2012
Ko e Tukufakaholo ʻo e Māmá mo e Fakamoʻoní
Tīsema 2012


Ko e Tukufakaholo ʻo e Māmá mo e Fakamoʻoní

Ko ha lea naʻe fai ʻi ha fakatahalotu ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó, ʻi he 24 ʻo Sānualí, 2012. ʻAlu ki he web.byui.edu/devotionalsandspeeches, ke maʻu mei ai ha tatau kakato ʻo e leá ʻi he lea faka-Pilitāniá.

ʻĪmisi
ʻEletā L. Tom Perry

Mou fakapapauʻi ʻoku mou fokotuʻu ha ʻātakai mohu faingamālié ʻe lava ke ʻamanaki atu ki ai homou fāmilí ʻi he ngaahi taimi makehe ʻo e taʻú, ʻa ia ʻe fakatahaʻi mai ai kimoutolu ʻe he ngaahi tukufakaholó ko ha ʻiuniti fakafāmili taʻengata mahuʻinga.

Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e Siasi moʻoni ia maʻá e māmaní kotoa. Neongo iá, ʻoku mahuʻinga ke mou ʻiloʻi, naʻe ʻikai mei aʻusia ʻe he Siasí ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻi he ʻaho ní, kapau naʻe ʻikai ke fokotuʻu ha puleʻanga mahuʻinga, ʻa ia ko e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká. Naʻe teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha fonua foʻou ke takiakiʻi mai ki ai ʻa e kakai ʻo e māmaní ʻa ia naʻa nau kumi ki he tauʻatāiná mo e tauʻatāina fakalotú. Naʻe tāpuakiʻi ʻa e fonua foʻou ko ʻeni ʻaki ha kau takimuʻa mālohi ʻa ia naʻa nau ongoʻi ʻenau haʻisia ki honau fatongia ke fokotuʻu ha puleʻanga ʻokú ne fakaʻatā ʻa e kakai fakafoʻituituí ke nau lotu ʻo fakatatau ki he angi ʻa honau konisēnisí.

Naʻe tui ʻa e Kau Tangata naʻa nau Fokotuʻu ʻa e ʻIunaiteti Siteití ʻoku mahuʻinga ʻa e tui fakalotú ki hono fokotuʻu ʻo ha puleʻanga ʻoku mālohí. Neongo iá, ʻoku ʻi ai ha kakai tokolahi ʻi he māmaní kuo ngalo ʻiate kinautolu hono mahuʻinga ʻo e tui fakalotú ʻi hono faʻu ʻo e ngaahi founga pule, ngaahi lao, mo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e puleʻangá. Hangē ko ʻení, ʻoku tokolahi ʻa e kakai ʻo ʻAmelika ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu naʻe tui ʻa e kau tangata naʻa nau fokotuʻu ʻa e puleʻangá ʻoku mahuʻinga ʻa e fatongia ʻo e tui fakalotú ʻi hotau ʻahó ni ʻo hangē pē ko ʻene mahuʻinga ʻi honau taimí. Naʻe ʻikai lau ʻe he kau tangata naʻa nau fokotuʻu ʻa e puleʻangá, ko e tui fakalotú mo e moʻui tāú ko ha fakakaukau fakaʻatamai pē—ka naʻa nau fakamamafaʻi mālohi ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e puleʻanga leleí mo e fiefiaʻanga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

Naʻe fokotuʻu mai ʻa e fakakaukau ko ʻení ʻe he ʻuluaki palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻa ia ko Siaosi Uāsingatoni, ʻi heʻene Lea Fakamāvaé. Naʻá ne pehē:

“Neongo ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ʻulungāanga kotoa pē ʻoku tākiekina ki he tuʻumālie fakapolitikalé, ko e ngaahi mālohi ʻoku ʻikai lava ke liʻaki ʻa e tui fakalotú mo e moʻui tāú. … ʻOfa ke ʻoua naʻa tau fakatuia ʻa e fakakaukau ko ia, ʻoku lava pē ke tauhi maʻu ʻa e moʻui tāú, taʻekau ai ʻa e tui fakalotú. … ʻOku taʻofi kitautolu ʻe he fakakaukau leleí mo e ngaahi meʻa kuo tau aʻusiá ke ʻoua te tau ʻamanaki ʻe lava ke ikuna ʻa e moʻui taau ʻi he fonuá taʻe kau ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e tui fakalotú.

