2011
Faataitaiga Anamua, Folafolaga o Aso Nei
Ianuari 2011


Faataitaiga Anamua, Folafolaga o Aso Nei

E le’i faigofie le tulaga o tafaoga faamasani ia te a’u, ae na ou maua le malosi mai faataitaiga o le faamaoni o loo i tusitusiga paia.

E ui lava ou te fiafia i le tele o mafutaga faamasani, ae na ou tauivi ma vaaiga o tafaoga faamasani. Ou te le’i tafao faamasani lava ae ou te le’i alu i la’u misiona, ma ina ua ou toe foi mai ina ua mavae le lua tausaga, sa ou lagonaina faapitoa le leai o se poto masani.

I le sefulu tausaga talu mai lena taimi, sa ou taumafaia “mea uma na [ou] mafaia” (2 Nifae 25:23) ia faaipoipo—o se mea na folafola mai ia te a’u i lo’u faamanuiaga faapeteriaka—ae le’i manuia. O nisi taimi ou te lagona lava le tofotofoina i le leai o se faamoemoe atonu ou te mauaina lava se tasi, ae maise lava i taimi faanoanoa, sa ou tagi atu ai i le tatalo: “Faamolemole fesoasoani mai ia te a’u. Ou te le iloa po o le a la’u mea o loo fai.”

Talu ai nei lava, na ou maua ai se faamafanafanaga tele i ni faataitaiga mai tusitusiga paia. O tala nei e tolu na matua mamana lava le fesoasoani ia te au ina ia ou talitonu i le Tama Faalelagi ma Lana fuafuaga.

Iosefa o Aikupito: Tumau i le Faatuatua ma le Faamoemoe i le Atua

Sa ave faamalosi Iosefa mai lona aiga i lona 17 tausaga ma tuuina atu faamalosi i se nuu e le masani ai ma e toalaiti i latou na tutusa o latou talitonuga faalelotu ma ia. E ui lava i lenei tofotofoga tuga, ae sa ia tausia pea se uiga lelei ma tumau lona faamaoni i ona matai ma le Atua (tagai Kenese 37; 39–41). E ui lava i lea, na ia aafia i se tulaga le manaomia e tasi ma sosoo ai ma le isi ma faaauau ai pea mo tausaga e 13. O lona galue malosi na foliga mai na laitiiti se aoga mo ia ae na faafalepuipuiina ai, lea na tumau ai seia oo i le 30 o ona tausaga.

Ou te mafaufau i nisi o taimi pe sa i ai ea se manatu o Iosefa ua galo ia i le Atua pe na fesiligia e Iosefa po o le a le umi o le a i ai o ia i le falepuipui pe toe tatalaina foi o ia. Ou te mafaufau pe o miti na miti ai Iosefa i le vaega muamua o lona olaga (tagai i le Kenese 37:5–11) na tuuina atu ai ia te ia le faamoemoe mo se lumanai manuia.

E moni, na manatua lava e le Atua ia Iosefa, faapei ona Ia manatua Rasela, le tina o Iosefa (tagai i le Kenese 30:22). Na faamanuiaina Iosefa i le tamaoaiga e oo lava i tulaga faaletonu. Nai lo le filifili e tetee, lē fiafia, pe ita i le Atua, na faatino lava e Iosefa le faatuatua maoae. O le taunuuga, sa matua faamanuiaina lava o ia.

Atonu e faaosoosoina i tatou e faitioina o tatou lava mafatiaga, ma ono faatauasoina ai i tatou lava mai faamanuiaga ua uma ona tuuina mai e le Atua ia i tatou. Ae o le tumau ai i le faatuatua ma le faamoemoe e mafai ai ona aumaia ia faamanuiaga sili, e pei ona faia mo Iosefa. Ma e tusa lava pe le tauia lo tatou faatuatua i le ala tatou te mananao ai, ae o le faatumauina o lena faatuatua e mafai ai lava ona fesoasoani ia i tatou ia ola fiafia.

O aafiaga na oo ia Iosefa o se molimau foi lea o le tulaga maualuga o le mana ma le atamai o le Atua. Na foliga mai o taumafaiga a Iosefa mo le tele o tausaga, e le’i aoga mo ia, ae o le aao o le Atua, na tatala ai Iosefa mai le falepuipui ma faamamaluina i aao lava o Farao (tagai i le Kenese 41:41–43). Faamata na mafai ona mua’i vaaia pe na faamoemoeina e Iosefa nei ituaiga o avanoa matagofie?

O nisi taimi tatou te taumafai malosi ai e ausia se mea, ae o a tatou lava taumafaiga, po o le a lava le tele, e le lava lea mo le galuega. Ou te iloa e mafai ona faamanuiaina i tatou e le Tama Faalelagi i faamanuiaga silisili nai lo faamanuiaga ia na tatou faamoemoe i ai muamua ona o lo tatou faatuatua ma le usiusitai. Ou te talitonu afai e lelei o’u uiga ma faia le mea sili i tulaga faigata, e pei ona faia e Iosefa, o le a oo mai le taimi —o le taimi o le Alii—O le a Ia “[to ese] le ofu i lona aoao paia” (Isaia 52:10). O le a le faia fua la’u galuega. O le a Ia manatuaina i tatou; o le mea moni lava, Na te silafia pea lava ma o loo i ai mea lelei mo i tatou taitoatasi pe a tatou tumau ai faamaoni.

