2012
Ko Hono Toe ʻIloʻi ʻo e Laumālie ʻo e Kilisimasí
Tīsema 2012


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko Hono Toe ʻIloʻi ʻo e Laumālie ʻo e Kilisimasí

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

Naʻe fakaafeʻi au mo ha kaumātuʻa kei talavou kehe ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí ki ha fale mahaki ʻi Sōleki Siti ke fai ngāue ki ha fānau ʻoku puke. Naʻa mau fakatokangaʻi ʻi heʻemau aʻu atu ki aí ha fuʻu ʻakau Kilisimasi mo hono ngaahi maama ngingila fakafiefiá, pea mau mamata ki he ngaahi meʻaʻofa kofukofuʻi lelei ʻi lalo ʻi he fuʻu ʻakaú. Naʻa mau ʻalu atu ʻi he hala ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi lokí ʻa ia naʻe talitali lelei ai kimautolu ʻe he longaʻi fānau tangata mo e fefine fofonga fiefia—ʻa ia naʻe ai honau niʻihi naʻe simaʻi honau nimá pe vaʻé, mo e niʻihi naʻe ai honau ngaahi mahaki naʻe ʻikai lava ʻo faitoʻo leva.

Naʻe ui mai ha kiʻi tamasiʻi ne puke lahi ʻaupito ʻo ne pehē mai kiate au. “Ko hai ho hingoá?”

Naʻá ku tala ange ki ai hoku hingoá, peá ne fehuʻi mai, “Te ke lava ʻo foaki mai haku tāpuaki?”

Naʻe foaki ange hono tāpuakí, pea naʻá ne pehē mai ʻi heʻemau tafoki ke ʻalu mei hono mohengá, “Mālo ʻaupito.”

Naʻa mau kiʻi mavahe siʻi atu, peá u toe fanongo ki heʻene ui mai, “ʻE Misa Monisoni, ʻofa ke ke maʻu ha Kilisimasi fiefia.” Hili ia peá ne malimali fiefia mai.

Naʻe maʻu ʻe he kiʻi tamasiʻí ʻa e laumālie ʻo e Kilisimasí. ʻOku ou fakatauange te tau maʻu kotoa ʻi hotau lotó mo ʻetau moʻuí ʻa e laumālie ʻo e Kilisimasí,— ʻo ʻikai ngata pē ʻi he faʻahitaʻu ko ʻení ka ʻi he taʻú hono kotoa.

ʻOku tau manatu kiate Ia ʻa ia ʻoku tau fakamanatua ʻa Hono ʻaloʻi ʻi he faʻahitaʻu ko ʻeni ʻo e taʻu, ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e laumālie ʻo e Kilisimasí: “He kuo ʻaloʻi kiate kimoutolu ʻi he ahó ni, ʻi he kolo ʻo Tēvitá, ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia ko Kalaisi ko e ʻEikí” (Luke 2:11).

ʻOku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga lahi ʻi hotau ʻahó ni ʻo hono foaki ʻo e ngaahi meʻaʻofá ʻi hono fakamanatua ʻo e faʻahitaʻu Kilisimasí. ʻOku ou fifili ai pe ʻe ʻaonga nai haʻatau fehuʻi hifo kiate kitautolu ʻo pehē, Ko e hā ha ngaahi meʻaʻofa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke u foaki ange kiate Ia pe ki he niʻihi kehé ʻi he faʻahitau mahuʻinga ko ʻeni ʻo e taʻú?

ʻOku ou fie fokotuʻu atu, ko e finngalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní ke tau takitaha foaki hake kiate Ia mo Hono ʻAló ʻa e meʻaʻofa ʻo e talangofuá. ʻOku ou toe ongoʻi foki te Ne kole mai ke tau foaki mei heʻetau moʻuí pea ʻoua te tau siokita pe mānumanu pe feʻiteʻitani, ʻo hangē ko e meʻa ne fokotuʻu mai ʻe Hono ʻAlo toputapú ʻi he Tohi ʻa Molomoná:

“He ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakakikihí ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia, ka ʻoku ʻo e tēvoló ia, ʻa ia …ʻokú ne ueʻi hake ʻa e loto ʻo e kakai ke fefakakikihiʻaki ʻi heʻita, ʻiate kinautolu.

“Vakai, ʻoku ʻikai ko ʻeku tokāteliné ʻeni, ke ueʻi ʻa e loto ʻo e kakaí ke feʻiteʻitani; ʻiate kinautolu; ka ko ʻeku tokāteliné ʻeni ke fakangata hono fai ʻo e ngahi meʻa peheé” (3 Nīfai 11:29–30).