“ʻOku moʻoni ʻa e pehē ko ia ʻoku hoko ʻa e angamaʻá pe moʻui tāú ko e matavai mahuʻinga ia ʻo e puleʻanga ʻoku manakoá.”1

Ko e ʻIunaiteti Siteití ʻa e fonua ʻo e talaʻofa naʻe tomuʻa fakahā mai ʻi he Tohi ʻa Molomoná—ʻa ia ko ha fonua ʻe fakahinohinoʻi fakalangi ai ha kau tangata kuo ueʻi fakalaumālie ke nau fokotuʻu ha tuʻunga ʻoku fie maʻu ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe hoko hono fokotuʻu ʻo e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká ko e meʻa ke ne taʻofi ʻa e Hē Lahi mei he Moʻoní, ʻa ia ko e taimi naʻe ʻufiʻufi ai ʻe ha fakapoʻuli ʻa e māmaní ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha kau palōfita mo ha maama kuo fakahā mai. ʻOku ʻikai ko ha meʻa ne hoko noa pē, ʻa e hoko ʻa e pongipongi fakaʻofoʻofa ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí ʻi ha ngaahi taʻu ʻe fihangofulu tupu siʻi pē mei hono fokotuʻu ʻo e ʻIunaiteti Siteití.

Naʻe kamata ʻe he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí hono fakahā mai ʻo e moʻoní. Naʻe fakafoki mai ʻa e ʻilo ki he anga ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Naʻe hoko ai ha tohi folofola naʻe liliu foʻou ko ha fakamoʻoni hono ua ʻo Sīsū Kalaisi. Naʻe hanga ʻe hono fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo toe fakakoloaʻi ʻa e faʻahingaʻo e tangatá ʻaki ʻa e mālohi mo e mafai ke ngāue maʻá e ʻOtuá mo fakafofongaʻi Ia ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo toe fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he māmaní. ʻOku tau monūʻia ʻi heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi kuo toe fakafoki maí.

Ko ha Palani ki he Maluʻi Fakalaumālie

Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e Siasi kuo toe fakafoki maí ko e kau palōfita moʻuí. Naʻe ʻi ai ha fakakaukau fakaʻofoʻofa mahino ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ʻo kau ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá. Naʻá ne akoʻi ʻo pehē, “Ko e konga lahi ʻo e meʻa ʻoku tau fai fakahoualotú, [ʻi he Siasí]… ko ʻetau langa hake ha tuʻunga ʻi heʻetau feinga ko ia ke langa hake ʻa e [tokotaha] fakafoʻituituí, pea kuo pau ke ʻoua naʻa tau [fetoʻoaki ʻa e tuʻunga] pea mo e laumālié.”2

Naʻe ʻikai fakasiʻisiʻiʻi ʻe Palesiteni Lī ʻa e fatongia ʻo e Siasí ʻi hono fakamoʻui ʻo e kakai tangata, kakai fefine, mo e ngaahi fāmilí. Ka naʻá ne akoʻi mālohi ko e uho ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ko e kakai fakafoʻituituí, ngaahi fāmilí, mo e ngaahi ʻapí, ʻa ia ʻoku ngāue ʻa e Siasí ke poupouʻi haké.3 Ko e Siasí leva ʻa e tuʻunga malohi ko ia ʻoku tau langa hake ai ʻa e ngaahi fāmili taʻengatá.

ʻOku ou kau ki ha vaʻa ʻo e tohihohoko ʻo e fāmili Uingí. ʻOku kei maʻu ʻe ha kau mēmipa ʻo e fāmili Uingí ʻa e ʻapi fuoloa taha ne langa ʻi Niu ʻIngilani, pea nofo ai mo maʻu ia ʻe he fāmili tatau pē ʻe taha. ʻOku ui ia ko e Fale Footi Motuʻá. Ko e ʻapi ia ʻo Sitīveni Uingi mo hono fāmili hili ʻenau tūʻuta mai ki ʻAmelika ʻi he taʻu 1635 nai.

