai: E Le o Tuua Na o Outou
Iulai 2019


Autalavou Matutua

Faifeautalai na Vave Foi Mai: E Le o Tuua Na o Outou

O le tusitala, e sau mai Farani, o loo aoga i Iuta, ISA.

Ua faasoa mai e talavou matutua le ala latou te maua ai le uiga ma le filemu i le mavae ai ona vave foi mai a latou misiona ma le ala e te mafaia ai foi.

Ata
three young adults walking and laughing

Ata na Pueina e Tiffany Myloan Tong

O le autau a faifeautalai o loo tauivi e faataunuu lo latou tiute ia “valaaulia isi e o mai ia Keriso”1 e aumaia “faamoemoega sili ma le olioli tele” (Alema 56:17) i le toatele. O na faifeautalai, e pei lava o le autau talavou i le Tusi a Mamona, o loo tau i aso uma ma le “malosi faavavega; ma le mana malosi faapea” (Alema 56:56).

Ae oo lava i totonu o le autau talavou e 2,060, na i ai lava le 200 o e na “matapogia ona o le tele o le toto masaa” (Alema 57:25). Pe na faaitiitia ai lo latou lototoa? Faaitiitia ai le malolosi? Faaitiitia ai le lototetele? Faaitiitia ai le agavaa nai lo isi? E leai lava.

Na tutusa lava, outou faifeautalai na vave foi mai i le fale mo mafuaaga faalemafaufau pe faaletino e le o faaitiitia ai le lototoa, faaitiitia ai le malosi, faaitiitia ai le lototele, pe faaitiitia ai le agavaa. O lou naunautaiga e ala i ou tofotofoga e—ma e tatau ona—ofoofogia. Na faasaoina oe—atonu na matuai manua lava, ae ua faasaoina. O ou manua, pe faaletino, faalemafaufau, pe faaleagaga, ua manaomia nei le tausia (tagai Alema 57:28). Mo i latou na foi mai i le fale mo mafuaaga e faatatau i le agavaa, o le salamo o le a avea o se vaega taua o lou faamalologa.

Ao e faamasani i le i ai i le fale, ia mautinoa e te tuuina ia te oe lava se taimi e faamalolo ai ma manatua ia faalagolago pea i le Atua (tagai Alema 57:27). Ua ia faamanatu maia ia i tatou: “A Ou tuuina atu se poloaiga i soo se tasi o atalii [po o afafine] o tagata, e fai se galuega i loʼu igoa”—mo se faataitaiga, auauna atu i se misiona— “ma o atu ia atalii o tagata ma lo latou malosi atoa ma mea uma ua ia te i latou e fai lena galuega, ma lē tuua lo latou filiga, ae o mai o latou fili ia i latou ma taofi i latou mai le faia o lena galuega, faauta, ona tatau ai lea ia te aʼu ona lē toe manaomia lena galuega mai i o [ latou] lima … , ae talia a latou taulaga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:49).

Po o a lava manua ua outou taulimaina—pe na toe tiga ai—i le galuega, ae afai na outou auauna atu ma le agavaa pe salamo atoatoa, o lau saofaga na manaomia ma na taliaina e le Alii.

Ata
young adult man

Ata pue mai le Getty Images

O le faitauina o nei tala e ono fesoasoani ia te oe e maua ai le faamalologa i le mea moni lava e le o tuua na o oe ma o le faasoaina mai o lau tala e mafai ona fesoasoani i isi.

Ia iloaina na Lagona e le Faaola Lou Tiga

I lou tietie atu i le vaalele i lau misiona, na ou vaai faalemafaufau pe o le a faapei lou foi atu i le fale. O le a alalaga fiafia tagata uma, o le a opoina atu au e lou aiga ma uo, ma o le a ou ola i aso o totoe o lou olaga i le filemu, ma olioli i faamanuiaga uma na oo mai i le avea ai ma se faifeautalai ua foi mai ma le mamalu.

