2013
O Upu e Fa e Taiala ai Oe
Aokuso 2013


O Upu e Fa e Taiala ai Oe

Mai le saunoaga i se faigalotu a le Iunivesite o Polika Iaga i le aso 16 o Ianuari, 1973.

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

O le a taialaina oe e le Atua i lou naunautaiga e auauna atu ia te Ia ma tausi Ana poloaiga ao e faalogo, ao e aoao, ao e galue, ma ao e alofa atu.

Sa ou faia ni nai tali mautu ou te fia faasoaina atu ia te outou, ma le faamoemoe o le a outou auai foi i le faia o ia lava filifiliga e tasi. Muamua, O le a ou faalogo. Lona lua, O le a ou aoao. Lona tolu, O le a ou galue. Ma le lona fa, O le a ou alofa. O nei upu e fa e mafai ona fuafua lelei ai lo tatou taunuuga.

Ata

Faalogo

Ou te faamoemoe o le a outou faalogo i o outou tina ma faalogo i o outou tama, o i laua taitoatasi e tootuli lava i ona tuli i taeao uma ma afiafi taitasi, ma tatalo mo outou, ma ole atu i lo tatou Tama Faalelagi ia leoleo ia te outou ma ia taiala outou i a outou filifiliga, ma ina ia outou faaeteete foi i a outou amioga. Ou te talitonu pe a tatou faamamaluina o tatou matua ma le mea moni o loo latou popole mo outou ma au, ona tatou ava lea ia i latou, ma maua ai se uiga patino o upu na fetalaia i le Mauga o Sinai: “Ia e ava i lou tama ma lou tina” (Esoto 20:12).

Ou te talitonu o le a tatou faalogo atu i upu a perofeta. Ou te faamoemoe foi o le a tatou faalogo i musumusuga a le Agaga Paia. Ou te folafola atu ia te outou afai tatou te maua se taliga e faalogo i le Agaga Paia, afai o loo i ai se manao mo le amiotonu i totonu o o tatou loto, ma ua atagia mai i a tatou amioga lena manao, o le a taialaina i tatou e lena Agaga Paia.

Ou te faamoemoe o le a tatou faalogo pea mo musumusuga a lena Agaga Paia, lea o le a mafai ai e oe ma au ona maua le avanoa i aso taitasi o le tausaga e tali atu ai i nei uunaiga ma le aafiaga taialaina a lo tatou Tama Faalelagi. O le mea lea, ou te folafola atu ai e faalogo.

Ata

Aoao

Lona lua, O le a ou aoao. E le lava le tau ina faalogo pe afai tatou te le aoao. Ua ou faia se tautoga o le a ou aoao atili mai tusitusiga paia ma, faamoemoe, o le a outou maua foi lena avanoa. Pe le ofoofogia ea pe afai tatou te molioo i o tatou loto lena fautuaga mai le Alii, “Ia outou saili mai totonu o tusi sili ona lelei upu o le poto; saili i le aoaoina, e ala lava lea i le suesue ma le faatuatua foi” (MF&F 88:118). Ia tatou aoao mai tusi faavae, ae ia tatou aoao foi mai olaga o taitai o le Ekalesia ma olaga o i latou e sili ona latalata mai ia i tatou.

Mo se faataitaiga, ou te talitonu e mafai ona ou aoaoina le onosai e ala i le suesueina atili o le soifuaga o lo tatou Alii ma le Faaola. E mafai ona e vaai faalemafaufau i le le fiafia atonu na Ia lagonaina, i le silafiaina na ia te Ia ki i le ola e faavavau, i le silafiaina na ia te Ia le ala mo oe ma au e mafai ona ulufale atu ai i le malo selesitila o le Atua, a o Ia avatua Lana talalelei i na tagata i le taulotoaiga o taimi ma vaaia lo latou teenaina o Ia ma le teenaina o Lana savali? Ae sa ia faaalia lava le onosai. Sa Ia taliaina Lona tiutetauave i le olaga, e oo lava i le satauro, ma le Faatoaga o Ketesemane lea na muamua ai. Ou te faamoemoe e aoao le onosai mai le Alii.

Ou te uunaia outou e aufaatasi ma au i se tautoga, O le a ou aoao.

Galue

Ona sosoo lea ma le lona tolu, O le a ou galue. E le lava le tau ina moomoo, e le lava le tau ina moemiti, e le lava le tau ina folafola. E tatau ona tatou faia. Sa fetalai mai le Alii, “O ia o le e sasau atu lana selesaito ma lona malosi … ua na faaputu ma teu ina ia le fano o ia” (MF&F 4:4; faaopoopo le faamamafa). Ma na tautino mai e Nifae, “O le a ou alu ma fai mea ua poloaiina e le Alii” (1 Nifae 3:7). O Iakopo na aoteleina le lesona lenei: “Ia fai outou ma e anaana i le upu, ae aua le na ona faalogologo i ai, o faaseseina ai outou e outou” (Iakopo 1:22).