Naʻe langa ʻa e lotomālie ʻo e falé ke hoko ko ha maluʻi. ʻOku fute ʻe ua (0.6 m) ʻa e matolu ʻo hono ngaahi holisí, pea naʻe ngaohi ʻaki ia ʻa e ngaahi sinoʻi ʻoke naʻe tā mai ʻo tuki loloto ʻi he kelekelé ʻo fakatatau ki he sīpinga langa ʻo ha kolotau maheni ʻi Niu ʻIngilani. ʻOku ʻi ai hano holisi kehekehe ʻe ua. Naʻe fakafonu ʻa e vahaʻa ʻo e ongo holisí ʻaki ʻa e makaʻone ke hoko ko ha maluʻi mei he ngaahi ngahaú mo e pulu ʻo e meʻafaná. Naʻe tuʻu ʻa e kolotaú ʻi he lotomālie ʻo e falé. Ka ʻi he tupu ʻo tokolahi ange ʻa e fāmili Uingi, naʻe fakalahi mai ʻi tuʻa ʻi he ngaahi tafaʻaki ʻo e ʻuluaki fale kolotaú. Ka naʻe kei hoko pē ʻa e kolotaú ko honau maluʻí, mo honau hūfangaʻanga malú.

Mahalo ʻoku totonu ke tau takitaha langa ha ngaahi fale ke hoko ko hotau maluʻi fakalaumālie ʻa ia ʻoku ʻatā mei he ngaahi mālohi ʻo e māmaní—ko ha ngaahi feituʻu te tau lava ʻo maluʻi mo akoʻi ai ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ki ha founga te nau lava ai ʻo fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e māmaní ʻa ia ʻoku fakamanamana mai maʻu pē ki he ngaahi tefitoʻi tuʻunga ʻulungāanga ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ou loto pē ke fakatuʻamelie ki he kahaʻú, ko ia ʻoku ou ʻamanaki ki ha ngaahi liliu lelei ʻe hoko ʻi he māmaní. Ka ko e tokotaha foki au ʻoku ʻilo ʻa e meʻa ʻe ala hokó, ko ia ʻoku ou fokotuʻu ai ha palani talifaki telia naʻa ʻikai ke hoko ha ngaahi liliu ʻoku leleí. Kuo pau ke kau ai ʻi heʻeku palani talifaki ki he maluʻi fakalaumālié ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe ala hokó—ʻa e leleí mo e koví fakatouʻosi—ʻa ia ʻoku tuʻuaki ʻi he ngaahi vaʻa kehekehe ʻo e mītiá. Ko e fē nai ha feituʻu te u kumi ki ai ke u ako mei ai ʻa e founga ʻo hono fokotuʻu ha palani talifaki pehē ki he maluʻi fakalaumālie ʻo hoku fāmilí? ʻOku ou sio ai ki he Siasí—ʻa e tuʻunga ko ia te u langa hake ʻaki ha fāmili ʻoku taʻengatá.

ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga mahuʻinga ʻe ua ʻoku hounga ai kiate au ʻa e lea fakatātā naʻe fai ʻe Palesiteni Lī fekauʻaki mo e hoko ʻa e Siasí ko ha tuʻunga ke langa ai hotau ngaahi fāmili taʻengatá. ʻUluakí, ʻoku tokoni ia ke mahino kiate au ʻa e Siasí. Ko hono uá, ka ʻokú na mahuʻinga tatau pē, ʻoku mahino mai ai kiate au ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ko e Siasí.

Mahalo ʻoku fakamatalaʻi mahino taha ʻa e hoko ʻa e Siasí ko ha tuʻungá, ʻi he lea naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo kau ki hono fatongia ʻi heʻene hoko ko ha takimuʻa ʻo e Siasí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku totonú, pea nau puleʻi pē ʻe kinautolu ʻa kinautolu.”4 Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengatá ʻa e tuʻunga ʻoku ʻomi ʻe he Siasí. Kuo ʻosi kau mai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengata ko ʻení ʻi he ngaahi tokāteline ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea ʻoku hā mai ia ʻi Heʻene palani taʻengata ʻo e fiefiá. ʻOku tau fakataha mai ʻi heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí ke tau feakoʻiʻaki mo feakoʻaki ʻiate kitautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e māʻoniʻoní mo maʻu ʻa e ngaahi ouau fakamoʻuí, ko ia ʻoku tuʻu maʻu mo mālohi ai ʻa e tuʻungá ʻi heʻetau langa hake hotau ngaahi fāmili taʻengatá.