E sefulutasi masina mulimuli ane, i le tietie atu i le vaalele i le fale, o minute uma na alu i le popole ma le tiga e uiga i le mea o le a tupu. Na faatalitali mai lou aiga, ma e ui na latou alalaga fiafia ma opo mai au, e lei umi lava, ae tuua na o au ma le le mautinoa o lou lumanai.

Na silafia e le Faaola ou aso pogisa. Na Ia silafia ou lagona ao taoto ai i le moega mo le tolu vaiaso ma tagi ma moe ia aloese ai mai le mea moni. Na Ia silafia o le a ou manaomia Lona malosi ona e leai se tasi na siomia au na malamalama pe popole foi i le mea o tupu ia te au. Ae sa Ia silafia. Semanu ou te le sao mai lau misiona po o le vave foi mai i le fale e aunoa ma Ia.

Ali Boaza, Kuinisilani, Ausetalia

Ia Naunau e Mulimuli i le Finagalo o le Alii

Sa sologa lelei mea uma i lau misiona. Na ou oo ini aafiaga ofoofogia na o le a tumau pea e faavavau i lou loto. Ae ui i lea, i le mavae ai o le valu masina, na amata ona faaletonu lou soifua maloloina. I le mavae ai o le tele o le anapogi ma le tatalo, na auina atu au i le fale. Sa ou mafatia. Na ou mafaufau o au na mafua ai mea uma . Na amata ona ou le faitauina au tusitusiga paia ma tatalo soo e pei ona masani ai. Na ou mafaufau pe ou te lei faia mea uma ina ia ou nofo ai.

Ae na ou iloaina sa tofotofoina au e iloa ai pe o le a ou tumau i le faamaoni i le Alii. Na faigata, ae na ou tuu atu lou talitonuga i le Alii, ma na ou toe foi i le misiona, lea na ou toe oo ai foi i ni aafiaga ofoofogia.

Ona, toe foi mai lea o o’u faafitauli faalesoifua maloloina. Ae o le taimi lea, sa sili atu lou naunau e mulimuli i le finagalo o le Tama Faalelagi. O lea na ou toe foi atu ai i le fale mo le taimi lona lua. Na faigata, ae ou te iloaina na mafai ona ou aoao mai mea uma na ou oo i ai.

E ui lava ou te lei auauna atu mo le 24 masina, ou te iloaina na ou auauna atu i se misiona faamamaluina. Ou te iloaina o le taimi na ou auauna atu ai i le Alii na aoga mo au ma mo tagata na ou fesoasoani i ai. Ou te faafetai i lou Faaola mo Lana Togiola e le iu. Na te silafia o tatou luitau taitasi. Ma afai tatou te faalagolago ia te Ia ma le manatu atoa, o le a le tuua lava na o i tatou.

Fillipe Hoffman, Goiás, Pasila

Aua le Maimauina le Taimi e Mafaufau Ai Pe Aisea

O le manatu faapea o le vave foi mai i le fale sa matautia. O le taimi lava na tau mai ai e le fautua, na ou lagonaina ai le tele o lagona ua fenumiai: Maasiasi. Toomaga. Ta’usalaina. Filemu. Faanoanoa. Faatasi uma lava i le taimi e tasi.

Ou te iloaina na lagolagoina au e le Atua aua na mafai lava ona ou ola i lena vaiaso muamua i le fale. Ona ou toe sao mai lea i le isi vaiaso. Ma le isi. Seia oo lava ina ou mafaia ona lagonaina ua ou manuia. O lou tama o lou lagolago sili lea ma na ia tausia lelei au. Sa ia manao e talanoa i taimi uma ma faaalu le taimi e faatasi ai ma au. E le ina ia iloa po o le a le “mea na tupu,” ae na o le fia iloa lava pe o a mai au.

Ina ua maliu lou tama i se faalavelave ao ‘a’e i luga o papa i ni nai masina mulimuli ane, na ou iloaina e aunoa ma se masalosalo na i ai se fuafuaga a le Atua mo au. O le faatasi ai ma lou tama mo masina mulimuli o lona soifua na faamalosia ai lau molimau i le fuafuaga o le faaolataga. Ou te le o malamalama lava i mafuaaga uma pe aisea na ou sau ai i le fale i le taimi lea, ae na ou aoaoina foi afai e te faaaluina le tele o le taimi e mafaufau ai pe aisea, ona e misia lea o vavega ofoofogia ua saunia e le Atua mo oe i aso uma.

