Talafaasolopito o le Ekalesia
23 O Mea Uma e Tatau Ai


Mataupu 23

O Mea Uma e Tatau Ai

Ata
Laufanua o le Malumalu o Laie Hawaii faatasi ai ma le vai ma niu

I le aso 6 Fepuari, 1935, sa faatalitali ai Connie Taylor e sefululima tausaga le matua ma isi tagata o le Paranesi a Cincinnati i lo latou falelotu ina ia maua se faamanuiaga faapeteriaka mai ia James H. Wallis.

Mo le tele o le seneturina sei mavae atu, o faamanuiaga faapeteriaka sa na o le Au Paia matutua na tuuina atu i ai, o e sa masani ona maua faamanuiaga mai le silia ma le tasi le peteriaka i o latou olaga atoa. Peitai, i tausaga talu ai nei, sa amata ai e taitai o le Ekalesia ona uunaia talavou e pei o Connie ia maua o latou faamanuiaga o se auala e faamalosia ai lo latou faatuatua ma maua ai le taitaiga mo o latou olaga. Sa faamanino mai foi e taitai o le Ekalesia e tatau i le Au Paia ona maua na o le tasi le faamanuiaga faapeteriaka.1

O Brother Wallis, o se tagata liliu mai mai Peretania Tele, sa valaauina e le Au Peresitene Sili e tuuina atu faamanuiaga faapeteriaka i le Au Paia i paranesi tau mamao o le Ekalesia. Sa ia faamae’aina talu ai nei se misiona e lua tausaga i Europa, lea na ia tuuina atu ai le silia ma le afe faselau faamanuiaga, ma ua tofia nei o ia e faamanuia le Au Paia i sasae o le Iunaite Setete ma Kanata. Talu ai o se avanoa e le masani ai mo soo se tasi i Cincinnati le mauaina o se faamanuiaga faapeteriaka, o lea sa ia faigaluega ai mo le tele o itula e faamautinoa ua maua e tagata agavaa uma o le paranesi le avanoa.2

Ina ua oo mai le taimi o Connie mo se faamanuiaga, sa saofai o ia i totonu o le potu o le Aualofa. Ona tuu lea e Brother Wallis ona lima i luga o lona ulu ma ta’u lona igoa atoa: Cornelia Belle Taylor. A o ia saunoa atu i le faamanuiaga, sa ia faamautinoa atu ia te ia sa silafia ma leoleoina o ia e le Alii. Sa ia folafola atu le taitaiga i lona olaga a o ia saili atu i le Alii i le tatalo, aloese mai mea leaga, ma usitai i le Upu o le Poto. Sa ia uunaia o ia ina ia fiafia atili i gaoioiga a le Ekalesia, faaaoga ana taleni ma le atamai e avea ai ma se tagata galue naunautai i le malo o le Atua. Ma sa ia folafola atu o le a alu o ia i le malumalu i se aso ma faamauina i ona matua.

“Aua le masalosalo i lenei folafolaga,” na fai atu ai le peteriaka ia te ia. “I le taimi e tatau ai o le Alii, o le a pa‘i atu Lona Agaga Paia i le loto o lou tamā, ma e ala i lana faatosinaga o le a ia vaai ai i le malamalama o le upumoni ma o le a ia maua se vaega o au faamanuiaga.”3

E pei o le mafanafana sa i ai i na upu, sa manaomia le faatuatua tele. O le tama o Connie, o sē e gaosia sikareti sikā e igoa ia Siaosi Taylor, o se tamalii agalelei, lotoalofa, ae o le aiga na sau ai o ia e inoino i Au Paia o Aso e Gata Ai. Ina ua faatoa faailoa atu e le tina o Connie, o Adeline, le fiafia i le Ekalesia, sa musu o ia e faataga [Adeline] e auai.

Ae i se tasi aso, pe a ma le ono tausaga o Connie, sa taia e se taavale lona tama a o ia sopoia le auala. A o taoto o ia i le falemai, i le faasolo malosi ai mai i le vae na gau, sa toe uunaia o ia e Adeline e faataga o ia e auai i le Ekalesia, ma o le taimi lea sa ia ioe i ai. Sa faaauau pea ona faamaluluina ona lagona, ma sa ia faatagaina talu ai nei Connie ma ona tuagane ia papatisoina. Ae o ia lava sa leai sona naunautaiga e auai i le Ekalesia pe auai i fonotaga faatasi ma lona aiga.4

