2016
Hiki atu ki he Fineʻofá
Māʻasi 2016


Hiki atu ki he Fineʻofá

ʻĪmisi
older and younger sisters in Relief Society

ʻI he taʻu kuo ʻosí naʻe ʻohake ʻe Sisitā Bonnie L. Oscarson, ko e palesiteni lahi ʻo e Kau Finemuí, mo Sisitā Linda K. Burton, ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá, ha ngaahi kole ʻi heʻena peesi Feisipuka Faka-Siasí. Naʻá na kole ki he kau finemuí mo e kau Fineʻofá, kae pehē ki he mātuʻá, kau takí, mo e kau faiako ʻoku kaunga ki hono tokoniʻi ʻo e finemuí, ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusia fekauʻaki mo ʻenau hiki atu mei he Finemuí ki he Fineʻofá. Naʻe maʻu ʻe he ongo palesiteni ʻe uá ha ngaahi fakamatala mei he funga ʻo e māmaní.

Naʻe fakahā ʻe he kau finemui tokolahi ʻa e fiefia ʻi hono ʻātakaiʻi kinautolu ʻe ha kau finemui mālohi, lolotonga ʻoku fakatoupīkoi e toengá.

Ko e niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi fakamatala fekauʻaki mo hono fakafaingofuaʻi e hiki atu ko ia mei he Finemuí ki he Fineʻofá. ʻOku fokotuʻutuʻu kinaua ki ha kulupu ʻe ua: (1) Ko e hā te tau lava ʻo fai ʻi he Finemuí? pea (2) ko e hā te tau lava ʻo fai ʻi he Fineʻofá?

ʻI he Finemuí

1. ʻAlu ki he ngaahi polokalama fakaava ʻa e Fineʻofá.

ʻOku fakaafeʻi ʻe he kau taki tokolahi ʻi he Fineʻofá ʻa e kau finemuí ki he ngaahi polokalama fakaavá tuʻo taha ʻi ha māhina pea mo e kau Loumailé ki ha lēsoni he taimi ʻe niʻihi.

Naʻe vahevahe ʻe Sila, ko ha taki ʻo e Fineʻofá, ʻa e meʻa ʻoku fai ʻi hono uōtí. Naʻá ne tohi ʻo pehē: “ʻOku mau fakatukupaaʻi ʻa e finemuí ke nau tangutu ofi ki ha fefine ʻi he Fineʻofá kimuʻa ʻi he fakatahá pea fehuʻi kiate ia ʻo kau ki heʻene moʻuí. ʻOku tokoni ia ki he kau finemuí ke nau ʻilo ai ʻoku ʻikai toe kehe ʻa e kau fafine ʻi he Fineʻofá meiate kinautolu.”

2. Feinga ke maheni mo kinautolu ʻi he ngaahi tūkunga fakasōsialé.

Naʻe hiki ʻe Lesieli, ko ha kiʻi finemui ʻo pehē, “ʻOku ou manatuʻi lelei ʻeku tokoni ki hono fufulu ʻo e ʻū peletí ʻi ha maʻu meʻatokoni hoʻatā ʻi ha meʻa-fakaʻeiki.” “Naʻá ku talanoa mo kakata fakataha mo e kau fafine kehe ne ʻi he peitó, peá u ongoʻi hangē ʻoku ou hoko pē ko ha konga ʻo e kulupú. Naʻa nau fakahaaʻi mai ʻenau loto falalá kiate au. Ko ha momeniti fakafiefia ia kiate au.”

Naʻe feinga ʻa Peta, ko ha fefine ʻi he Fineʻofá ke ʻiloʻi e kau finemuí. Naʻá ne tohi ʻo pehē: “ʻOku ou fakaʻaongaʻi ʻa e mītia fakasōsialé ke fakakaungāmeʻa ki he toʻu tupú mo feinga ke ʻiloʻi e ngaahi meʻa ʻoku nau ʻofa aí. Ko hono olá, ne mau hoko ko ha ngaahi kaungāmeʻa.”

3. Ako mei he kau fafine ʻoku nau ʻofa ʻi he Fineʻofá.

Ne tohi ʻe Piliti-Maile, “Ne u tupu hake ʻi ha kolo ʻi tuʻa Sitokohoumu, Suēteni. Naʻe teʻeki mali, ʻeku faʻeé.” “Ne u meimei taʻu 13 he taʻu naʻá ku papitaiso ai mo ʻeku faʻeé. ʻI he taimi naʻe ʻalu ai ʻeku Fineʻikí ki he ngaahi fakataha poʻuli ʻa e Fineʻofá, naʻá ne ʻave au koeʻuhí ke ʻoua te u nofo tokotaha ʻi ʻapi. ʻI he hokosia hoku taʻu 18, ne u ʻilo mo ʻofa ʻi he fefine kotoa pē.”

