2011
O Le Faaola—o le Faiaoga Sili
Ianuari 2011


O Le Faaola o le Faiaoga Sili

E tatau ona tatou fiafia i afioga a Keriso—o tusitusiga paia ia—ma, e pei ona Ia faia, na faaaogaina e aoao atu ai ma faamalolosia ai isi.

Ata
Elder Jay E. Jensen

I lalo o le taitaiga a Lona Tama, na foafoaina ai e Iesu Keriso lalolagi e le mafaitaulia. O Ia o le Ieova silisili, o le Atua o le Feagaiga Tuai. Sa soifua mai o Ia i se tina faaletino o, Maria, ma le Atua le Tama Faavavau. O Ia o se tamalii aupito sili ona maoae na soifua i le lalolagi. Na Ia fetalai mai na Ia afio mai “e faia le finagalo o le na auina mai a’u, ma faaiu lana galuega” (Ioane 4:34).

O Lana savali ma Lana galuega o ni folafolaga e aunoa ma se taufaasese o Ia o Iesu Keriso, o le Alo o le Atua, o le Mesia na folafolaina.

I Ana aoaoga sa tele lava ina Ia sii maia mau mai le Feagaiga Tuai. Na te faaaogaina ia tusitusiga paia e saunia ai mo Lana talaiga, e tetee atu ai i le amioleaga ma faaosoosoga, e faamamaluina ai ma faamautu ai le aoga o perofeta ua mavae atu, ma faamalolosia ai isi. Mai Ana faataitaiga atonu ua tatou aoao ai e faaaoga atili ia tusitusiga paia i o tatou tiutetauave o ni matua, taitai, ma faiaoga—na Ia faatulagaina se faataitaiga atoatoa i mea uma lava, e aofia ai le avea ma se faiaoga sili.

Sauniuni mo Lana Galuega Talai

Ina ua afio mai le Alii i le lalolagi, na ufitia Lona mafaufau i se ufifofoga e faagalo ai, e pei ona faia ia i tatou, ae o Ia foi, e pei o i tatou, na agai i luma mai le alofa tunoa i le alofa tunoa (tagai MFF 93:11–17). Na aoaoina o Ia e Lona Tama Faalelagi (tagai Ioane 8:28; 12:49) ma faiaoga i la le tino. E pei ona faailoa mai e Elder James E. Talmage (1862–1933) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O lo tatou malamalamaaga i le olaga faa-Iutaia i lena matua na faamautinoa mai ai le faaiuga, na matua lelei lava le aoaoina o le Tamaitiiti [o Iesu] i tulafono ma tusitusiga paia, aua o le tulafono lava lena [na i ai]. Na Ia mauaina le malamalama e ala i le suesue, ma sa maua le poto e ala i le tatalo, mafaufau, ma le taumafai.”1

Mai le amataga o Lona olaga faatamaitiiti seia oo i le amataina o Lana talaiga i tagata lautele, pau lava le tala o loo tatou mauaina e uiga ia te Ia o le i ai lea i le malumalu i le 12 o Ona tausaga i se mataifaioi faafaiaoga, ma faatinoina se tulaga uiga ese o le atamai ma le malamalama: “Ua mavae aso e tolu, ona la [Iosefa ma Maria] maua ai lea o ia i le malumalu o nofo i totonu o le au a’oa’o [po o faiaoga], o loo faalogologo ia te i latou, ma taufesili ia te i latou” (Luka 2:46). O loo faamanino mai e le Faaliliuga a Iosefa Samita lenei fuaiupu ma ta’u mai ai o faiaoga na faalogologo ia Iesu ma taufesili atu ia te Ia.

O Lona tuputupu ae i le malamalama a o le’i amataina Lana galuega tala’i na atagia ai Lana fautuaga na tuuina atu ia Ailama Samita i le 1829: “Aua le saili e tala’i atu la’u upu, a e mua’i saili ia maua la’u upu, ona matala ai lea o lou laulaufaiva; o lea, afai e te manao ai, o le a e maua lo’u Agaga ma la’u upu, ioe o le mana lea o le Atua i le faatalitonuina o tagata” (MFF 11:21).

E mafai foi ona tatou saili i tusitusiga paia mo faatonuga ma musumusuga a o amataina la tatou talaiga, pe o lena talaiga o se valaauga fou, o se tiutetauave fou (e pei o le avea ma se matua), pe ua na o se lesona foi i se afiafi faaleaiga.

Tetee Atu i le Amioleaga ma Faaosoosoga

I le amataga o Lana galuega talai, na faaosoosoina Iesu e le tiapolo. O le lua o faaosoosoga e tolu na amata i se faamatalaga tiga o le le mautonu: “Afai o oe o le Alo o le Atua” (Mataio 4:3, 6). Ina ia tetee atu ia Satani, na sii mai e le Faaola mau e tolu mai le Feagaiga Tuai, faapea, “Ua tusia …” (fuaiupu e 4, 7, 10).

