2014
E Faape’i le Avea ai ma se Tagata Fou Faato’a Liliu Mai?
Tesema 2014


E Faape’i Le Avea Ai Ma Se Tagata Fou Faato’a Liliu Mai?

E mafai ona e fesoasoani i tagata fou e ala i le malamalama i mea o loo feagai mai latou.

Ata
Church attendance

Afai e te ola ae i le Ekalesia, e avea mea faalelotu ma mea e masani ai. O le a e masani i le faiga masani o sauniga, le fale e te auai ai, o ituaiga o lavalava e ofu e tagata i le lotu. O mea e pei o le tuuina atu o lauga i sauniga faamanatuga, o le totogiina o sefuluai ma taulaga anapogi, ma le anapogi faa-tasi i le masina ua na o se vaega o le olaga. O le ola ai i le Upu o le Poto, o le taliaina o valaauga e auauna atu, ma le ola ai i le tulafono o le ola mama o vaega uma ia o mea e te aoaoina e fai.

Ae mo tagata liliu mai, e mafai ona avea ma se fetuunaiga tele le taumafai e faamasani i mea uma. E moni lava, o le mauaina o se molimau e uiga i upumoni o le talalelei o le laasaga muamua lava lea i le avea ai ma tagata auai i le Ekalesia a Keriso. Ae o le mauaina o se molimau e le faapea la e faigofie ai le fesuiaiga ia ola i se olaga o se tagata o le Ekalesia.

E Ono Mafai ona Matuai Ese Lava Le Ekalesia

Fai la a’u ma se faataitaiga. Sa i ai ni au uo AAG talu ona 13 ou tausaga, ma sa iu lava ina ou auai i le Ekalesia ina ua 19 o’u tausaga. Ae e ui lava i le aoao ai i ni mea se tele e uiga i le aganuu o le Ekalesia i le aluga o na tausaga, ae sa faigata la’u fesuiaiga. Ia te au, o aganuu o le Ekalesia ma faiga masani na matuai ese lava, ia na foliga ai o se mea e ese lava.

Sa ou ola ae i se ekalesia i le tele o auala e fai si le tutusa ma le [ekalesia] ua e iloa pe o le a oo ina e iloa. I le lotu e laei e le faifeau ma le aufaipese ni ofu talaloa e tai tutusa ma ofu faau’u o le aoga maualuga. I taimi o sauniga tapuai—e tai tutusa ma sauniga faamanatuga—e tuuina atu ai e faifeau ni lauga ma faatino uma le tautala. O Aso Sa uma lava matou te toe faia faatasi ai le Tatalo a le Alii ma usuina pea le viiga “Ia Viia Oe o le Atua Le Puna o Manuia.” E papatisoina pepe e ala i le faatulutulu o le vai i luga o o latou ulu, ae o le faamauga e faia pe a 14 tausaga le matua.

E matou te faaaogaina le sua o le vine nai lo le vai mo le faamanatuga, ma e auai tamaiti o a’oga maualuluga i le Aoga Aso Sa faatasi ma tagata matutua i se vasega lea e talanoaina ai mataupu o i ai i lena taimi i le lalolagi.

E oo lava i lo matou falelotu sa ese lava mai fale a le AAG sa ou asiasi i ai. Sa i ai se matou falesa tele sa mamanuina i falesa Kerisiano i Europa, faatasi ai ma se tumutumu faamatatao maualuga ma umī, ma tioata felanulanuai. Sa i ai se satauro i le nofoaga o le aufaipese. Sa tu i le pito i luma se logo i totonu o se olo maualuga ma matagofie. Ou te fiafia e ta lena logo pe a maea sauniga lotu. Sa lava le mamafa e mafai ai ona sii i luga se tamaitiiti laitiiti mai le eleele a o alu i luga ma lalo le maea.