I se tasi o taumafanafana i ni tausaga ua mavae, mo se faataitaiga, sa leai ni au mea na faia i le faaiuga o se vaiaso. Ae sa uunaia au e le Agaga e faataunuu se tiutetauave. Sa ou malaga i se vaalele mo Kalefonia. A o ou nofo i lalo, sa avanoa le nofoa na i ou talaane. Peitai, sa mulimuli ane nofo ai i le nofoa se tamaitai talavou sili ona lalelei. Sa ou matauina sa ia faitauina se tusi. E pei lava ona faia e tagata, sa ou autilo atu i le autu. O se tusi a se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Sa ou fai atu ia te ia, “Oi, ai o oe o se Mamona.”

Sa ia tali mai, “Oi, e leai. Aisea ua e fesili ai?”

Sa ou tali atu:“Ia, o loo e faitauina se tusi na tusia e se tagata lauiloa o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.”

Sa ia fai mai, “Oi, e sa’o? Sa aumai e se uo ia te au, ae e le tele so’u iloa i ai. Peitai, ua faaosofia ai lou fia iloa.”

Ona ou tau mafaufau lea. Pe tatau ea ona ou tuusao atu ma tau atu nisi mea e uiga i le Ekalesia? Ma na oo mai upu a Peteru: “Ia saunia pea” (1 Peteru 3:15). Ma na tonu loa ia te au o le taimi lea e tatau ona tuu atu ai lau molimau. O lou avanoa lea e tali ai ana fesili e faatatau i le Ekalesia—o fesili atamai ia na o mai i se loto sa sailia le upumoni. Sa ou fesili i ai pe mafai ona ou maua le avanoa e tuu atu ai i faifeautalai e valaau atu ia te ia. Sa ou fesili i ai pe fia auai o ia i le tatou paranesi a le au matutua nofofua i San Francisco. Sa mautu ana tali. Ina ua ou foi atu i le fale, sa ou tusi atu i le peresitene o le siteki ma pasi atu ia te ia lea faamatalaga. E mafai ona e mafaufauina lo’u fiafia tele ina ua ou maua mulimuli ane se valaau mai le peresitene o le siteki, lea na ia fai mai ai ua avea nei lea tamaitai ma tagata aupito fou o le Ekalesia. Sa tumu au i le fiafia.

Sa ou iloaina e i ai so’u tiutetauave e galue.

Alofa

Ia ma lena tautoga mulimuli: O le a ou alofa. E te manatuaina le tali lea na tuu atu e le Faaola i le loia na fesili, “Matai e, o le fea poloaiga e sili i le tulafono?”

Ma na ia tali atu, “E te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa. O le poloaiga muamua lena ma le sili. E faapena foi lona lua, E te alofa atu i lē lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe” (Mataio 22:36–39).

Sa tusia e le tusitala Peretania o William Shakespeare faapea, “O i latou e le faaalia lo latou alolofa, e le alolofa moni lava.”1 E mafai faapefea e oe ma au ona faaalia lo tatou alolofa mo le Atua ma le alofa mo o tatou uso a tagata? E ala i le usiusitai i poloaiga a le Atua ma fautuaga a Ana auauna. Ua tatou maua le avanoa e usiusitai ai i le tulafono o le sefuluai, e usiusitai ai i le tulafono o le ola mama, e usiusitai ai i vaega taitasi o o tatou olaga i le afioga a lo tatou Tama Faalelagi.

E mafai ona talisapaia e lo tatou Tama Faalelagi lo tatou alolofa mo Ia e ala i le lelei o lo tatou auauna atu ia te Ia ma le lelei o lo tatou auauna atu i o tatou uso a tagata.

O Le Filifiliga E Ā Oe

Tautoga e fa: O le a ou faalogo, o le a ou aoao, o le a ou galue, o le a ou alofa. A tatou faataunuuina nei tautoga, e mafai ona tatou mauaina le taitaiga a lo tatou Tama Faalelagi ma lagonaina ai le olioli moni i o tatou lava olaga.

O le filifiliga e a oe, ma o le filifiliga foi e a au lea, ia manatua o a tatou filifiliga, o a tatou faaiuga, e iloa ai lo tatou taunuuga. O le a taialaina oe e le Atua i lou naunautaiga e auauna atu ia te Ia ma tausi Ana poloaiga ao e faalogo, ao e aoao, ao e galue, ma ao e alofa.

Faamatalaga

  1. William Shakespeare, The Two Gentlemen of Verona, ed. William George Clarke and William Aldis Wright, The Great Books of the Western World (1952), act 1, scene 2, line 31.