2016
Ko e Hā ʻOku Tau Papitaiso ai maʻá e Kau Pekiá
Māʻasi 2016


Ko e Hā ʻOku Tau Papitaiso ai maʻá e Kau Pekiá

ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko lolotonga e papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he meʻa ʻoku tau mamata ki aí.

ʻĪmisi
temple baptistry

Tā ʻo e faiʻanga papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he Temipale ʻOkiteni ʻIutaá

Kapau kuó ke ʻosi fakahoko ha papitaiso maʻá e kau pekiá, mahalo kuo ke ʻosi ongoʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e moihū ʻi he temipalé: ʻokú ke ongoʻi ʻoku siʻisiʻi ange ai hoʻo loto mafasiá, toe tokanga ange, mo fonu ange ʻi he melino mo e tui. ʻOku fakaofo ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke ke maʻu mei he ʻalu ki he temipalé, ka ʻoku ope atu ʻa e moihū ʻi he temipalé ʻi he ngaahi tāpuaki ʻokú ke maʻú. ʻOku faʻa faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke manatuʻi ʻa e hingoa ʻo e tokotaha ʻokú ke ngāue ki ai ʻi hoʻo moihū ʻi he temipalé, ka ʻokú ne mahulu hake ʻi ha hingoa pē ʻi ha lauʻi pepa lanu pulū pe pingikī. ʻI he taimi ʻokú ke papitaiso pe hilifakinima ai ʻo fakafofongaʻi ha tahá, ʻokú ke tokoniʻi ha tokotaha moʻoni.

Ko ia ko e hā ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e kakai ko eni kuo pekiá? Pea ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke ke papitaiso mo hilifakinima maʻanautolú? ʻOku ʻomi ʻe he folofolá ha fakamatala lahi fekauʻaki mo e moʻui hili ʻa e moʻui fakamatelié.

Mate Fakaesinó

Koeʻuhí ko e Hinga ʻa ʻĀtamá, ʻoku aʻusia ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku fāʻeleʻi ʻi he māmaní ʻa e maté (vakai, Mōsese 6:48). ʻOku mavahe ʻa e laumālie ʻo e tokotahá mei hono sinó ʻi he maté, pea ʻalu atu honau laumālié ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻo tatali ki he toetuʻú.

Ko e Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié: Ko Palataisi mo e Fale Fakapōpula ʻo e Ngaahi Laumālié

ʻOku vahevahe ʻa e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ki palataisi mo e fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié. ʻOku ʻalu ʻa e kakai ko ia naʻe papitaiso mo tauhi faivelenga ʻi heʻenau moʻui fakamatelié ki palataisi. Ko ha feituʻu ʻeni ʻo e mālōlō, melino, mo e fiefia. Naʻe ʻaʻahi mo akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi e ngaahi laumālie ʻi palataisí ʻi he vahaʻataimi ʻo ʻEne pekiá mo e Toetuʻú (vakai, T&F 138:18–27).

ʻOku ʻalu ʻa e kakai lelei kuo pekia teʻeki ke nau ʻilo ki he ongoongoleleí ki he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié. ʻOku toe ʻalu foki ki heni ʻa kinautolu naʻe talangataʻa pe fai angahala ʻi heʻenau moʻui fakamatelié. ʻOku akoʻi ʻe he ngaahi laumālie angatonú ʻa e ongoongoleleí ki he kakai ko ʻení, pea nau maʻu leva ʻa e faingamālie ke tali ʻa e ongoongoleleí mo fakatomala (vakai, T&F 138:28–37). ʻE ʻikai lava ke nau papitaiso pe kau ʻi he ngaahi ouau kehe ʻoku fie maʻu ke nau maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá taʻeʻiai ha sino. (Vakai, ʻAlamā 40:14.)

Ngaahi Ouau Fakafofongá

Meʻa mālié, ʻoku ʻaloʻofa, ʻofa, mo faitotonu ʻa e Tamai Hēvaní, ko ia ʻokú Ne ʻomi ai ha founga ke fakahaofi ai ʻEne fānaú kotoa. Ko e tafaʻaki ʻeni ʻokú ke lava ʻo tokoni aí. ʻI he taimi ʻokú ke fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau fakafofongá maʻá e kakaí, ʻoku nau maʻu ai ʻa e faingamālie ke tali ʻa e ngaahi ouau ko ʻení. Te ke lava ʻo fakahoko maʻanautolu ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo fakahoko maʻanautolú ʻi honau hala ki he moʻui taʻengatá. ʻE lava “ke huhuʻi ʻa [e ngaahi laumālie fakatomala ko ʻení], ʻo kapau te nau talangofua ki he ngaahi ouau ʻo e fale ʻo e ʻOtuá” (T&F 138:58; vakai foki, veesi 59). Pea te ke lava ʻo aʻusia ʻa e fiefia lahi ʻoku maʻu mei hono tokoniʻi ha taha ʻi he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié ke nau maʻu ʻa e ngaahi ouau mahuʻinga ko ʻení.

Toetuʻú

ʻE lava ʻe he tokotaha kotoa ʻo fakafou ʻi he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ʻo ikunaʻi ʻa e mate fakatuʻasinó pea toetuʻu (vakai, 1 Kolinitō 15:22). Naʻe akoʻi ʻe Sīsū, “Koeʻuhí ʻoku ou moʻui, ʻe moʻui ʻa kimoutolu foki” (Sione 14:19). ʻI he Toetuʻú, ʻe toe fakataha ʻa e ngaahi laumālie ʻo e tokotaha kotoa pē mo honau sinó. ʻOku ʻuhinga ʻeni ki he taha kotoa pē—ʻa kinautolu naʻa nau moʻui fai angahalá, ʻa kinautolu naʻe moʻui angatonú, pea mo kinautolu naʻa nau fakatomala pea maʻu ʻa e ngaahi ouau fakafofonga hili ʻa e maté.

Fakamāú

Hili pē ʻa e toetuʻu ʻa e tokotaha kotoá, ʻe feʻiloaki ʻa e taha kotoa pē mo e ʻOtuá pea fakamāuʻi “ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué” (3 Nīfai 27:15), kau ai ʻenau tali ʻa e ngaahi ouaú (vakai, 3 Nīfai 27:16–20). Ko kinautolu pē kuo nau maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí (ʻi he sinó pe ʻi he ngāue fakatemipalé) pea tauhi e ngaahi fuakava ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi ouau ko iá te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

Koeʻuhí koha taha matelie moʻui koe pea ko ha tokotaha moʻui taau maʻu lekomeni, ʻokú ke maʻu e faingamālie mo e fatongia fisifisimuʻa ke tokoniʻi e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi honau hala ki he moʻui taʻengatá. Ko ha konga mahuʻinga koe ʻo e palani ʻa e ʻOtuá.