Na aoaoina foi e le Faaola e na mulimuli ia te Ia e ala i faataitaiga faatusipaia i le auala e manumalo ai mai le amioleaga. O le aoaoina atu la o tagata ina ia tetee atu i le amioleaga po o le feagai ma taunuuga leaga, na sii mai ai e le Faiaoga Sili se tala mai le Feagaiga Tuai: “O le aso faamasino e feoloolo ai Sotoma ma Komoro i lea lava aai [o i latou ia na tetee i Lana talalelei]” (Mataio 10:15).

Afai tatou te usitai i ai, e i ai se mana puipui masani o le afioga a le Atua: “O i latou uma o ē faalogo foi i le afioga a le Atua, ma taofi mau i ai, e le fano i latou e faavavau; e le mafai foi e tofotofoga ma u fanafana mu a lē ita mai ona manumalo ia te i latou” (1 Nifae 15:24).

O se tasi o mau ou te fiafia lava i ai e tetee atu ai ia Satani i lenei vaitaimi o le mau lenei: “O loo vaai o’u mata ia te outou. O loo o’u i totonu ia te outou” (MFF 38:7). E aveesea ai e faavavau le pepelo lea “e le iloa lava e se tasi.”

Faamamaluina o Perofeta ua Mavae Atu

Na faailoa mai e le Faaola ia perofeta anamua ma sii mai mea na latou saunoa mai ai. I lenei tisipenisione, na Ia poloaiina Sidney Rigdon ina ia “valaau atu i perofeta paia e faamaonia ana [Iosefa Samita] upu” (MFF 35:23).

Ina ia molimau atu ma le migao i upu a perofeta o le Feagaiga Tuai, na ta’ua e le Faaola ia Noa (tagai Mataio 24:37–38); Aperaamo (tagai Luka 16:22–31; Ioane 8:56–58); Aperaamo, Isaako, ma Iakopo (tagai Mataio 8:11); Mose (tagai Ioane 5:46); Tavita (tagai Luka 6:3); Elia (tagai Luka 4:25–26); ma Isaia (tagai Luka 4:16–21; Ioane 1:23). Na Ia faamamaluina ma lagolagoina Lana teuteuala o, Ioane le Papatiso (tagai Mataio 11:7–11).

I le Lauga i luga o le Mauga, na faia ai e le Faaola ni fesootaiga taua lava i perofeta o le Feagaiga Tuai ma a latou aoaoga e faatatau ia te Ia. O loo faaalia mai i lenei mea le fesootaiga vavalalata i fuaiupu mai le lauga Faaamuia (tagai Mataio 5:3–11) ma mai le Isaia 61:1–3.2

E mafai foi ona tatou faamamaluina perofeta ua mavae atu ma e o loo i ai nei i le faaaoga o a latou aoaoga: o le upu ma le loto o le Alii (tagai MFF 68:4). Ao tatou sauni e aoao mai tusitusiga paia, e tatau ona tatou sailiili ma le agaga tatalo mo mataupu faavae e mafai ona tatou faatatauina i mea o tatou aoao atu.

Faamalolosia o Isi

O se savali e tupito lona taua i le soifuaga o le Matai o le lauga lea i le “areto o le ola” (tagai Ioane 6). O loo faapupula mai ai Ana aoaoga ma le faaaogaina o tusitusiga paia ma le faatatauga ia i tatou.

O le aso ao le’i tuuina atu Lana savali lenei, na faatino ai e le Alii le vavega o le fafagaina o le 5,000, ma faaopoopoina atili ai e na mulimuli ia te Ia (tagai Ioane 6:5–14). Afai e le’i lava lenei vavega ma isi foi ina ia fesoasoani e faatalitonuina ai isi e uiga ia te Ia, na Ia matua folafola atu Ia lava i le lauga e uiga i le areto o le ola. O lenei lauga na aoao ai Ana Aposetolo, aemaise lava Peteru, lea na faamalosia ai lana molimau (tagai i fuaiupu e 63–71).

Na faatatau le Faiaoga Sili i se mea na tupu i le Feagaiga Tuai ina ia faalauiloa atu ai le lauga o le areto o le ola:

“E le o Mose na avatu ia te outou lena areto mai le lagi; peitai o lo’u Tama, na te avatu ia te outou le areto moni mai le lagi.

“Aua o le areto mai le Atua, o le mea ua alu ifo mai le lagi, ma au mai ai le ola i le lalolagi” (Ioane 6:32–33; tagai foi Esoto 16).

Ona fai mai lea o i latou, “Au mai ia te i matou lena areto” (Ioane 6:34).

O Lana tali atu na faaalia ai Lona faasinomaga paia ua faaeeina faaleagaga i le avea ai o se Alo o le Atua, o le Mesia ma le Faaola na folafolaina: “O a’u nei le areto o le ola: o lē sau ia te au, e le laina lava ia; o lē faatuatua foi ia te au, e le toe fia inu lava ia” (Ioane 6:35).