Naʻe tohi ʻe Pola ʻo pehē, “ʻI heʻeku hoko ko e tokotaha papi ului ʻi hoku taʻu 14, naʻá ku feinga ke tokoni ki he kau uitoú, ngaahi faʻē tāutahá, mo e kau fafine māmālohí. Ne ʻikai fuoloa kuo nau fakaafeʻi au ki honau ʻapí ki heʻenau ngaahi ʻekitivitī fakafāmilí. Ko hono olá, ne u ongoʻi ʻi heʻeku fuofua Sāpate ʻi he Fineʻofá ʻoku fonu ʻa e lokí ʻi heʻeku ngaahi faʻeé.”

Naʻe hiki ʻe Linisī ʻo pehē, “Naʻe vahevahe ʻe heʻeku faʻeé, kui fefiné, mo e mehikitangá ʻenau fakamoʻoní ʻi heʻenau ngaahi sīpingá.” “Ne nau fakakau au ʻi he ngaahi ngāue ʻofá. Naʻe ʻikai ke u faʻa tatali ke hokosia e taimi ke u kau ai ki he Fineʻofá. Naʻe ʻikai fakatuʻupakē ʻa e liliú. Ne u ongoʻi hangē ne u ʻalu maʻu pē ki he Fineʻofá.”

4. Hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga.

Naʻe pehē ʻe ʻEmelī, “Naʻá ku fuʻu fiefia ʻaupito ke u ʻalu ki he Fineʻofá.” “ʻOku ou tui ko e konga hono ʻuhingá ko ʻeku ongoʻi ofi maʻu pē ki heʻeku kau taki ʻi he Finemuí. Naʻa nau fakaʻapaʻapaʻi lahi ʻaupito au. Naʻe ʻikai haʻaku toe fakafoʻofoʻou ʻi heʻeku kau fakataha mo e kau fafine ʻi he Fineʻofá koeʻuhí ne u fakakaukau atu pē au ʻe tatau pē ia mo kinautolu, pea ko ia pē naʻe hokó.”

Naʻe tohi ʻe Malisa ʻo pehē, “ʻOku ou fakaʻamu ange mai ne talanoa lahi ange ʻeku kau taki ʻi he Finemuí fekauʻaki mo e Fineʻofá pea mo e ʻofa mo e ongo fakaetokoua ʻoku maʻu aí.”

Naʻe tohi ʻe Teisa ʻo pehē, “ʻOku ʻi ai ʻa e mālohi lahi ʻoku maʻu ʻe he kau takí ki he founga ʻoku ʻilo fakalūkufua ai ʻe he kau finemuí e Fineʻofá.” “ʻOku ou tui ʻoku mahuʻinga ki he kau taki ʻo e Finemuí ke nau poupouʻi e kau finemuí ki he Fineʻofá pea mo e kau fafine ʻi he Fineʻofá ke nau talitali lelei.”

Naʻe tohi ʻe ʻAmenitā ʻo pehē, “ʻOku ou fakaʻamu ange mai naʻe ʻikai ʻai ʻe heʻeku kau taki ʻi he Finemuí ke hangē ʻoku taʻeolí e Fineʻofá. “Ko hono olá, ko e ongo ia naʻá ku maʻu heʻeku hiki atu ki aí.”

ʻI he Fineʻofá

ʻĪmisi
sisters in Relief Society

5. ʻAi ke mahulu hake ʻa e liliú ʻi ha meʻa ʻoku hoko tuʻo taha pē.

Lolotonga hono fakahoko ʻe he kau palesiteni Fineʻofa tokolahi ha meʻa makehe ki hono talitali ha finemui ʻi heʻene fuofua Sāpate ʻi he Fineʻofá, ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi fakamatalá ʻoku fakatokangaʻi foki ʻe he kau takí ʻoku hokohoko atu ʻa e hiki atu ko ia ki he Fineʻofá.

Naʻe vahevahe ʻe Lōseli, ko ha taki Fineʻofa ʻi Palāsila ʻa e meʻa ne fakahoko ʻe heʻene kau palesitenisií: “(1) Naʻa mau ʻoange ki he kiʻi finemui takitaha ha meʻaʻofa talitali ʻi heʻene ʻuluaki Sāpaté. Naʻe hoko maʻu pē ʻeni ko ha momeniti fakafiefia. (2) ʻI heʻemau hoko ko e kau palesitenisií, ne mau fakahoko ha ngaahi ako ʻe niʻihi mo kinautolu ke nau ʻilo ai ne nau haʻu kiate kimautou. (3) Ne mau fokotuʻu ke ʻoua ʻe ui fakatoʻotoʻo leva e kau finemuí ki he Palaimelí pe Finemuí.”