Kristen Watabe, Ohaio, ISA

Fetuunai Ou Faamoemoega

Ina ua ou ma’i tele e faaauau lau misiona, na ou iloaina ua finagalo le Atua ia ou alu i le fale, ae o le faafeagai tonu lava lena o le mea na ou manao ai. Na ou faanoanoa foi i le faafuasei ona leai sou malosi, lea na faamaonia mulimuli ane o le amataga o se tulaga faaletonu, e faaauau pea.

Ao faamasani ai i lou mai, na ou lagonaina ua leai sou faamoemoe. Na ou matuai manaomia lava le fesoasoani ma na lagonaina ua leai se mea e ofoina atu. Ae na ou iloaina sa ou manaomia le faaauau ona faaaoga lou faatuatua, o lea na ou faaauau ai le suesue, tatalo, ma taumafai e mulimuli i le Agaga. Ao suesue i le Feagaiga Fou i se tasi aso, na ou tau atu i se ata tusi na saunia e James Tissot e faaautu Ua Poloai Atu Iesu i Aposetolo ia Malolo. O lenei ata o le Mareko 6:30–31 na vave lava ona faamafanafanaina au. Ao ou vaaia Keriso o leoleoina Ana auauna o loo malolo, na ou lagonaina le tele o Lona alofa mo i latou. Ma au.

Ata
Tissot painting

Na iu lava, ina ou aoaoina o ou faamoemoega na i ai mo au lava ia e le tutusa ma faamoemoega o le Atua mo au. I nisi auala, o Ona ala na sili atu le faigata patino, ae na sili atu le fetaui ma ou manaoga. Ou te faafetai tele mo le ala na Ia aoaoina ai au ia sili atu ona talia atoatoa Lana fesoasoani ma Lona alofa atoatoa. O Lona talitonuina o au ua tuuina mai ai ia te au le faamoemoe na ou manaomia e faaauau ai.

Sabrina Maxwell, Iuta, ISA

Tumau i le Ala o le Talalelei

Sa ou vave foi mai i le fale mai le Misiona a Filipaina Cebu Sasae. O le “ae a pe ana” ma le le fetaui ma le “tu faafaifeautalai ua foi mai” na faigata ai le tau faamasani. Talu ai na ou auauna atu i lou lava atunuu, na ou tauivi i le mafaufau ua ou faatoilaloina lau paranesi ma le iloaina ou te lei ausia o latou faamoemoega. O le faatusatusaina o au lava i faifeautalai ua foi mai “ua maea” na mafai ai ona ou vaaia au lava ua faaititia le agavaa po o se tagata ese.

Na iu lava, ina aoao au e le Alii faapea o se misiona ua na o se tasi o auala e auauna atu ai ia te Ia. E le taua po o fea po o le a le umi ae o le ala e te auauna atu ai. Na Ia aoaoina au ia lotomaualalo ma tumau i le ala o le talalelei e tusa lava pe ua faigata tulaga ma aua le alu i lou lava ala.

Jasper Gapuz, Filipaina

Taulai Atu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso

Na tofia au e galue i le Misiona a Ueligitone Niu Sila . Ina ua ou iloaina na ou manaomia ona alu vave i le fale, na ou lagonaina e pei ua ou faatoilaloina le Tama Faalelagi ma ou matua.

Na ou aoaoina le tele o mea mai lau misiona ma mai lenei tulaga. Ou te lei manaomia lava ona faalagolago i le Tama Faalelagi ma le Togiola a le Faaola e pei ona ou faia ina ua ou sau vave i le fale. Na ou manaomia ona faalagolago i le Atua ma taliaina soo se mea na Ia finagalo ou te oo i ai ma aoao. Ou te le mafai ona teena le mana o le Togiola ma le ala na ou iloa moni ai o Iesu Keriso o lou Faaola. Na ou aoaoina e faalotomaualaloina e le Atua au ma aoaoina au e ala i ou vaivaiga ma taimi faigata.