Fakatokangaʻi ange, ʻoku ʻikai ko e taumuʻa ʻo e Siasí ke ne fai e ngāue ʻa e ngaahi mātuʻá; ka ke tākiekina e ngāue ʻa e ngaahi mātuʻá. ʻOku ʻomi ʻe he Siasí ha faʻunga ʻoku taʻengatá. Ko ia ʻi heʻetau hoko ko e kau langa ʻo e ngaahi fāmili ʻoku taʻengatá, ʻoku fakapapauʻi mai ai kiate kitautolu ʻi ha ngaahi talaʻofa, kapau te tau langa ʻo fakatatau ki he faʻunga taʻengatá ni, ʻe lava ʻe heʻetau ngaahi feingá ʻo ʻomi ʻa e maluʻi ko ia ʻoku tau kumi ki ai maʻanautolu ʻoku tau ʻofa taha aí.

Ko ʻetau tukupaá ke tau ngāue ʻaki ʻa e Siasí ke hoko ko ha tuʻunga ke langa hake ha fāmili ʻoku mālohi fakalaumālie tatau pe malohi ange ʻi he mālohi fakatuʻasino ʻo e Fale Footi Motuʻá. ʻOku anga fefē haʻatau fakahoko iá?

Ko Hono Mahuʻinga ʻo e Ngaahi Tukufakaholó

ʻOku ou tui ʻoku tatau ʻa e ngaahi tukufakaholo fakafāmilí mo e ngaahi fuʻu ʻoke naʻe tā mai ʻo tuki ʻi he kelekelé ki hono langa ʻo e Fale Footi Motuʻá. Fakamuʻomuʻa ʻi hoʻomou moʻuí hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo e ngaahi tukufakaholo fakafāmilí—ʻa e ngaahi tukufakaholo ki he ngaahi ʻaho mālōloó, ngaahi ʻaho fāʻeleʻí, ngaahi ʻaho Sāpaté, mo e ngaahi maʻu meʻatokoni efiafi fakafāmilí—mo hono fokotuʻu ʻo ha ngaahi tukufakaholo foʻoú. Fakaʻapaʻapaʻi ia, pea hiki ia ʻi ha tohi pea fakapapauʻi ʻoku mou tauhi ʻo fai pau ki ai. ʻOku hā mei ha ngaahi fakatotolo, ko e ʻuhinga ʻoku kau ai ʻa e toʻu tupú ki he ngaahi kautaha fakakengí, ko e tukufakaholo mo e tōʻonga fakaʻaiʻai ʻo e kau ki ha meʻa ʻoku lahi ange ʻiate kitá. ʻOku totonu ke pehē ʻa e fāmilí. Manatuʻi ke fakapapauʻi ʻoku mou fokotuʻu ha ʻātakai ʻoku fonu he leleí, ʻa ia ʻe lava ke ʻamanaki atu ai homou fāmilí ki ha ngaahi taimi makehe ʻo e taʻú, ʻa ia ʻe fakatahaʻi ai kimoutolu ʻe he tukufakaholó ke mou hoko ko ha ʻiuniti fakafāmili taʻengata ʻoku mahuʻinga.

ʻOfa ke mou ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko ha founga ʻeni ia ʻoku maʻamaʻa mo faingofua. Naʻe ʻikai ke langa hake pe ʻa Loma ʻi he ʻaho ʻe taha, pea ʻoku pehē foki mo e ngaahi tukufakaholo fakafāmilí. ʻOku lava ke maʻu mei he ngaahi tukufakaholo fakafāmilí ʻa e tokoni ʻoku tolongá, ka ʻoku lahi ha ngaahi meʻa ʻoku lava ʻo langa takai ai. Mahalo ʻoku toki ʻaonga pē ʻa e ngaahi tukufakaholo fakafāmilí ʻi he taimi ʻoku nau fokotuʻu mai ai ha fatongia ki he mēmipa kotoa ʻo e fāmilí, mo e taimi ʻoku nau ngāue fakataha ai ke langa hake iá. ʻOku fie maʻu leva ai ke ʻi ai ha taimi ke feohi fakataha ai ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo nau ako ki he founga te nau lava ʻo ngāue fakataha aí. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ia ʻi he ngaahi fāmilí ko e taimi ʻoku lelei mo ʻaonga, kapau ʻoku ʻikai ke lahi ʻa e taimi te nau maʻú.