6. Fai ha ngaahi lēsoni ʻoku kaunga ki he kau fafine kotoa pē.

Naʻe tohi ʻe Kulisitī ʻo pehē, “Ne u tupu hake ʻo kau ki ha ngaahi fetalanoaʻaki vāofi mo ʻeku faʻeé, peá u ʻilo ai ʻoku toe ofi ange ʻa e Fineʻofá ia ʻi he ngaahi faʻahinga fetalanoaʻaki peheé.”

Naʻe tohi ʻe Sulieni ʻo pehē: “Ne u fakaʻānaua ki ha ʻilo fakalaumālie pea ne u houngaʻia ʻi heʻeku maʻu iá.”

Naʻe hiki ʻe Malisa ʻo pehē, “Ne u fāifeinga ke fakafekauʻaki e ngaahi lēsoní ki he kau fafine ne nau ngali matuʻotuʻa ange ʻiate aú.”

“Naʻá ku fiefia ke fanongo ki he ngaahi fakakaukau ʻa e kau fafine ne nau lava ʻo vahevahe mo au ha vīsone ki heʻetau taumuʻa ʻi he māmaní ʻa ia ne teʻeki ke u ʻilo.”

7. Nofo mo hao kaungāmeʻa ʻi he ʻaho Sāpaté.

Naʻe hiki ʻe Leisi, ko ha kiʻi finemui ʻo pehē, “Naʻe ʻikai haʻaku fāmili ke ma tangutu fakataha.” “Ko e fiefia lahi ʻoku ou maʻu ʻi he taimi ʻoku lea ‘Mālō e lelei’ mai ai e kau fafiné pe tangutu fakataha mo au.”

Naʻe fakahā mahino ngofua ia ʻe Keli, ko ha fefine ʻi he Fineʻofá. Naʻá ne tohi ʻo pehē: “Kapau ʻoku ongoʻi ʻe ha taha ʻoku ʻikai talitali lelei ia, ʻoku faingataʻa ke toe kau mai.”

Ko e meʻa fakamamahi e ongoʻi taʻeoliʻia ha fefine ʻe taha ko Niki. ʻOku fakamanatu mai ʻe he meʻa naʻá ne tohí ʻoku ʻi ai maʻu pē ha meʻa te tau lava ʻo fakahoko.“ʻI he ngaahi tūkunga tatau mo aú, ʻoku iku hē ai ha niʻihi ʻo ʻikai ke nau toe mālohi. ʻOku fie maʻu ke hoko ʻa e Fineʻofá ko ha feituʻu ʻoku tau lava ʻo talitali ai ʻa e kau fafiné ʻi ha faʻahinga taʻu pē, ʻo tatau ai pē pe ko hai kinautolu pe ko e hā e meʻa kuo nau fakahokó.”

Naʻe tangi ʻa Kilisitolo ʻi heʻene ʻuluaki ʻahó. Naʻá ne tohi ʻo pehē: “Naʻe fāʻofua mai ʻeku taki kimuʻa ʻi he Finemuí kiate au mo fakaafeʻi au ke u tangutu fakataha mo ia. Naʻá ku nofo ai mo e ngaahi uaifi, faʻē mo e kui fefine. Ne u vahevahe ai ʻeku ngaahi ongó, pea naʻa nau fakafanongo. Ko e fuofua taimi ia naʻá ku ongoʻi ai ʻa e mālohi ʻo ʻeku hoko ko ha konga ʻo ha kau fafine ʻoku nau faifeinga ke nau hangē ko Kalaisí. Naʻá ku ongoʻi tāpuekina ʻi heʻeku kau ki he kautaha fakamāmani lahi ko ʻení.”

8. ʻOange ki he kau finemuí e ngaahi faingamālie ke tokoní.

Naʻe tohi ʻe ʻEimi ʻo pehē, “Naʻe kole mai ke u tā e pianó ʻi heʻemau ngaahi houalotu he Sāpaté.” “Ne tokoni ʻeku ʻilo ʻoku fie maʻu aú ke u fakatupulaki ai ha feohi vāofi mo e kau fafiné. ʻOku hangē pē ko e lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻo kau ki he kau mēmipa foʻou ʻi he Siasí ʻoku nau fie maʻu ha kaumeʻa, ko ha fatongia, pea fafanga ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá [vakai ki he ‘Find the Lambs, Feed the Sheep,’ Ensign, May 1999, 108]. Ne u fie maʻu ʻa e ngaahi meʻa tatau.”

