2016
ʻOku ou ʻIlo ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí
Māʻasi 2016


ʻOku ou ʻIlo ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi he ʻOtu Filipainí.

Hili hono liʻaki kitautolu ʻe heʻetau mātuʻá, ne tau ʻilo he ʻikai ʻaupito fai ia ʻe Sīsū.

ʻĪmisi
three boys reading

Tā fakatātaaʻi ʻe Brian Call; toʻo mei he Kalaisi mo e Talavou Koloaʻiá Ruler, tā ʻe Heinrich Hofmann.

ʻI hoku taʻu 14, ne mavahe ai ʻeku tangataʻeikí mei homau fāmilí, pea naʻe kouna ʻeku fineʻeikí ke hola mei he fonuá. Naʻe liʻaki ai au mo hoku ongo tehina mo e tuofefiné, ko ʻIfalemi, taʻu 9; Sonatane, taʻu 6; mo Kuleisi, taʻu 3 (kuo liliu e ngaahi hingoá). Naʻe ʻikai ha meʻa naʻá ne mei lava ʻo ʻai ke mau mateuteu ki he liliu fakafokifā ko ʻení. Ko e fuofua taimi ia ne mau ongoʻi tuenoa ai.

Ne loto ʻa e kāinga ofí ke nau tauhi kimautolu, ka ʻo kapau te mau nofo mo kinautolu, te mau nofo māvahevahe. Ko ha fili faingataʻa ia. ʻE founga fēfē nai haʻamau fakasītuʻaʻi ʻenau tokoni taumuʻa leleí? Ka ʻi he taimi tatau, ʻe founga fēfē nai haʻamau siʻaki ʻa e ngaahi taʻu ʻo e vaʻinga, kakata, fetokangaʻaki, mo femātaaki ʻi heʻemau tupu haké?

Ne iku pē, ʻo mau fakasītuʻaʻi mo hoku ongo kiʻi tehiná ʻenau tokoní, ʻi heʻemau fakakaukau te u lava pē ʻo ngāue ke tokoniʻi kimautolu pea lava ke mau kei nofo fakataha. Ka naʻa mau ʻilo he ʻikai ke mau lava ʻo tokangaʻi homau kiʻi tuofefiné ʻo hangē ko ia naʻe fie maʻú, ko ia ai, ʻi he tangi ʻa loʻimata, ne mau tukuange ia.

ʻI he ngaahi māhina siʻi hono hokō, naʻá ku ngāue ko ha tokotaha vali fale ke kumi ha meʻakai maʻaku mo hoku ongo tehiná. Naʻe ʻikai feʻunga ʻeku vahé ke totongi ʻaki e moʻua ʻuhilá mo e vaí, pea naʻe pau ai ke mau nofo taʻe ʻi ai ha [vai mo e ʻuhila].

Neongo e faingataʻa ko ʻení mo e lauʻikoviʻi ʻa e niʻihi kehé, naʻe ʻikai ke holomui ai ʻemau tuí. Ne u puke mai ʻa ʻIfalemi mo Sonatane he pō kotoa ʻo haʻohaʻo ʻi ha kiʻi maama tuʻu ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku tuʻutuʻu hifo ʻa e vavaé ke fakasiʻisiʻi ʻa e kohú, ka naʻe pau pē ke mau fufulu e ʻuli homau ihú mei he kohú he hili ʻemau laukongá. Ka naʻe ʻaonga ia.

Naʻe hoko e lau Tohi Molomoná ke mau toe ofi ange ai kia Kalaisi. Hili ʻemau laukongá, ne mau tūʻulutui fakataha pea fetongitongi ʻi hono fai ʻemau lotú. Naʻa mau kolea ha fakafiemālie ki homau faingataʻá ʻa ia ne hangē ʻoku ʻikai hano fakaleleiʻangá. Ne mau lau e tohí ʻo ʻosi, pea fakaʻau ke mālohi ange ʻemau tui kia Sīsū Kalaisí.