E le’i leva ona uma lona faamanuiaga faapeteriaka, ae amata ona auai soo Connie i taumafaiga a le paranesi e faasoa atu le talalelei i o latou tuaoi.5 Ina ia fesoasoani e taulima le faaitiitia o faifeautalai i le taimi o le Pau o le Tamaoaiga, sa masani ona valaauina le Au Paia i le lalolagi atoa i se auaunaga faavaitaimi e latalata atu i le aiga. I le 1932, sa faatulagaina ai e le peresitene o le Paranesi a Cincinnati o Charles Anderson se sosaiete talai e faatumauina le agai i luma o le galuega i le aai.6 Talu ai o le Aoga Sa sa faia i le taeao ma le sauniga faamanatuga i le afiafi, e masani lava ona faaalu e Connie ma isi talavou se itula pe a i le aoauli e tu’itu’i ai i faitotoa ma talanoa atu i tagata e uiga i le talalelei toefuataiina.7

O se tasi o ana soa i le sosaiete talai o Judy Bang. Talu ai nei, na amata ai ona tafafao faamasani Judy ma le tuagane matua o Connie, o Milton. Sa le’i tele ni mea e tutusa ai o ia ma Judy, e ese mai lo la auai i le Ekalesia, ae sa la fiafia faatasi. O Connie lava ia e le’i leva ona alu lata mai nei i lana tafaoga muamua faamasani—ma le tuagane matua o Judy o Henry. Ae sa le’i fiafia tele o ia ia Henry e pei ona ia fiafia i lona uso laitiiti o Paulo, o le sa la tausaga faatasi.8

Ia Mati, sa ta’u atu e Judy ia Connie o lo o manao Paulo e fai atu ia te ia e la te o i se pati faasee a le MIA. Sa faatalitali Connie i lena afiafi atoa mo Paulo e fesili atu ia te ia, ae na te le’i fai atu lava. O le aso na sosoo ai, i ni nai itula a o le’i faia le pati, sa fai atu ai Henry ia Milton e fesili atu ia Connie pe mafai ona alu e o e faasee faatasi ma Paulo. O se auala faataamilo solo le fesili atu ai ia te ia i se tafaoga faamasani, ae sa ia ioe i ai.

Sa fiafia Connie ma Paulo e faasee faatasi. Mulimuli ane, sa feosofi atu nisi o le autalavou i totonu o le taavale a Henry ma tietie atu i se faleaiga lata ane mo se pesini polofeū faa-Cincinnati. “Sa ou maua se taimi maoae faatasi ma Paulo,” na tusia ai e Connie i lena po i lana api talaaga. “Sili atu nai lo le mea sa ou faamoemoeina.”9

Mulimuli ane i lena tautotogo, na maua ai e Connie se kopi tusitusia o lona faamanuiaga faapeteriaka, ma toe faamanatu atu ai ia te ia folafolaga na ia mauaina. “O lenei faamanuiaga, tuafafine pele, o le a avea ma taiala i ou vae,” o le faitauga lea. “O le a faaali atu ai ia te oe le ala e te savali ai ina ia e le tautevateva i le pogisa ae ia mafai ona taulai atu ai ou mata i le ola e faavavau.”10

Faatasi ai ma le tele o mea na tutupu i lona olaga, sa manaomia ai lava e Connie le taitaiga a le Alii. Ina ua auai o ia i le Ekalesia, sa tonu i lona mafaufau ia faia le mea sa‘o i taimi uma. Sa talitonu o ia o le talalelei o se talita. Afai e alu o ia i le Atua ma ole atu ia te Ia mo lana fesoasoani, o le a Ia faamanuiaina ma puipuia o ia i lona olaga atoa.11


O le taimi lea, i le Aai o Sate Leki, sa nofo ai Harold B. Lee o le peresitene o le siteki i le ofisa o le Au Peresitene Sili. Sa ia vaai ia te ia lava o se tama faifaatoaga e le’i i ai se malamalama mai se tamai nuu i Idaho. Ae o lea sa i ai o ia, faafesagai ma Heber J. Grant a o talosagaina e le perofeta ona manatu e uiga i le tausiga mo e matitiva.

