2012
ʻOku ʻIkai ʻAupito Ke Ke Tuēnoa
Tīsema 2012


Toʻu Tupú

ʻOku ʻIkai ʻAupito Ke Ke Tuēnoa

Naʻá ku maʻu ha faingamālie ke siviʻi au ʻi he taʻu ʻe tolu kuo hilí. Kuó u ʻiloʻi, neongo pe ko e hā ha meʻa ʻe hoko kiate koe, ka ʻi he ʻOtuá ʻe ʻikai te ke fehangahangai toko taha pē mo ia.

Hili ha taimi siʻi mei he hoko hoku taʻu 16, ne u ʻiloʻi ai ʻoku ou puke ʻi he veli mo e petepete ʻa e kilí. Ko e meʻa faingataʻa he pongipongi kotoa pē ʻete sio ʻi he sioʻatá ki he mafola ʻa e velí ʻi hoto sinó kotoa. Naʻá ku fakatukupaaʻi au ke u lau ʻeni ko ha faingamālie ke siviʻi ai au. Naʻe ʻikai ke u ongoʻi fakaʻofaʻia ʻiate au pē, ka naʻá ku feinga ke fai ʻa e meʻa naʻe akoʻi mai kiate au ʻe heʻeku kau faiako ʻi he Kau Finemuí, ke u tānaki hoku ngaahi tāpuakí ʻi he ʻaho takitaha neongo hoku ngaahi faingataʻaʻiá. Neongo ʻoku ʻikai maʻa kakato hoku kilí he taimí ni, ka ʻoku ou fakamālō koeʻuhi ko hoku fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá pea mo hoku ngaahi talēniti mūsiká. ʻOku hounga kiate au ʻeku maʻu ha nima mo e vaʻe ʻe ua, ongo mata ke u sio ʻaki, mo e ongo telinga ke u fanongo ʻaki. ʻOku ou ʻilo ko e fakaʻofoʻofa moʻoní ʻoku ʻi loto ia ka ʻoku ʻikai ʻi tuʻa.

Ka naʻe ʻalu pē ʻa e taimí mo e fakaʻau ke ikunaʻi au ʻe hoku mahaki kilí. Naʻe ʻikai ke u toe anga fakakaumeʻa ʻo hangē ko e meʻa ne u anga ki aí, pea ʻikai ke u toe malimali. Naʻe pehē ʻe he kau toketā kotoa pē naʻá ku ʻalu ki aí, ʻe “maʻa hoku kilí” kimuʻa ʻi he Kilisimasí. Ka naʻe ʻikai hoko ia. Naʻá ku lotu ʻi he ʻaho takitaha ke u maʻu ha ivi ke ikunaʻi ʻeku maaʻi hoku mahaki kilí.

Naʻe talamai ʻe he tokotaha kotoa pē ke ʻoua te u fakakaukau ki heʻeku palopalemá, pea ʻoku totonu ke u fai pē ʻa e meʻa ʻoku ou anga ki aí, peá u ʻai pē ke pehē ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha palopalema ʻo hoku kilí. Ka naʻe ʻikai ko ha meʻa faingofua ia ke fai. Naʻe toutou lau mai ʻe heʻeku faʻeé ha ngaahi talanoa mei he folofolá, ʻi heʻene ʻamanaki ke fakafiemālieʻi mo fakalotolahiʻi au.

ʻOku pehē ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:8, “Ke ke faʻa kātaki ʻi he ngaahi faingataʻá, he ʻe lahi ho ngaahi faingataʻaʻiá; ka ke ke kātakiʻi ia, he vakai, ʻoku ou ʻiate koe, ʻio ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ho ngaahi ʻahó.” Naʻe ʻomi ʻe he potufolofola ko ʻení ʻa e ngaahi lea ke u moʻui ʻo fakatatau ki ai. Naʻá ku hiki ia ʻi ha ngaahi meʻa fakaʻilonga tohi, mo e ngaahi tohi, pea ʻi hoku lokí. ʻOku hoko ia he taimí ni ko e taha ʻo e ngaahi potufolofola ʻoku ou manako taha ai ke ne fakalotolahiʻi au ke u fai hoku tūkuingatá neongo hoku faingataʻaʻiá.

Naʻe faingataʻa ʻeku kātakiʻi ʻa e faingataʻa ko ʻení, ka ʻoku ou mateuteu ange he taimí ni ki ha ngaahi faingataʻa ʻi he kahaʻú. Kuo teuteuʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ke u lava ʻo kātakiʻi ha ngaahi faingataʻa pē ʻe hoko mai. ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni, neongo pe ko e hā ha meʻa te u fepaki mo ia, ʻoku ʻikai fie maʻu ke u kātakiʻi toko taha pē ia.

Ko e Lami Naʻe Heé, tā fakatātaaʻi ʻe Del Parson