2012
Ko e Anga hono Foaki ʻo ha Ngaahi Meʻaʻofa kia Kalaisi
Tīsema 2012


Ko e Anga hono Foaki ʻo ha Ngaahi Meʻaʻofa kia Kalaisi

Mei he Pōpoaki Faka-Kilisimasi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he 2010, “Ko e Meʻafoaki ʻo ha Fakamoʻui.”

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

ʻOku tuku ʻe he laumālie ʻo e Kilisimasí ha holi ʻi hotau lotó ke tau foaki ʻa e fiefiá ki he niʻihi kehé. Oku tokoniʻi kitautolu ʻe hono fakafiefiaʻi ʻo e Kilisimasí ke tau tauhi ʻetau palōmesi ke tau manatuʻi maʻu pē ʻa e ʻEikí mo ʻEne ngaahi meʻaʻofa kiate kitautolú. Pea ʻoku hanga ʻe he manatu ko iá ʻo fakatupu hake ha holi ʻiate kitautolu ke tau foaki ha ngaahi meʻaʻofa kiate Ia.

Kuó Ne ʻosi fakahā mai kiate kitautolu ʻa e meʻa te tau lava ʻo foaki ange kiate Ia ke Ne maʻu ai ʻa e fiefiá. ʻUluakí, Te tau lava ʻo foaki [kiate ia] ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomala koeʻuhi ko ʻetau tui kiate Iá.

Uá, te tau lava ʻo foaki kiate Ia ʻa e meʻaʻofa ʻo ʻetau fai ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa te Ne fai kiate kinautolú. ʻOku ʻi ai ha lisi lōloa ʻi he tohi ʻa Mātiú ʻo e ngaahi meʻa te tau lava ʻo faí. ʻOku tau lava ʻo lau ai ʻa e ngaahi folofola mei hotau Huhuʻí, ʻa ia ʻoku tau ʻamanaki kotoa pē ke tau fanongo ki ai mo lea ʻaki ʻi he taimi te tau mamata ai kiate Ia ʻo ka ʻosi ʻa e moʻui ko ʻení.

“Pea ʻe toki lea ʻa e māʻoniʻoní, ʻo pehē ange kiate ia, ʻEiki, naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻokú ke fiekaia, pea mau fafangaʻi koe? [pe] fieinua, pea mau foaki ʻa e inu kiate koe?

“Pea naʻa mau mamata kiate koe anefē ko e muli, pea mau fakaafeʻi koe? pe telefua, pea mau fakakofuʻi koe?

“Pea naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻokú ke mahaki, pe ʻi he fale fakapōpulá, pea mau ʻalu atu kiate koe?

“Pea ʻe lea ʻa e Tuʻí, ʻo pehē ange kiate kinautolu, Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate au” (Mātiu 25:37–40).

Naʻe fakamahinoʻi mai ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi folofola ko iá ʻa e ngaahi meʻaʻofa te tau lava ʻo foaki ange kiate Ia koeʻuhi ko ʻetau lotohoungaʻiá. ʻOku hoko ʻa e ngāue ʻofa kotoa pē ki ha taha, ko ha ngāue ia ʻo e ʻofa kiate Ia koeʻuhí he ʻokú Ne ʻofa ʻi he fānau kotoa pē ʻa e Tamai Hēvaní. Pea koeʻuhi ʻoku ʻomi ai ʻa e fiefia kiate Ia, ʻoku ʻomi ai foki mo e fiefia ki Heʻene Tamaí, ʻa ia ʻoku tau moʻua ki ai ʻi he fakafetaʻi kotoa pē.

ʻĪmisi
father and son in kitchen

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Christina Smith

ʻOku ʻi ai homou tokolahi te mou ʻiloʻi ha ngaahi founga kehekehe ke mou foaki ai ha meʻakai ki ha kakai ʻoku fiekaiá ʻi he faʻahitaʻu Kilisimasí. ʻOku ʻomi ʻa e fiefia ki he ʻEikí ʻi hoʻomou fai iá. Kuó Ne akoʻi mai foki, ʻoku ʻi ai ha founga te tau lava ai ʻo foaki ha meʻaʻofa ʻoku mahuʻinga lahi mo tolonga angé. Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “Ko au ko e mā ʻo e moʻuí: ko ia ʻoku haʻu kiate aú ʻe ʻikai ʻaupito fiekaia; pea ko ia ʻoku tui kiate aú, ʻe ʻikai ʻaupito fieinu ia.” (Sione 6:35) ʻI he ngaahi angaʻofa kotoa pē te tau fakahā kiate Iá, ko e meʻa mahuʻinga taha te tau lava ʻo foakí, ko ʻetau fakatafoki ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa ai mo tauhi ki aí ke nau hanga hake kiate Ia, ʻa ia ko e tupuʻanga pē ʻe taha ʻo e moʻui taʻengatá.