“Ou te manao e aoao mai i le tusi a le Siteki a Paionia,” na faasilasila mai ai e Peresitene Grant.12

O ia ma ona fesoasoani, o J. Reuben Clark ma Tavita O. Makei, sa latou matauina ma le toto’a galuega faatino a Harold.13 Ua toeitiiti atoa le tolu tausaga talu ona amata le polokalama o le toomaga naunautai a le Siteki a Paionia. I lena taimi, sa fatuina ai e le siteki ni galuega se tele mo e le o faigaluega. Sa pikiina e le Au Paia pi, faia ma suiina lavalava, tuu apa fualaau aina taumafa mata ma fualaau faisua, ma fausia se faletaalo fou a le siteki.14 O le faleteuoloa a le siteki na avea ma se taulaiga o gaoioiga, lea sa vaavaaia ai e Jesse Drury lea faatulagaga lavelave.15

I le taimi lava lea, sa matua popole tele ai le Au Peresitene Sili e uiga i le aofai o tagata o le Ekalesia sa faalagolago i tupe a tagata lautele. Latou te le’i tetee i le taliaina e le Au Paia o le toomaga a le malo pe a fai ua leai ni a latou tupe mo meaai po o fale mautotogi. Latou te le’i tetee foi i tagata o le Ekalesia i le mauaina o le fesoasoani e ala i galuega faatino lautele a le malo tutotonu.16 Ae ina ua avea Iuta ma se tasi o setete sa sili ona faalagolago i le fesoasoani a le malo, sa popole le au peresitene e faapea ua taliaina e nisi o tagata o le Ekalesia ni tupe latou te le’i manaomia.17 Sa latou fesiligia foi po o le a le umi o le a mafai ai pea e le malo ona faatupeina ana polokalama mo toomaga.18

Sa uunaia e Peresitene Clark ia Peresitene Grant e tuuina atu i le Au Paia se isi auala e ese mai le fesoasoani a le malo tutotonu. I le talitonu ai o nisi o polokalama o toomaga a le malo na taitai atu ai i le paie ma le leai o se faamoemoe, sa ia valaau atu ai i tagata o le Ekalesia e talia le tiutetauave mo le tausiga o le tasi ma le isi, e pei ona faatonuina ai e le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma galulue mo le fesoasoani na latou maua pe a mafai ai.19

Sa i ai ni atugaluga faaopoopo o Peresitene Grant. Talu mai le amataga o le Pau o le Tamaoaiga, sa ia mauaina ai lea tusi ma lea tusi mai Au Paia o Aso e Gata Ai, o ni tagata lelei, galue malosi o e ua leai ni a latou galuega ma ni faatoaga. Sa masani ona ia lagonaina le leai o se malosi e fesoasoani ai ia i latou. O le ola a’e o ia lava i le mativa, sa ia iloa ai le tulaga o le mativa. Sa ia faaaluina foi le tele o tausaga o lona olaga i le loloto o aitalafu, o lea sa agaalofa ai o ia i isi i tulaga utiuti tautupe e talitutusa. O le mea moni, ua ia faaaogaina nei ana lava tupe e fesoasoani ai i fafine ua oti a latou tane, tagata o le aiga, ma tagata ese e totogi a latou mokesi, ia tumau i misiona, pe ausia isi matafaioi tautupe.20

Ae sa ia iloaina o ana taumafaiga, faapea foi taumafaiga lelei i polokalama a le malo, sa le lava lea. Sa talitonu o ia sa i ai i le Ekalesia se tiute o le tausia o ona tagata matitiva ma e le faigaluega, ma sa manao o ia ia Harold e utuvai mai lona aafiaga ma le Siteki a Paionia e fuafua ai se polokalama fou—o se tasi lea o le a mafai ai e le Au Paia ona galulue faatasi mo le toomaga o i latou e le tagolima.

“E leai se isi mea e sili atu ona taua e faia mo le Ekalesia nai lo le tausia o ona tagata le tagolima,” na saunoa ai Peresitene Grant.21

Na faateia Harold. O le mafaufau i le faatulagaina ma le atiina ae o se polokalama mo le Ekalesia atoa e lofituina. Ina ua mae’a le fonotaga, sa ia uliina lana taavale i se paka o le vanu lata ane, sa taavilivili lona mafaufau a o ia tietie atu i le loloto i mauga i luga a’e o le Aai o Sate Leki.

E faapefea ona ou faia?” sa ia manatunatu ai.