Sa ese foi a matou tu ma aga ma talitonuga faaagafesootai. Na aoaoina i matou e le afaina le inuina o le ava malosi pe ulaula. O le i ai o se uo tama po o se uo teine a o talavou sa le afaina lea. O le mea moni, sa aoaoina i matou e mafai ona faia ni sootaga faalefeusuaiga a o lei faaipoipo pau lava le mea taua ia e talitonu ua e alofa faamama’i i lena tagata. Matou te le’i talanoa lava i le mauaina o se molimau. O le taimi muamua lava sa ou vaai ai i se sauniga anapogi ma molimau—oka! Sa le mafai ona ou talitonuina le foliga ese o lena mea. Sa leai ma se tasi sa tu faapena i luga ma faasoa mai ona talitonuga i se auala faapena i la’u ekalesia.

O le sau i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa le na o le aoaoina o ni aoaoga faavae fou, e pei o le muai olaga ma le papatisoga mo e ua maliliu; o se suiga i le aganuu ma ituaiga o olaga ma mea ua faamoemoeina. O le foiaina o na eseesega sa avea o se auala faigata e savali ai.

Sa matuai faigata lava le uluai ono masina talu ona uma lo’u papatisoga. Sa toetoe lava a le mafai ona ou faia. Na matuai ese lava mea uma, aemaise lava aua sa ou auai i le lotu e aunoa ma lo’u aiga. Sa ou tauivi pea ma ni manatu patino faaleaoaoga faavae, faapea ai foi ma lagona o le vavaeeseina mai lo’u olaga tuai.

O le mea e lelei ai, sa onosai a’u uo i le Ekalesia, agalelei, ma tumau pea. Sa latou ave au i gaoioiga, valaaulia au i o latou aiga mo le taumafataga o le afiafi ma afiafi faaleaiga, ma tatalo faatasi ma au. Na faia e lena mea se eseesega tele e le na o lo’u auai i le Ekalesia, ae faapea foi ma le tumau o lo’u toaga ma le mauaina o le malosi pe a faavaivaia la’u molimau. E tele mea ou te nofo aitalafu ai ia i latou mo le fesoasoani mai ia te au ia ou malamalama.

I tala nei, na faasoa mai ai e ni tagata talavou se toalua o laua lava aafiaga o le auai i le Ekalesia ma le auala na la maua ai le malosi e faia ai. A o e faitau i o la aafiaga, mafaufau i mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai i se tagata fou liliu mai po o se tasi ua toe faatoaga mai ina ia maua le malosi e fetuunai ai i tulaga faaleagafesootai ma faaleaganuu, ma ia tuputupu ae ai faaleagaga.

O Tausaga na Faatalitali ai Ina Ia Papatisoina

Ata
Portraits.Youth. Male

A o ou i ai i le aoga maualuga, sa ou filifili ai e auai i le Ekalesia ina ua mavae le feiloaiga ma faifeautalai i vasega Igilisi ma suesuega faatasi ma i latou. Na tali mai ma le le fiafia ou matua ina ua ou ta’u atu ia i laua ou te fia papatiso. La te le’i iloaina le tele o mea e uiga i le Ekalesia, ma sa la popole ina ne’i ou aafia i se mea matautia. Sa la manatu o le a faalavelave le Ekalesia i la’u aoga ma ona o le mau tulafono, o le a le mafai ai ona ou olioli i le olaga. La te le’i faatagaina au ia papatiso mo le lua ma le afa tausaga.

Sa tofotofoina a’u mai lava i le amataga. I le tele o tausaga a o lei mafai ona ou papatiso, sa ou tatalo pea lava pea mo le malosi ma le faatuatua e tatau ai ina ia talitonu pea. Sa le mafai ona ou auai i le lotu pe faifai mea faatasi ma tagata o le ekalesia po o faifeautalai. Sa ao ona ou fausiaina lo’u faatuatua ma la’u molimau i le tatalo, faitauina o tusitusiga paia, ma upu a perofeta o aso nei—e a’u lava ia. Sa ou misia le tele o polokalama mananaia ma gaoioiga mālie.

Ina ua ou siitia atu i Roma mo le kolisi, na avea lo’u epikopo ma se uo moni, o lē sa lagolagoina a’u i taimi sa matua feīta ai o’u matua. Sa ia aoao a’u e taua le alofa pea i o’u matua e tusa lava po o le a.