Aperaamo: Alofa i le Atua nai lo Se Isi Lava Mea

I se taimi ua tuanai na faamutaina ai se mafutaga o tafaoga faamasani ma se tasi na sili ona ou alofa i ai. I lo’u popole ai i lo’u le faaipoipo, sa ou le iloa pe ou te toe mauaina se isi tagata e tali tutusa o ma uiga.

E le’i umi talu mai lena taimi, ae faamanatu mai ia te a’u le tala ia Aperaamo lea sa poloaiina e osi le taulaga ia Isaako (tagai i le Kenese 22:1–14). Na ou iloa ai sa talosagaina uma i maua e faamatuu atu se tasi na ma alolofa i ai. Ioe, e le taitai ona faatusalia lo’u aafiaga ia Aperaamo, ae na ou iloaina o lona aafiaga na aoao mai ai ni mamanu e mafai ona ou mulimuli ai.

Sa umi lava se taimi na faatalitali ai Aperaamo mo se atalii e fanau mai ia te ia ma Sarai. O le fanau mai o Isaako sa avea o se vavega, ma sa tauina atu ia Aperaamo, “E valaauina lau fanau ia Isaako” (Eperu 11:18). Peitai na poloai le Alii ia Aperaamo e osi le taulaga ia Isaako. E faapefea la ona “valaau” fanau a Aperaamo ia Isaako pe afai e osi ia Isaako le taulaga?

O le iloaina o lena mea—ae le o le auala moni lea—o le a tausia ai e le Atua Ana folafolaga, na usitai lava Aperaamo. Na maoae lona alofa mo lona atalii, ae o lana tali atu na faaalia ai le sili atu o lona alofa i le Alii nai lo se isi lava mea. Ua talosagaina lo tatou faatinoina o lea lava tulaga e tasi (tagai i le MFF 101:4–5), ma e tatou te maua foi le folafolaga o le taui sili pe a tatou tumau ai faamaoni (tagai i le Mataio 24:13). Ina ua faamutaina le ma mafutaga, sa faigata ona agai i luma. O le mauaina o le folafolaga faapea o le a ou faaipoipo, sa foliga mai o le agai pea i luma ua le ogatusa ma le faataunuuina o lena folafolaga. Ae na aumaia ia te a’u e le folafolaga le faamoemoe, lea sa fesoasoani ia te a’u e toe taumafai ma faaali atu ai i le Tama Faalelagi lo’u alofa ia te Ia e silisili nai lo se isi lava mea.

O le faatuatua o Aperaamo na tauia e le gata i le ola o lona atalii ae faapena foi i fanau e le mafaitaulia i le lumanai ma isi faamanuiaga (tagai i le Kenese 22:15–18). O le a tauia foi i tatou i le faia o osigataulaga e poloaiina ai i tatou e le Atua ma le faatinoina o lo tatou alofa mo Ia. O le uiga tonu lena o le tofotofoina o lo tatou faatuatua.

Sakaria: Talitonu e Moni Folafolaga a le Atua

O nisi o taimi tatou te le iloa pe faapefea ae pe mafai foi ona faataunuuina ia folafolaga e tuuina mai e le Alii ia i tatou—e pei o le folafolaga lea afai tatou te mananao i ai ma tumau faamaoni, o le a faamanuiaina i tatou i se faaipoipoga e faavavau. Na aoao mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf, le Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili e uiga i lenei faaupuga feteenai, “E ono i ai ni taimi e tatau ona tatou faia ai se faaiuga lototele ia faamoemoe e ui lava o mea uma o loo siomia ai i tatou e feteenai ma lo [tatou] faamoemoe.”1

Na faatalitali ma tatalo ma le faatuatua Sakaria ma lana ava o Elisapeta mo se tamaitiiti i lo laua olaga atoa. Mulimuli ane, na folafola ia Sakaria e se agelu o le a fanau mai e lona toalua ua matua se tamaitiiti o lē o le a saunia le ala mo le Faaola. Oka le maoae o le faamanuiaga na faigata ai ona malamalama ia Sakaria. E ui ina sa folafola mai e se agelu, ae na fesili Sakaria faapea, “Pe faapefea ona ou iloa le mea nei?” (Luka 1:18).

Faapei foi o Sakaria, atonu ua tatou masani i lagona o le le faamalieina i o tatou manaoga —pe ona o le maoae o faamanuiaga ua folafola mai—ua tatou le manatua ai “e mafaia mea uma e le Atua” (Mataio 19:26). Ua faamanatu mai ia te a’u e le aafiaga na oo ia Sakaria o folafolaga silisili a le Tama Faalelagi, e moni ma e Na te tausia lava.

E le na o tala e uiga ia Iosefa, Aperaamo ma Sakaria lea ua faamalosia ai lo’u faatuatua ma aumaia le faamoemoe ia te a’u. E tele le aofai o tala faatusipaia e uiga i le faatuatua o tagata ua faamanatu mai ai ia te au ia i ai le faatuatua i mea ua folafola mai e le Alii ia te a’u. E tau leai se mataupu o tusitusiga paia ou te faitauina i nei aso e aunoa ma se faamanatu mai e tausia lava e le Alii Ana folafolaga. E aumaia ia te a’u e lenei malamalamaaga le faamoemoega sili mo le lumanai.

Faamatalaga

  1. Dieter F. Uchtdorf, “O Le Mana e Le I’u o le Faamoemoe,” Liahona, Nov. 2008, 21.

Ata na saunia e Jeff Ward