Ina ua uma le auala i le faatausiusiuga o le paka, sa ia tapeina le afi ma alu atu i lalo o laau seia oo ina ia maua se nofoaga mamao ese. Sa ia tootuli ma tatalo mo le taitaiga. “Mo le saogalemu ma le faamanuiaina o Lou nuu,” na ia ta’u atu ai i le Alii, “E tatau ona ou maua Lau taitaiga.”22

I le leai o se pisa, sa oo mai ai se uunaiga mamana ia te ia. “E le manaomia se faatulagaga fou e tausia ai manaoga o nei tagata,” na malamalama ai Harold. “O mea uma e tatau ai o le faagaoioi lea o le perisitua a le Atua.”23

I aso na sosoo ai, sa sailia ai e Harold le fautuaga a le toatele o tagata na i ai tomai ma aafiaga, o e malamalama lelei, e aofia ai aposetolo ma le sa avea muamua ma senatoa o Reed Smoot. Ona ia faaaluina lea o ni nai vaiaso e fatu ai se talosaga faataitai, e i ai atoa ma lipoti e auiliili ma siata o loo otooto atu ai lana vaaiga mamao mo se polokalama toomaga e ono i ai a le Ekalesia.24

Ina ua tuuina atu e Harold lana fuafuaga i le Au Peresitene Sili, sa manatu Peresitene MaKei e mafai. Ae sa faalotolotolua Peresitene Grant, ma le le mautinoa pe ua saunia le Au Paia e faatino se polokalama maoae faapea. Ina ua mae’a le fonotaga, sa ia sailia le taitaiga mai le Alii i le tatalo, ae na te le’i mauaina se taitaiga.

“O le a ou le minoi,” sa ia fai atu ai i lana failautusi, “seia ou lagonaina le mautinoa o le mea e finagalo ai le Alii.”25


A o faatalitali Peresitene Grant mo le taitaiga a le Alii i se polokalama o le toomaga, sa malaga o ia i Hawaii e faatulaga se siteki i le motu o Oahu.26 Ua mavae le sefululima tausaga talu ona ia faapaiaina le malumalu iina, ma ua tele naua mea ua suia. Sa i ai se taimi na leai ai se mea e ola ma tuua gaogao ai le lotoa o le malumalu. O lenei ua lauolaola i laau o le felila ua fuga atoa mai ma vai e tafe e siomia e niu e luelue malie.27

Sa faapena foi ona manuia le Ekalesia i Hawaii. I le valusefulu lima tausaga talu ona tuutaula uluai faifeautalai o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Honolulu, na faatupulaia le faitau aofai o tagata o le Ekalesia i ia atumotu i le silia ma le sefulutolu afe o le Au Paia, o le afa o i latou sa nonofo i Oahu. E le’i maualuga sili atu muamua le auai i sauniga Lotu, ma sa naunau le Au Paia ia avea o se vaega o se siteki. O le Siteki a Oahu o le siteki lona 113 a le Ekalesia ma o le siteki muamua lea na faatulagaina i fafo atu o Amerika i Matu. Mo le taimi muamua, o le a i ai epikopo o le Au Paia i Hawaii, taitai o le siteki, ma se peteriaka.28

Ina ua uma ona asiasi atu i le Au Paia, sa valaauina e Heber ia Ralph Woolley, o le alii lea sa vaavaaia le fausiaina o le Malumalu o Hawaii, e avea ma peresitene o le siteki.29 O Arthur Kapewaokeao Waipa Parker, o se tagatanuu o Hawaii, o le a avea ma se tasi o ona fesoasoani.30 O alii ma tamaitai e i ai tuaa Polenisia ma Asia sa valaauina foi i fautua maualuga a le siteki, au peresitene o le Aualofa, ma isi tofiga faaleautaitai.31

O le toatele o tagata eseese o le Ekalesia i Hawaii na faagaeetia ai le perofeta.32 Sa taulai atu taumafaiga faafaifeautalai talu ai i tagatanuu o Hawaii, ae ua faalauteleina le upega o le talalelei. I le vaitau o le 1930, na maua ai e tagata e tupuga mai Iapani le silia ma le tasi vaetolu o le faitau aofai o Hawaii. E toatele isi tagata i Hawaii sa i ai tuaa Samoa, Māori, Filipino, ma Saina.33

Na faatuina e le perofeta le siteki fou i le aso 30 Iuni, 1935. I ni nai aso mulimuli ane, sa auai o ia i se taumafataga o le afiafi ma tagata Iapani o le Ekalesia. Sa fono faalevaiaso le vaega toalaiti e suesue i se vasega o le Aoga Sa o le gagana Iapani.34 I le taimi o le taumafataga o le afiafi, sa faalogologo ai Heber a o faatinoina e le Au Paia ia musika i mea faimusika masani a Iapani. Sa ia faalogo foi i molimau a Tomizo Katsunuma, o le sa auai i le Ekalesia o se tagata aoga i le Kolisi o Faatoaga i Iuta, ma Tsune Nachie, o se tagata o le Au Paia e fitusefulu-iva tausaga o le sa papatiso i Iapani ma mulimuli ane malaga atu i Hawaii i le vaitau o le 1920 ina ia mafai ona ia faigaluega i le malumalu.35