E le afaina po o fea ou te i ai, pe i ai sau pine misiona i lou fatafata, e avea pea au ma se soo o Iesu Keriso. Ou te iloa e alofa pea le Alii ia te au ma e faatasi mai ia te au, ma e finagalo ou te faaauau ona auauna atu i isi. Ma e ui lava ua ou i le fale, ou te iloa e le o au o se tagata toilalo ona e fesoasoani o Ia ia te au ia avea o se tagata sili atu e ala i lenei aafiaga.

Natasha Krisanalome, Thailand

Faamalosia Lou Sootaga ma le Faaola

Na ou maua se avanoa e auauna atu ai i lau misiona i Anchorage, Alaska, ISA. O se mea faamomoiloto tele le sau vave i le fale ona o faafitauli mai le mapeva o tapuvae ma vae. E mautinoa lava le le faigofie, ae na tele ou aafiaga na aoaoina ai au i lesona taua o le olaga. Na ou aoaoina na i ai i le Tama Faalelagi se fuafuaga mo mea uma e tupu i o tatou olaga. Sa ou aoaoina foi le ala e taulima ai faigata faatasi ma se vaaiga sili atu. Na sili atu le malosi o lou sootaga ma le Faaola nai lo se isi lava taimi ona sa ou aoaoina le aoga o le mana faamalolo o Lana Togiola.

Na fesoasoani moni lava le Tama Faalelagi ia te au e ala i lenei taimi faigata. E ui lava ina sa ou tauivi pea i nisi taimi, ou te iloaina o loo pulea e le Tama Faalelagi ma e sili atu mea Na te iloaina ou te manaomia i lou olaga nai lo au.

Amber Bangerter, Iuta, ISA

Ia Iloa o Loo Faaauau Pea le Galuega Faafaifeautalai i Soo se Mea o E i AI

Na ou auauna atu i le Misiona a Hungary Budapest. Ina ua ou vave foi mai i le fale, na faigata tele ona o au soa uma lava sa i ai pea ia latou misiona ma na ou misia le avea o se faifeautalai. Na ou fefe foi o le a faamasinoina o au e isi tagata o le Ekalesia, ae o le mea e lelei ai, na faaalia e tagata uma lava le alofa ma le malamalama i lou tulaga.

Na ou lagonaina le feololo, ina ua mavae se taimi. Na ou faitau i se tusiga i le Liahona e uiga i faifeautalai na vave foi mai lea na fesoasoani ou te maua ai se lagona feoloolo ona sa ou le toe lagonaina ua na o au lea na faapea (tagai Destiny Yarbro, “Vave Mai i le Fale Nai lo le Mea na Fuafuaina,” Liahona, Ian. 2018, 44–47). Na ou teulotoina foi le tala a le uso o lou tina: “E faaauau pea le galuega faafaifeautalai i soo se mea e te i ai.”

Lucas Ludwig Saito, São Paulo, Pasila.

Ia Siomia Oe Lava i le Agalelei

Ou te lei mafaufau lava o le a ou alu vave i le fale, ma na ou ma ma popole e uiga i le faafeagai ai ma tagata uma. E ui o se tasi lea o taimi sili ona faigata i lo’u olaga, sa ou tuputupu ae foi mai le aafiaga. Na mamanuina ai au i se tagata e sili atu ona lelei.

Na ou toe foi i le fale ina ia oo i se faagasologa o le salamo. O nisi o filifiliga na ou faia ae lei alu i le misiona sa le ogatusa ma aoaoga ma poloaiga o le talalelei. Ona o lou maasiasi ma le manao ia tumau i lou tulaga i le Ekalesia, ou te lei oo ai i le faagasologa o le salamo ma lou epikopo muamua. Ae i totonu o ni nai masina muamua, na ou lagonaina le manaomia ona toe foi i le fale e salamo ina ia mafai ona ou auauna atu ma le mamalu ma le amiosao.