Hangē ko ʻení, ko e taimi ko ia ʻoku mou fakakaukau ai ki ha ngāue ke maʻu mei ai ha totongí, mou fakakaukau ki hono lahi ʻo e taimi ʻe fie maʻu ʻe he ngāue ko iá ʻi he ʻaho takitaha. Ko ha ngāue nai ia ʻe fie maʻu ai ke ke ngāue ʻi ha houa ʻe 14 ʻi he ʻaho, pea taʻofi ai koe ke ke toki foki pē ki ho ʻapí kuo ʻosi mohe hoʻo fānaú? ʻOku ʻikai ko haʻaku fokotuʻu atu ʻeni ʻoku totonu ke ʻoua te mou tali ʻa e ngaahi faingamālie fakangāue ko iá, ka ʻo kapau te mou fili ia, kuo pau leva ke mou kumi ha ngaahi founga ʻa ia te mou kei lava ai ʻo fetuʻutaki maʻu pē mo homou fāmilí. ʻE tokoni ʻa e langa tuʻunga ʻa e Siasí ke fakamanatuʻi atu kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa ʻo e taʻengatá ʻa ia ʻoku mahuʻinga taha kiate kimoutolú.

Naʻá ku fili ʻa e pisinisi fefakatauʻakí ko ʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí ia. Naʻe ava homau fale koloá ʻi he ʻaho ʻe ono he uike, mei he taimi 10:00 pongipongí ki he 10:00 poʻulí. Ko hoku taimi ngāue fakaʻaho mahení ko e houa ʻe 10, pea houa ʻe 12 ki he 15 he taimi ʻe niʻihi. Naʻe pau ke u tokanga ʻaupito ke ʻi ai ha taimi ki heʻeku fānaú, pea ʻoku ou tui naʻe fakamanatuʻi mai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga taha kiate au ʻi he taʻengatá ʻe he founga langa tuʻunga ʻa e Siasí.

Hangē ko ʻení, naʻá ku fakakau ʻeku fānau kotoa ʻi ha ngaahi ngāue konga taimi ʻi homau ngaahi fale koloá. Naʻe faʻa haʻu hoku ʻofefine lahi tahá ʻo fakamāʻopoʻopo ʻa e paʻanga ne maʻu mei he ngaahi fakataú koeʻuhí ke fakahū taimi totonu maʻu pē ʻeku ngaahi lipōtí peá u lava ai ʻo fakafehoanaki ʻa e ngaahi fakataú mei he taʻu ki he taʻu. Naʻá ku ʻomi hoku fohá ke haʻu ʻo ngāue ʻi he taimi tutuku ʻa e akó ʻi he tafaʻaki ki he ngaahi moʻua ke totongi atú. Naʻá ku akoʻi hoku ʻofefine siʻisiʻi tahá ki he anga hono ngāue ʻaki ʻo e mīsini tānaki paʻangá, koeʻuhi ke ne lava ʻo hoko ko ha tokotaha faifakatau konga taimi. Naʻa mau maʻu ai ʻa e faingamālie ke mau feohi lolotonga ʻa e ʻahó, pea mau kai hoʻatā fakataha ʻi ha ngaahi ʻaho ʻe niʻihi ʻi he uiké, pea maʻu ha taimi mahuʻinga ke mau feohi fakatāutaha ai. Ko e taimi lelei taha ʻo ʻemau feohí ko ʻemau fononga fakataha ki he ngāué mo foki mei he ngāué.