Ona faailoaina atu lea e le Faaola o le aoaoga faavae paia na tuufaatasia ai le Togiola ma le faatusa o le falaoa ma le vai i le faamanatuga: “Afai tou te le aai i le tino o le Atalii o le tagata, a le inu foi i lona toto, ua le i totonu ia te outou le ola” (Ioane 6:53).

Ua tatou iloa na faamalosia Peteru e le lauga lenei, aua na ia molimau atu, “Ua matou talitonu, ma ua matou iloa o oe o le Keriso, o le Alo o le Atua soifua” (Ioane 6:69). O le lauga o le areto o le ola e taua ia i tatou, aua o le a tatou talitonu foi ma mautinoa ai o Iesu o le Keriso pe a tatou faitau, suesue, ma sii mai—e le o le toe faaupuina—mea paia ua tusia e faamalosia ai i tatou lava faapea ma isi.

Faataunuuina o Mau: O Le Ulufale Manumalo

O le ulufale manumalo atu o le Alii i totonu o Ierusalema o se faamautinoaga lē matalatalaina i Lona silafia ma le faaaogaina o tusitusiga paia: “Ia manuia le o maliu mai i le suafa o Ieova” (Salamo 118:26; tagai foi Mareko 11:9–10). Na tietie atu i totonu o Ierusalema i se asini, ma ua faataunuu ai le valoaga “Ia e matua fiafia, o oe le tama fafine a Siona: … o loo afio mai ia te oe lou Tupu: … o loo tietie i le asini” (Sakaria 9:9; tagai foi Mataio 21:4–5).

Mai lava i le amataga o Lana galuega faaletino e oo i le Faatoaga i Ketesemane, i le satauro, ma le tuugamau avanoa, na faavaeina e Iesu Keriso—e ala i tusitusiga paia anamua ma Lana galuega talai, vavega, ma savali—o Ia o le Mesia na folafolaina.

I le Faatoaga i Ketesemane, na tatalo ai Iesu, “Lou Tama e, a e finagalo i ai, ia e ave ese lenei ipu ia te au; a e aua le faia lo’u loto, a o lou finagalo” (Luka 22:42). O lenei tautinoga o Lona usiusitai ma Lona faataunuuga o le taulaga togiola lē i’u na molimau mai ai o Ia o le Alo o le Atua, o le faiaoga aupito sili ua soifua mai.

O loo molimau ma aoao mai tusitusiga paia e uiga ia Iesu Keriso. Pe a faatofuina i tatou lava i le faitauina o tusitusiga paia, o le a tatou iloaina o Ia ma Lona siufofoga: “O nei upu e le mai tagata e lē ā le tagata foi, ae a a’u lava; o le mea lea, tou te molimau atu ai e a a’u upu ia ae lē ā le tagata” (MFF 18:34). Ua ou iloaina pe a ou faatofuina a’u lava i tusitusiga paia muamua i le fale faatasi ma lo’u toalua ma lo’u aiga, e matua lelei lava la’u auaunaga i le Ekalesia.

Ou te fiafia i tusitusiga paia. Ou te molimau atu o afioga ia a le Atua. Ia tatou aoao mai ai, e pei ona faia e le Faaola, i totonu o o tatou aiga ma i o tatou valaauga, ina ia “aoga i ai le afioga a le Atua” ina ia i ai se “aoga tele” ia i latou o loo tatou aoaoina (Alema 31:5).

Faamatalaga

  1. James E. Talmage, Jesus the Christ, lomiga lona 3 (1916), 112.

  2. Tagai Thomas A. Wayment, “Jesus’ Uses of the Psalms in Matthew,” i le Frank F. Judd ma Gaye Strathearn, lom., Sperry Symposium Classics: The New Testament, (2006), 137–49.

“O a’u nei le areto o le ola: o le sau ia te au, e le laina lava ia; o le faatuatua foi ia te au, e le toe fia inu lava ia.”

Areto o le Ola, saunia e Chris Young © 2004 IRI

“Ua mavae aso e tolu, ona la maua ai lea o ia i le malumalu, o nofo i totonu o le au a’oa’o [po o faiaoga], o loo faalogologo ia te i latou, ma taufesili ia te i latou.”

Agavale: I Le Fale o Lo’u Tama, saunia e Harry Anderson, faaaloaloga a le Ekalesia Aso-Fitu; taumatau: ata na saunia e Matthew Reier © IRI; O Iesu i le Malumalu i Nasareta, saunia e Greg Olsen, faaaloaloga a Leo ma Annette Beus

“Ia e matua fiafia, o oe le tama fafine a Siona: … o loo afio mai ia te oe lou Tupu: … o loo tietie i le asini.”

Ulufale atu Manumalo, saunia e Walter Rane © 2009, e le mafai ona kopiina; ata na saunia e Robert A. McKay; ata na saunia e Craig Dimond © IRI