Naʻe hiki ʻe ha fefine foʻou ʻi he Fineʻofá, ko Keiti, ʻo pehē: “Ne u ʻilo ʻoku ʻi ai haʻaku fatongia mahuʻinga ʻi he Fineʻofá hili hono ui au ke u hoko ko ha faiakó. Kuó u ako ha meʻa lahi. ʻOku teʻeki ke u mali, ka ʻoku ou ongoʻi ʻoku ou mateuteu ki he nofomalí mo e tuʻunga fakaefaʻeé peá u fakamālō ai ki he Fineʻofá.”

Naʻe fakahoko ʻe Sālote, ko ha finemui ha poletaki. Naʻá ne tohi ʻo pehē: “Kuó u fekumi ki ha ngaahi faingamālie ngāue tokoni koeʻuhí ʻoku tātaitaha ke u maʻu ha faingamālie ke u ʻalu ai ki he ngaahi houalotu ʻa e Fineʻofá ʻi he ʻaho Sāpaté. Ka neongo iá, ne fele ha ngaahi faingamālie kiate au peá ne akoʻi au ki he ʻuhinga ʻo e Fineʻofá.”

9. ʻIloʻi ʻoku talitali lelei mo fie maʻu koe.

Naʻe tohi ʻe Puluki ʻo pehē, “Naʻe maʻu ʻe he kau fafine ʻi homau uōtí ha holi lahi ke fehuʻi mai kiate kimautolu ʻo kau ki he ngaahi meʻa naʻe mahuʻinga kiate kimautolú. Ne u ʻilo neongo ne kehekehe e ngaahi aʻusia ʻa e kau fafiné ni meiate au ʻi he moʻuí, ne mau tōfuhia ʻi he ngaahi ʻamanaki lelei, ngaahi misi, mo e ngaahi manavasiʻi tatau.”

Neongo iá, naʻe faingataʻaʻia ʻa Lōpini ia. Naʻá ne hiki ʻo pehē, “Ne u foʻou au pea ko au pē ʻi hoku toʻú ʻi he Fineʻofá.” “Ne u ongoʻi fakafoʻofoʻou.” Ka naʻe hokohoko ʻalu pē ʻa Lōpini mo ʻene faʻeé. “Naʻe fai atu pē peá u ʻiloʻi e kau fafiné pea fakaʻau ke u ʻofa ʻi he Fineʻofá mo e faiako ʻaʻahí.”

Naʻe tohi ʻe Tēpola ʻo pehē: “Naʻá ku ʻilo ko ha fefine au ʻi he Fineʻofá ʻi he taimi naʻe kole mai ai ʻe Poni, ko ʻeku palesiteni Fineʻofá, ke u tokoni ange kiate ia ʻi hono fakamaʻa ha ʻapi nofoʻanga ʻo ha fefine ʻe taha. Naʻe nofo masivesiva pē ʻa e fefiné peá ne mālōlō fakafokifā. ʻI heʻemau vakavakaiʻi fakalelei e ikuʻanga faingataʻa ʻo ʻene moʻuí, ne mau mamata ai ki ha lauʻi tā ʻo e fefiné mei heʻene malí. ʻOkú ne malimali hake mo hono louʻulu lanu melomelo fakaʻofoʻofá kiate kimautolu ʻi hono kofu mali sātini hinehiná. Ne lea leʻosiʻi mai Poni, ‘Ko e meʻa ʻeni te tau manatuʻi ai iá.’ Naʻá ku ongoʻi ha ʻofa ki ha fefine ne teʻeki ke ma fetaulaki ʻi he moʻui fakamatelié. Ne ma hoko ko ha ongo fafine ʻi he Fineʻofá. Naʻe fakaʻosi ʻaki homa ʻaho mo Poní ʻema loʻimataʻia mo fāʻofua.”

Tuku muʻa ke tau hoko moʻoni ko ha “haʻofanga ʻo e kau fafiné,” ʻo hangē ko hono ui kitautolu ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015), ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko e ngaahi tokoua ʻi he Fineʻofá. Tuku muʻa ke tau felanga ʻaki hake ʻi he meʻa ʻoku tau faitatau aí. Ko ʻetau hiki atu ko ia mei he Finemuí ki he Fineʻofá ko e halafononga ia ʻa e ʻOtuá maʻatautolu ko Hono ngaahi ʻōfefine ke tau tupulaki mo fakalakalaka. Hangē tofu pē ko e moto ʻa e Fineʻofá: “ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá” (vakai, 1 Kolinitō 13:8).