Langa Tuʻunga ki Heʻetau Moʻui Fakapalofesinalé

ʻOku ou tui foki ʻoku lava ʻe he Siasí ʻo ʻomi ʻa e tuʻungá ki heʻetau moʻui fakangāué. ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau fakafofongaʻi ai ʻa e Fakamoʻuí mo Hono Siasí. ʻOku ʻikai feʻunga mo kitautolu ke tau tuʻunga tatau mo ha taha mei ha siasi kehe. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita (1870–1951) ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi heʻene pehē:

“ʻI he taʻu kuo ʻosí, ne u maʻu ai ha faingamālie ke u feʻiloaki mo fetalanoaʻaki ai mo ha kau tangata fekauʻaki mo e ongoongoleleí, ʻoku [nau] nofo he koló ni [Sōleki Siti], ʻoku ʻikai ko ha kāingalotu ʻo hotau Siasí. Kuo nofo heni ha tangata ʻi ha taʻu ʻe uofulu, ko ha tangata ʻoku ʻikai fehuʻia e lelei ʻene moʻuí, ko ha tangataʻi fonua lelei, ko ha tangata pisinisi tuʻukimuʻa pea ko ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi ongo ʻo e manavaʻofá ki hotau kakaí. Naʻá ne talamai … kuó ne fakapapauʻi ko ha kakai lelei kitautolu ʻo hangē pē ko hotau ngaahi kaungāʻapi ʻoku nau kau ki he ngaahi siasi kehé; ʻoku ʻikai ha [fai]kehekehe te ne mamata ki ai ʻiate kitautolu.

“ʻE kāinga ʻoku ou fie fakahā atu kiate kimoutolu ʻoku ʻikai ko ha talanoa lelei ia kiate au. Kapau ʻoku ʻikai ngaohi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí au ke u hoko ko ha tangata lelei ange, ta kuo ʻikai ke u tupulaki ʻo hangē ko ia naʻe totonu ke u faí, pea kapau kuo laui taʻu ʻetau nofo fakataha mo hotau ngaahi kaungāʻapi ʻoku ʻikai ke nau kau ki he Siasí ni kae ʻikai pē ke nau sio ki ha fakamoʻoni ʻo e ngaahi lelei ʻoku maʻu mei hono tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, ta ʻoku fie maʻu ke fai ha liliu ʻi ʻIsileli.”5

Ka ai ha mēmipa ʻo e Siasí ʻokú ne feʻunga ke maʻu ha lekomeni temipale, ʻoku totonu ke ʻiloa ia ʻi ha faʻahinga siakale pe ʻo e ngāue fakapalofesinale ʻokú ne kau ki aí. Mou fakapapauʻi te mou kehe kimoutolu. ʻOua te mou hohaʻa ʻo pehē ʻoku mou fai hala ki he niʻihi kehé ʻi hoʻomou moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e Siasí. ʻOku ou palōmesi atu, ʻe tāpuekina kimoutolu ʻi hoʻomou moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻoku fie maʻu ki ha lekomeni temipalé, pea ʻe ʻikai kau kovi ia kiate kimoutolu ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē te mou ʻi ai.

Fakahā Atu ʻa e Maama ʻa e Fakamoʻuí

ʻOku ou ofo ʻi heʻeku lau mo mamata ʻi he ngaahi ongoongó ʻi he ʻaho takitaha, koeʻuhi ko e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fakatupu maʻatautolu pē. ʻOku hangē ʻoku fakaʻau ke tokosiʻi ange ʻa e kakai fakafoʻituitui ʻoku nau lava ʻo fuesia ʻa e ngaahi fatongia ki hono kamata ha liliu ʻoku leleí, ʻi he liliu ʻa e taimí mo e ngaahi tuʻunga moʻuí ke faingataʻa angé. ʻOku ou fai ai ha tukupā kiate kimoutolu ko e kau takimuʻá mo kimoutolu ʻe hoko ko e kau takimuʻa ʻi he kahaʻú ke mou ʻiloʻi ʻoku liliu vave ʻa e māmaní. ʻOku ʻi ai ha fie maʻu fakavavevave ki he kau takimuʻa ko ia ʻoku poto mo toʻa feʻungá ke nau ngāue leva ki he ngaahi faingataʻa lahi ʻoku tau fehangahangai mo ia he ʻaho ní.