Ne u foki mai ʻi ha ʻaho ʻe taha mei he ngaué kuó u helaʻia ʻo tokoto ʻi homau kiʻi mohenga ʻi lalo ʻi he ongo mohenga fungavaka uá (bunk bed). ʻI heʻeku hanga haké, naʻá ku sio ki ha lauʻi pepa ʻoku fakapipiki he mohenga ʻi ʻolunga ʻiate aú. Naʻe pehē: “ʻOku ou ʻIlo ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí!” Naʻe fakapipiki ia ʻe hoku tehina ko Sonatané. Meʻa ofi moʻoni ko e fānaú ki he langí he kuo aʻu ki ha kiʻi leka Palaimeli ʻoku lava ʻo hoko ko ha meʻangāue ʻi hono ʻomi ha pōpoaki mei he ʻOtuá ke fakafiemālieʻi ha loto mo ha ʻatamai ʻoku hohaʻa!

Naʻe poupouʻi au ʻe he fakamoʻoni ko ʻení he taimi ne u ʻilo ai he ʻikai ke u lava ʻo fakalato ʻemau ngaahi fie maʻú pea ne pau ai ke mau mavahe mei homau ʻapí. Naʻe ʻave ʻa Sonatane ʻe he fāmili ʻeku faʻeé, ka naʻá ku fili mo ʻIfalemi ke ma nofo mo e ongomātuʻa ʻemau tamaí koeʻuhí naʻá na kau ki he Siasí. Ne ma ʻā pongipongia ʻi hona ʻapí ke fakahoko ha ngaahi ngāue fakaʻapi kimuʻa e akó, pea tokangaʻi leva ʻema kui tangatá ʻo aʻu ki he fuoloa e poʻulí. Naʻe fakaongosia. Ka neongo iá, naʻe tokangaekina kimaua ʻe he ʻEikí, pea ne ma ofi ki he Siasí.

ʻI he taimi kotoa pē ne u ongoʻi loto-foʻi ai, naʻe fakamanatu mai kiate au ʻa e ngaahi momeniti makehe ne u maʻu mo hoku ongo tehiná ʻi heʻemau haʻohaʻo ʻi ha kiʻi maama tuʻu ʻo lau e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou ʻilo naʻe ʻi homau tafaʻakí ʻa Kalaisí ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ko iá. Naʻe ʻikai ke Ne liʻaki kimautolu mei he taimi naʻe fakamavahevaheʻi ai homau fāmilí. “ʻOku ou ʻIlo ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí!”

Kuo hili ʻeni ha ngaahi taʻu mei ai, ʻoku kei tohitongi ʻi hoku ʻatamaí mo hoku lotó ʻa e ngaahi lea ko ia ne ʻi ʻolunga ʻi hoku mohengá. Naʻe tokoniʻi au mo hoku tehina ko ʻIfalemí ʻe he pōpoaki ko iá ʻi he ngaahi taʻu ʻo ʻema hoko ko e ongo faifekau taimi-kakató pea ʻi heʻema fāifeinga ko ia he taimí ni ke moʻui ʻaki ha nofomali fakasilesitialé.

Naʻe mei mole ha ngaahi meʻa lahi mei heʻeku moʻuí ʻo kapau ne u veiveiua ʻo ʻikai falala kia Kalaisi. Neongo e faingataʻa ʻo e moʻuí, ʻoku teʻeki ʻaupito ke ofiofia ia ki he faingataʻa naʻe tofanga ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní. Te ne lava ʻo poupouʻi ha moʻui ha taha ʻaki ha sētesi pē ʻe taha. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē mei he kamataʻangá ki he ngataʻangá. ʻOku mālohi ange ʻEne fakafiemālié ʻi ha toe faingataʻa ʻi he moʻui ko ʻení. ʻOku ʻikai ha palopalema tuʻuloa fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí—ko e ʻamanaki lelei, ʻaloʻofa, melino, mo e ʻofa maʻu pē. Tui mai kiate au, ʻoku ou ʻilo! ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui hoku Huhuʻí!”