Ina ua i’u ina papatisoina a’u, na toatele tagata o le uarota na o mai e lagolagoina a’u. Sa ou auai i le aufaipese ma maua ni uo se tele iina. O la latou faauoga ma le agalelei na ou lagonaina ai le toafimalie.

Pe a tatou faamaoni i aoaoga a Iesu Keriso ma mulimuli i Ana faataitaiga o le alofa ma le popole mo isi, o le a vaaia e tagata faatoa liliu mai ma tagata sailiili tatou te le tau na ona tautatala, tatou te savavali foi i mea tatou te tautatala ai.

O Ottavio Caruso e sau mai Italia, ma o loo auauna atu o se faifeautalai faamisiona i le taimi nei.

E Le Fetaui I Ai

Ata
Christ standing at the base of a tree with His followers. He is beckoning to Zacchaeus, a Publican of short physical stature, who kneels on a branch in the tree. The painting depicts the event wherein Zacchaeus climbed a tree in order to see Christ amidst a large throng of people.

Sa ou auai i le Ekalesia ina ua 13 o’u tausaga. Sa i ai ia te a’u se molimau o le talalelei, ae sa i ai so’u lagona atuatuvale e le fetaui au i le lotu. Sa iloa e isi tagata uma ia pese ma tala o tusitusiga paia; ou te lei iloaina. Sa i ai i isi tagata uma ni manatuaga o gaoioiga a le Peraimeri po o lesona o afiafi faaleaiga; ae ou te lei faia se mea e tasi o na mea.

Ae e sili atu nai lo lena, na foliga mai sa tutusa mea e fiafia i ai ma manatu i ai tagata uma—o nisi taimi o ni manatu malolosi tele ia sa le tutusa ma o’u [manatu]—e uiga i mea uma mai i ata tifaga ma faapolokiki e oo atu i le faauigaga o ni mau patino. Ou te vaavaai solo i tagata uma o loo luelue o latou ulu ma mafaufau, “O outou o ni tagata lelei ma o a’u o se tagata lelei. Ae e matua eseese lava i tatou. E le fetaui au iinei.”

Sa ou tauivi ma na lagona mo le tele o tausaga. Ona ou toe manatua lea ma toe faitau i le tala mai le Luka 19 e uiga ia Sakaio. Ona o ia o se telona, sa le lauiloa ai ma manatu i ai tagata o se tagata agasala. Ae ina ua feafioa’i Iesu i lona nuu, sa a’e Sakaio i se laau ina ia matamata i luga a’e o le tumutumu o tagata. Na te le’i popole i mea na manatu i ai isi e uiga ia te ia. Na avea lenei faatinoga o le a’e i le laau—le vavaeeseina o ia lava mai le tumutumu o tagata—na mafai ai e ia ona maua se aafiaga matagofie tele ma patino o le Faaola. A o ou faitauina, sa ou iloaina ai o o’u lagona o le avea ma se tagata ese na le’i sau mai ia Keriso. O Iesu sa loto malamalama ma loto faamagalo. Sa ia saili ma le malosi ia i latou o e na faamasinoina ma tuliesea—i latou o e na foliga mai na ese.

Na i ai isi taimi na ou oo ai i lagona o se tagata ese. Sa i ai. Ae ua ou aoaoina o mea na ou ‘ese ai—o le auala ou te foliga ai, o le auala e vaai mai ai isi ia te au, o mea ou te faamemelo i ai, o le auala ou te manatu ai e uiga i le lalolagi—e le o mafuaaga nei e alu ese ai [ma le Ekalesia]. O mafuaaga nei e manaomia ai i tatou uma e le Ekalesia, faatasi ai ma a tatou taleni eseese uma, o malosiaga, ma manatu.

E alala Elaine Vickers i Iuta, ISA.

Lesona o le Aso Sa

Autu o Lenei Masina: Fausiaina o le Malo o le Atua

Sa a’e Sakaio i se laau ia matamata ai i luga a’e o le tumutumu o tagata a o feafioa’i Keriso i lona nuu.

Zacchaeus, Make Haste, Come Down, saunia e Gary L. Kapp