Ko e moʻoni ʻoku ʻikai ha ngataʻanga ʻo e ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻu ʻi he kuonga fakaofo ko ʻeni ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá ke ʻofa mo fai ai ha tokoni, ka he ʻikai foki ke tuʻuloa ʻa e ngaahi faingamālie ko iá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi loto ke fakafiefiaʻi ʻi he ʻahó ni, ko e ngaahi lea ʻofa ke leaʻaki, ko e ngaahi ngāue ke fakahoko, mo e ngaahi laumālie ke fakamoʻui.

Naʻe tohi ʻe ha taha ʻoku ʻilo mo taukei lahi mo e laumālie ʻo e Kilisimasí ʻo pehē:

Ko au ʻa e Laumālie ʻo e Kilisimasí—

ʻOku ou hū atu ki he ʻapi ʻo e masivá, pea ngaohi ʻa e fānau fofonga faingataʻaʻiá ke ʻā hake honau matá ʻi he ofo fiefia.

ʻOku ou ngaohi ʻa e tokotaha nimamaʻú ke folahi atu hono nimá, peá ne maʻu ai ha fiefia ʻi hono laumālié.

ʻOku ou ngaohi ʻa e toulekeleká ke foki ki honau anga ʻi he kei talavoú, pea fiefia ʻi honau ngaahi anga ʻi muʻá.

ʻOku ou tauhi ke longomoʻui ʻa e feʻofaʻaki ʻi he loto ʻo e toʻu tupú, pea ngaohi ke maamangia ʻa e mohé ʻi he ngaahi misi ʻoku lelei.

ʻOku ou ngaohi ʻa e vaʻe ʻoku vēkeveké, ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, pea ofo ai ʻa e loto ʻo e tokolahi koeʻuhi ko e ngaahi lelei ʻo e māmaní.

ʻOku ou ngaohi ʻa e tokotaha maumau-koloá ke taʻofi siʻi ʻene tōʻonga fakavalevalé, ka ne foaki ki ha tokotaha loto hohaʻa ʻokú ne ʻofa ai ʻa ia ʻe tō ai ha ngaahi loʻimata ʻo e fiefia—ʻa e ngaahi loʻimata te ne toʻo atu ʻa e mamahí mei hono fofongá.

ʻOku ou hū atu ki he ngaahi loki fakapōpula fakapoʻulí, ʻo fakamanatuʻi ki he tangata faihalá ʻa e meʻa naʻe totonu ke hokó, mo fakamahino ange ʻoku hanga mei muʻa ha ngaahi ʻaho lelei.

ʻOku ou haʻu fakalongolongo ki he ʻapi lōngonoa ʻo e mamahí, mo e leʻo kuo ʻikai kei ongoná ka ʻoku nofo fakaumiuminoa pē mo e loto fakafetaʻí.

ʻOku ou ngaohi ʻa e māmani kuo ongosiá ʻi ha founga ʻe lauiafe, ke hanga hake ki he fofonga ʻo e ʻOtuá, pea fakangaloʻi ʻi ha kiʻi taimi siʻi ʻa e ngaahi meʻa iiki mo fakamamahí.

Ko au ʻa e Laumālie ʻo e Kilisimasí.1

ʻOfa ke tau toe ʻiloʻi foʻou takitaha ʻa e laumālie ʻo e Kilisimasí—ʻa ia ko e Laumālie ʻo Kalaisí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. E. C. Baird, “Christmas Spirit,” ʻi he James S. Hewitt, ed., Illustrations Unlimited (1988), 81.

Ko e Faiako mei he Pōpoaki ko ʻEní

Fakakaukau ʻi hoʻo vahevahe mo e fāmilí ʻa e pōpoaki ʻa Palesiteni Monisoni, ke ke fakamamafaʻi ʻa e fehuʻi naʻá ne fokotuʻu mai ʻo kau ki he ngaahi meʻaʻofa ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau foaki ange kiate Ia pe ko e niʻihi kehé ʻi he faʻahitaʻu ko ʻení. Poupouʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau hiki ʻenau ngaahi fakakaukaú (pe, ki he fānau īkí, ke nau tā ha fakatātā) ʻo ha founga ke nau “toe ʻiloʻi foʻou ai ʻa e laumālie ʻo e Kilisimasí—ʻa ia ko e Laumālie ʻo Kalaisí.”

Konga naʻe toʻo mei he Ko Kalaisi mo e Talavou Koloaʻiá, tā ʻe Heinrich Hofmann, ʻi he angalelei ʻa e C. Harrison Conroy Co.