2018
ʻEletā Gerrit W. Gong
May 2018


ʻEletā Gerrit W. Gong

Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻĪmisi
ʻEletā Gerrit W. Gong

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Gerrit W. Gong ʻi heʻene ʻuluaki lea ʻi he konifelenisi lahí ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ou hiva fiefia ʻi he Sāpate Toetuʻu ko ʻení, Haleluiā.’” “ʻOku hanga ʻe he hiva ʻo e ʻofa huhuʻi hotau Fakamoʻuí ʻo fakamanatua e maʻumaʻuluta ʻo e ngaahi fuakavá … pea mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”

Kuo fiefia ʻa ʻEletā Gong ʻi heʻene moʻuí kotoa ʻi he maʻumaʻuluta ko iá. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku “fakaʻatā mo fakalangilangiʻi” kitautolu ʻe he mālohi ʻo ʻetau ngaahi fuakavá, fakataha mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá ne pehē, “ʻOku nau kau fakataha ke fakamelieʻi, fakatolonga, fakamāʻoniʻoniʻi, [mo] huhuʻi.”

ʻI ha mali he temipalé ʻi ha ʻaho ʻe taha, naʻe hāsino e mālohi ʻo e ngaahi fuakavá, fakataha mo e Fakaleleí, ʻi he ngaahi sioʻata ʻo e temipalé. Naʻá ne sioloto ki he ngaahi toʻu tangata kotoa ʻo hono fāmilí ʻi he kotoa ʻo ʻitānití, mei hono fuofua kāinga ʻokú ne ʻiló, ʻa e ʻUluaki Dragon Gong, naʻe fāʻeleʻi ʻi he 837 AD, ʻo fakalau mai ai ʻi ha toʻu tangata ʻe 36 ʻo aʻu ki hono ngaahi makapuná tonu pea hokohoko pehē atu ai pē ki he kuohilí mo e kahaʻú fakatouʻosi.

Naʻá ne pehē, “[naʻe] kamata ke mahino ko au mo hoku uaifí ko ha fānau ki heʻema mātuʻá, pea mātuʻa ki heʻema fānaú, ko ha makapuna ki heʻema kuí pea ko e kui ki homa makapuná. “Ko e lēsoni mahuʻinga ʻo e moʻuí kuo fakamaʻu ia ki hotau lotó ʻi heʻetau ako mo faiako ʻi he fatongia taʻengatá ʻo kau ai e fānau mo ha mātuʻa, mātuʻa mo ha fānau.”

Kuo hoko ʻa ʻEletā Gong ko ha Fitungofulu Taki Māʻolunga talu mei ʻEpeleli 2010, pea mo ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú talu mei ʻOkatopa ʻo e 2015. Naʻe hikinimaʻi ia ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻaho 31 ʻo Māʻasi, 2018, ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi ko ha “ui toputapu mei he ʻEikí naʻe ofo ai [ʻene] moʻuí.”

Mei he 2011 ki he 2015, naʻe hoko ʻa ʻEletā Gong ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī Faka-ʻēlia ʻi ʻĒsiá, pea hoko ko ha Palesiteni Faka-ʻēlia ʻi he fakaʻosinga ʻene ngāue ko iá. Naʻá ne ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi he Misiona Taiwan Taipei, hoko ko ha aleaʻanga māʻolunga, kulupulita ʻi he taulaʻeiki lahí, palesiteni Lautohi faka-Sāpate ʻi he siteikí, faiako semineli, pīsope, palesiteni misiona fakasiteiki, palesiteni fakasiteiki, mo ha Fitungofulu Fakaʻēlia.

Naʻe maʻu ʻe ʻEletā Gong ha mataʻitohi B.A. ʻi he Ako ki ʻĒsiá (Asian Studies) mo e Ako Fakaʻunivēsití (Universitiy Studies) mei he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he 1977. ʻI he 1979, naʻá ne maʻu ha mataʻitohi M.A. ʻi he filōsefá mo ha mataʻitohi toketā ʻi he ngaahi vaʻa fetuʻutaki fakapuleʻangá mei he ʻUnivēsiti ʻOkesifōtí pea naʻá ne maʻu ai ʻa e sikolasipi Loatasí (Rhodes Scholar). ʻI he 1985, naʻá ne hoko ko ha tokoni makehe ki he sekelitali ʻo e siteití ʻi he Potungāue faka-Siteiti ʻo e ʻIunaiteti Siteití, pea hoko ʻi he 1987, ko ha tokoni makehe ki he ʻamipasitoa ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻi Peisingi, Siainá. Naʻe kamata mei he 1989, ʻene ngāue ʻi ha ngaahi tuʻunga kehekehe ʻi he Senitā ki he Ako Fakafoungá mo e Fakavahaʻapuleʻangá ʻi Uasingatoni D. C. Naʻá ne hoko ko ha tokoni ki he palesiteni fai palaní mo e fai siví ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻo aʻu ki ʻEpeleli ʻo e 2010.

Naʻe hikifonua mai ʻa e ongo kui ʻa ʻEletā Gong mei Siaina ki he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe fāʻeleʻi ʻa ʻEletā Gong ʻi he Kolo ko Letiutí, ʻi Kalefōnia, USA, ʻi he 1953. Naʻá ne mali mo Susan Lindsay ʻi Sānuali ʻo e 1980, pea ko ha mātuʻa kinaua ki ha fānau ʻe toko fā pea ‘okú na maʻu ha makapuna ʻe toko tolu.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Gong ʻi he konifelenisi ko ʻení, “Ko e meʻa lelei mo taʻengata kotoa pē, ʻoku fakatefito ia ʻi he moʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí pea mo ʻEne Fakaleleí, kae pehē ki he fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.” “ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he loto mālūʻia ki he Kalaisi Moʻuí—Naʻá [Ne] … [ʻiate kitautolu] he kamataʻangá ʻo aʻu ai pē ki he ngataʻangá.”