ʻOku hangē ʻoku fakaʻau ke mole atu ʻa e makatuʻunga fakaeangamaʻa mālohi ʻo e tukufakaholo ʻo e tui faka-Siu mo e tui faka-Kalisitiané ʻi heʻIunaiteti Siteití mo e ngaahi fonua kehé. Naʻe makatuʻunga ʻa e tukufakaholo ko iá ʻi he fakamaau totonú, ʻofa mamahí mo hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo e anga-fakaʻeiʻeiki ʻo e tangatá. Naʻe ʻikai makatuʻunga ia ʻi he ngaahi lao mo e ngaahi tuʻutuʻuni, ka ʻi he Maama ʻa Kalaisí ʻa ia ʻoku maʻu ʻe he tangataʻifonua lelei mo taau kotoa pē.

ʻOku fakaʻauʻauhifo ʻa e tokolahi ʻo e kakai ʻoku nau tali ʻa e ngaahi tui mo e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga lelei ko ʻení, ka ʻoku tau kei tauhi moʻoni pē ia ʻe kitautolu. Kuo tau fuakava mo e Fakamoʻuí ke tau fakafofongaʻi Ia. Ko ia ʻi heʻetau fakafofongaʻi ʻa Sīsū Kalaisi mo fakahā atu ʻa e Maama ʻa Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí, te tau lava ʻo tokoni ai ki ha tokolahi ʻo hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ke nau manatuʻi honau ngaahi tukufakaholo mo honau tofiʻa ʻi he tui faka-Siú mo e tui faka-Kalisitiané.

Kuo pau ke tau toʻa ʻi heʻetau fakahā mo ʻetau fakamoʻoniʻi hono fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau loto ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé ʻoku tau tui ko Ia ʻa e tokotaha mahuʻinga taha ʻi he hisitōlia kotoa ʻo e tangatá. ʻOku hoko ʻEne moʻuí mo e ngaahi akonakí ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi he Tohi Tapú mo e ngaahi tohi kehe ʻoku tau lau ko e ngaahi folofola māʻoniʻoni. Naʻe fokotuʻu ʻe he Fuakava Motuʻá ʻa e makatuʻunga ki he hāʻele mai ʻa Kalaisi ʻo ngāue ʻi he moʻui fakamatelié. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Fuakava Foʻoú ʻa ʻEne ngāue ʻi he moʻui fakamatelié. ʻOku ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e fakamoʻoni hono ua ki Heʻene ngāue ʻi he moʻui fakamatelié. Naʻá Ne hāʻele mai ki he māmaní ke fakahā ko ʻEne ongoongoleleí ʻa e makatuʻunga ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, koeʻuhi ke lava ʻe he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻo ako ke nau ʻiloʻi Ia mo ʻEne ngaahi akonakí. Naʻá Ne foaki leva ʻEne moʻuí koeʻuhí ke Ne hoko ko hotau Fakamoʻuí mo hotau Huhuʻí. Ko Sīsū Kalaisi pē ʻoku lava ke maʻu ai ʻa e fakamoʻuí. Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau tui ai ko Ia ʻa e tokotaha mahuʻinga taha ʻi he hisitōlia kotoa ʻo e tangatá. ʻOku ʻi Hono toʻukupú maʻu pē ʻa hotau ikuʻanga ʻi he taʻengatá. Ko ha meʻa nāunauʻia ke tui kiate Ia mo tali Ia ko hotau Fakamoʻuí, mo hotau ʻEikí mo hotau Pulé.

Manatuʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuo fai, pe ʻoku lolotonga fai, pe lava ke fai ʻe he Siasí maʻau mo ho fāmilí. Pea mou manatuʻi foki ʻoku ʻikai ko ha taha pē ʻeni ʻo e ngaahi siasí, ko e Siasi ia ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Washingtonʻs Farewell Address, ed. Thomas Arkle Clark (1908), 14.

  2. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hāloti B. Lī (2000), 180.

  3. Vakai, Ngaahi Akonaki: Hāloti B. Lī, 180.

  4. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 327

  5. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siaosi ʻAlipate Sāmita (2011) 8–9.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe John Luke © IRI

Tā fakatātaaʻi ʻe Dan Burr

Ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, tā fakatātaaʻi ʻe Del Parson, © 1983 IRI; tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá © IRI