O mea na uunaia moni lava au ina ua ou toe foi i le fale o le auai i gaoioiga na siitia ai faaleagaga, e aofia ai sauniga o le Ekalesia, galuega faatino auauna atu, ma le malumalu, i le taimi lava na ou mafaia ai. O le mea na sili ona fesoasoani ia te au, e ui i lea, o tagata na siomia au—aiga, ni nai uo, ma e oo lava i tagata ou te lei feiloai i ai muamua na faaalia ia te au le alofa ma le agalelei.

O le aotelega, faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii ma faataitaiga faaKeriso na siomia ai au, na mafai ai ona ou toe foi ma faauma lau misiona i Florida. O lou faamoemoega e faapea o le a tatou taumafai uma lava ia amio faaKeriso i isi, pe na latou vave foi mai i le fale pe na ona manaomia lava.

Caigen Stuart, Iuta, ISA

Faalagolago i le Faaola.

Sa ou maua lo’u valaauga faamisiona i le Misiona a Zambia Lusaka. O se tasi o mea sili ona faigata e uiga i le vave foi mai i le fale o tagata e le malamalama i faifeautalai e vave foi mai.

Ina ua ou foi mai, na tatau ona ou i ai i le falemai mo le tolu vaiaso, ma e leai ni tagata mai le lotu na valaau pe asiasi mai. Pau tagata na o mai o le taitai vaega ma faifeautalai e aumaia le faamanatuga ia te au i aso Sa taitasi—ma pau le mea na faia ai lena mea ona sa ou talosagaina i latou e fai. Semanu ou te faaaogaina moni lava le fesoasoani a tagata lotu e fausia ai lou malosi ma lou faatuatua ia Iesu Keriso i na vaiaso muamua i le fale, ae na ou faia lava na o au.

O loo faaauau pea ona aoaoina au e le Alii i aso uma e uiga i le mafuaaga ua ou vave i ai i le fale nai lo le taimi faamoemoeina, e ui lava o loo faigata pea ona malamalama i nisi taimi. Ua ou iloaina nei o le vave sau i le fale na faatagaina au e maua ai lou tama ma lona aiga ma fausia ai le sootaga ma i latou. Na faatagaina au e iloa ai na i ai sou faaletonu o loo faaauau pea ona avea o se vaega o lou olaga. Ma ua ou iloaina po o a ou malosiaga ma vaivaiga—mo se faataitaiga, pe faapefea ona fai atu “leai.” I le taimi muamua, sa faigata ia te au ona fai atu leai i soo se mea pe soo se tasi. Na ou naunau pea e fai mea ma faamuamua isi, e tusa lava pe sa ou lelava pe o pisi foi —e le o se mea sese, ae o lenei tofotofoga, ua ou iloaina ai o nisi taimi ou te manaomia ai le faamuamua o au lava.

O loo ou faaauau pea ona iloaina mea fou e uiga i le Alii ma pe aisea na ou vave sau ai i le fale. Ae ua tele faamanuiaga ua oo mai ia te au, ma ou te faalagolago i le Alii i aso uma. E ui lava e faigata i nisi taimi ma e le malamalama i taimi uma tagata, ou te iloaina e malamalama le Faaola. Ma ou te faaauau pea ona faalagolago ia te Ia ma Lana Togiola e le iu.

Lindi Chibase, Gauteng, Aferika i Saute

O le folafolaga o loo maua i lau tusi o le valaauga faamisiona, na faia ia te oe ao e filifili e laa atu i luma i lenei galuega, o le a faataunuuina: “O Le a Faamanuiaina oe e le Alii i le lelei o lou olaga.” Faatasi ai ma le taulai atu ma le faaeteete, o le a faamaloloina ou manua ma avea o se meafaigaluega mo oe e mafai ai ona fesoasoani i isi ia o mai ia Keriso. O le tiute, lava lena, a faifeautalai.

Faamatalaga

  1. “O Le A Lo’u Faamoemoega o se Faifeautalai?” Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala mo le Galuega Faafaifeautalai, rev. ed. (2018), lds.org/manual/missionary.