2014
Na Te Manaomia La’u Auaunaga i le Taimi Nei
Tesema 2014


Na Te Manaomia La’u Auaunaga i le Taimi Nei

Jean Hedengren Moultrie, Uosigitone, ISA

Ou te nofo i le laau suisui ma sui faatasi vaega o le ie mamoe. O mamanu e lolomi mo tamaiti i lanu vaivai e teuteu ai ia pito i luga, ma lanu mananaia e fesootai lelei i le pito i tua o palanikeke ou te suiina mo pepe fou faatoa fananau mai.

E tuufaatasi e le Aualofa o le matou uarota ia afifi mo pepe fou faatoa faananau mai mo nofoaga matitiva ma mafatia. E le o au o se tagata ua atamai tele i le suisui, ae ua ou tuuto e auai. Ou te fiafia e filifili ieie mo le galuega faatino ma oti ese palanikeke faatafafa.

Ou te tuu faatasia itu sa’o o le ie, sui faataamilo ia pito, ma faamatala se pito e le su’ia e faamafiti ai le palanikeke ia u le itu sa’o i fafo. Ona ou suiina faataamilo lea o pito, faamau ia tulimanu, faamafiti le palanikeke ina ia u i fafo ia itu felanulanuai, ma su’i le pito lea sa faamatala.

Ou te suiina luga o pito [o le palanikeke] e faamalosia ai ia so’oga. Ou te tuuina ma le faaeteete le ie i totonu o le laau suisui ma amata ona suiina faavavevave. A o ou faatopetope e faauma ina ia mafai ona toe faaauau au feau i le fale, sa taia au i se manatu: “Ae faapefea pe afai o loo ou suiina lenei palanikeke mo le pepe o Iesu?”

Faatasi ai ma lena manatu, sa ou faifaimalie loa ma matua faautauta e faasa’osa’o ia so’oga. Ae e ui lava i lo’u faautauta, ae sa le sasa’o le suiina.

Ona sosoo ai lea ma lou suiina o se sikuea e 10 inisi (25 cm) i le ogatotonu ina ia faamau faatasi vaega o i le pito i luma ma le pito i tua. Ou te faia se fasi pepa malō, tuu i le ogatotonu o le palanikeke, ma faailoga faamāmā faataamilo. Ou te faatulagaina sa’o le ie i le masini, tuu ma le faaeteete i lalo le nila, ma sui ma le faaeteete.

Pe a uma ona ou faia, ou te otiina ia filo ma toso mai i fafo le palanikeke ua maea ona suiina. E le o se sikuea—ae ua taipei o se faatusa e fa ona itu e tutusa itu faafesagai e lua ae le tutusa le isi itu faafesagai e lua (trapezoid), faapea ai ma se faatusa e fa ona itu e tutusa uma itu faafesagai ae eseese le tetelē (parallelogram).

Ou te faataatia ese le palanikeke, se’i mai i fafo se ie mamoe fou, ma toe amata—ma tuu i ai se taumafaiga sili ina ia agavaa ai lenei meaalofa mo le Atua. Ae e oo lava i taumafaiga faaopoopo, o taunuuga ua na o sina lelei teisi atu. O palanikeke taitasi ou te suiina e le lelei atoatoa.

Ou te lagona e le mafai ona ou avatua soo se palanikeke i le nofoaga e faaputuputu ai, e le o le tausaga lenei. O le a faaauau pea ona ou aoaoina, ma atonu e i ai se aso ou te mafai ai ona faia se saofaga.

Ona oo mai lea o se isi manatu i lo’u mafaufau: “Afai e te faatali seia oo ina atoatoa ona lelei lau su’isu’i, o le pepe o Keriso o le a i ai i Aikupito.”

Ua ou malamalama. O le avanoa mo le auaunaga o le a ma’umau. E talia e le Faaola a tatou taulaga pe a tatou faaaogaina a tatou taumafaiga sili ona lelei, e ui ina le atoatoa i latou. Ou te iloa o se pepe faatoa fanau mai, e aui i se palanikeke vaivai, ma mama, o le a le musu e moe ai ona e le o sasa’o lelei tulimanu.

A ou mafaufau loloto pe faamata o le a i ai se aafiaga o au taumafaiga i manaoga o le lalolagi atoa, na oo mai le fautuaga a Keriso i lou mafaufau: “Aua na faia e outou i le tasi o e aupito itiiti o o’u uso nei, o a’u lea na outou faia i ai” (Mataio 25:40).

O lea ou te faaauau ai pea ona suiina ia palanikeke, ma galue i le mea ou te mafaia ina ia matagofie. Ou te iloa o loo i ai se manaoga i le taimi nei, e le o se isi lava taimi le mailoa i le lumanai e mafai ai ona atoatoa lou suiina o ia [palanikeke].