2016
Founga Hono Langaki e Uouangatahá
Māʻasi 2016


Ngaahi Tali mei he Kau Taki ʻo e Siasí

Founga Hono Langaki ʻo e Uouangatahá

Mei ha lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2008.

ʻĪmisi
young women

ʻOku tau moʻui ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe. Te tau haʻu mei he puleʻanga kotoa pē mo ha puipuituʻa fakalotu kehekehe ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻOku tau ʻilo mei he ngaahi meʻa kuo tau aʻusiá ʻoku maʻu ʻa e fiefiá ʻi he taimi ʻoku tāpuakiʻi ai kitautolu ʻaki ʻa e uouangatahá. He ʻikai lava ʻe he Tamai Hēvaní ʻo foaki ia kiate kitautolu ko ha niʻihi fakafoʻituitui. ʻOku ʻikai ke fakafoʻituitui ʻa e fiefia ʻi he uouangataha ʻokú Ne finangalo ke tuku kiate kitautolú. [Kuo pau ke tau kumi ki ai pea mo taau mo ia fakataha mo e niʻihi kehé.] ʻOku ʻikai leva ha ofo ʻi he naʻinaʻi ʻa e ʻOtuá ke tau taha kae kava ke Ne tāpuakiʻi kitautolú. ʻOkú Ne finangalo ke tau fakataha ki ha ngaahi fāmili. Kuó Ne fokotuʻu ha ngaahi kalasi, uooti, mo e ngaahi kolo pea fekau ke tau faʻa fakataha. Ko hotau faingamālié ʻoku ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ko ʻeni kuo fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtuá maʻatautolú. ʻE lava ke tau lotu ʻi he tui lahi pea ngāue ke maʻu ʻa e uouangataha ko ia te tau maʻu ai e fiefiá mo lahi ange ai hotau mālohi ke ngāué.

Makehe mei he ngaahi ouaú, ʻoku ʻi ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tau muimui ai ki ai heʻetau hoko ko ha kakai ʻoku taki ki ha uouangataha lahi ange.

1. Ko e Fakahaá. Ko e fakahaá ko e founga pē ia ʻe taha ʻe lava ke tau ʻilo mo muimui fakataha ai ki he finangalo ʻo e ʻEikí. ʻOku fie maʻu ki ai ha maama mei ʻolunga. ʻE fakamoʻoniʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki hotau lotó mo e loto ʻo kinautolu ʻoku tau feohí, ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke tau faí. Pea ʻi heʻetau tauhi ko ia ʻEne ngaahi fekaú, ʻe lava leva ke kafataha hotau lotó.

2. Loto fakatōkilalo. Ko e loto hīkisiá ʻa e fili ʻo e uouangatahá. Kuo mou mamata mo ongoʻi hono ngaahi nunuʻa koví. Kae fakafiefia ʻeku mamata ki ha kau fakamelino poto tokolahi ange ʻoku nau fakaleleiʻi e ngaahi fakakikihi ʻoku hokó ki muʻa pea hoko ha maumau. ʻE lava pē ke ke hoko ko e taha ʻo e kau fakamelino ko iá, ʻo tatau ai pē pe ʻokú ke kau ʻi he fepakipaki ʻoku hokó pe ko ha tokotaha mamata pē. Ko e taha ʻo e ngaahi founga kuó u mamata hono fakahoko ai ʻení ko hono kumi ha meʻa ʻoku tau loto taha kotoa ki ai.

3. Felealeleiʻaki. Fakakaukau angé ki he taimi fakamuimui taha naʻe fehuʻi atu ai pe ʻoku fēfē e tuʻunga ngāue tokoni ʻa ha taha ʻi ho fāmilí pe ʻi he Siasí. ʻOku ou palōmesi atu te ke ongoʻi ʻa e melino mo e fiefia ʻi hoʻo lea ʻofa kau ki he niʻihi kehé ʻi he Maama ʻo Kalaisí.

ʻI he uouangataha ʻoku ou mamata ʻoku fakaʻau ke toe lahi angé, ʻe lava ke fakahoko ai ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa ʻe fakakaukau ʻa e māmani ko ha mana. ʻE lava fēfē ke fakahoko ʻe he Kāingalotú ha faʻahinga taumuʻa ʻa e ʻEikí ʻi he taimi te nau uouangataha ai ʻi he māʻoniʻoní.