O meaai, musika, ma molimau na toe aveina atu ai Heber i le tolusefulu tausaga talu ai i le taimi na avea ai o ia ma uluai peresitene o le Misiona a Iapani. Sa le fiafia o ia i taimi uma i lana galuega i Iapani. E ui i ana taumafaiga ma le loto atoa, sa le’i faamanuiaina lava o ia i le aoaoina o le gagana, ma sa na o ni nai tagata liliu mai na oo i ai le misiona. Mulimuli ane sa tauivi foi peresitene o misiona, ma na tapunia e Heber le misiona i ni nai tausaga talu ona avea ma peresitene o le Ekalesia, ma taumanatunatu pea po o le a se isi mea na tatau ona ia faia e ono faamanuiaina ai le misiona.36

“E oo atu i le iuga o lo‘u olaga,” sa ia matauina ai i se tasi taimi, “Atonu ou te lagona ou te le’i faia le mea na faamoemoeina mai e le Alii ia te a’u, ma le mea na auina atu ai a‘u iina e fai.”37

A o feiloai Heber i le Au Paia Iapani ma aoao atili ai e uiga i la latou Aoga Sa, sa ia iloa ai atonu o Hawaii o le ki lea i le amatalia o se misiona fou i Iapani. A o i ai o ia i Honolulu, sa ia maua le avanoa e faamau ai ni tagata Iapani se toalua faatoa papatisoina. O se tasi o nei Au Paia, o Kichitaro Ikegami, sa faiaoga i le Aoga Sa mo le lua tausaga a o le’i papatisoina o ia. O le alii talavou musuia o se tama tuuto ma se tagata faipisinisi iloga i Oahu.38

Na o’o mai ia Heber e faapea, ua ia faamauina nei le toatele o le Au Paia Iapani i Hawaii ua sili atu le toatele nai lo lana misiona atoa i Iapani.39 Atonu, a oo i le taimi sa’o, e mafai ona valaauina nei Au Paia i misiona i Iapani ma fesoasoani i le Ekalesia ia mauaa i lena laueleele.40


Sa faaauau pea ona suia le olaga i aso uma mo Helga Meiszus. I le amataga o le 1935, sa faasilasila faalauaitele atu ai e Adolf Hitler e faapea, ua faamalosia e Siamani lona malosi faamiliteli, ma solia ai le feagaiga na sainia e Siamani i le faaiuga o le taua a le lalolagi. Sa itiiti se mea na faia e atunuu o Europa e tuuitiitia ai lona malosi. Faatasi ai ma le fesoasoani a lana minisita o faamatalaga faalauiloa, sa lolou atu ai e Hitler ia Siamani i lona loto. O faapotopotoga maoae faasolo e faalauiloa ai le malosi o le vaega a le Nazi, na tosina atu i ai le faitau selau o afe o tagata. O polokalama a le leitio e lagolagoina Hitler, musika faalelotonuu, ma le faailoga swastika a le nazi ua vaaia i soo se mea.41

Sa tulai mai foi ni suiga i le Ekalesia. A o faaauau pea ona fono teine o le Ofagapi, sa faataape e le malo le polokalama a Tama Sikauti a le Ekalesia i Siamani ina ia uunaia ai nisi alii talavou e toatele e auai i vaega a le autalavou a le Pati o le Nazi. O le inoino o Nazi i tagata Iutaia na taitai atu ai foi le malo e faasa lotu mai le faaaogaina o upu e fesootai ma le faa-Iutaia. OMataupu Faavae o le Faatuatua sa faasaina ona o le i ai o upu “Isaraelu” ma “Siona.” O isi tusi a le Ekalesia, e aofia ai se tamai tusi na ta‘ua o le Pule Paia, sa faasāina ona sa foliga e luiina ai le malosi o le Nazi.42

Sa teena e taitai o le Ekalesia i Siamani nisi o nei taumafaiga, ae na iu lava ina latou uunaia le Au Paia e faamasani i le malo fou ma aloese mai le fai atu po o le faia o soo se mea o le a lamatia ai le Ekalesia ma ona tagata.43 Faatasi ai ma le Gestapo e foliga mai ua i soo se mea, sa iloa e le Au Paia i Tilsit o soo se faaiteite o le fouvale po o le tetee e mafai ona maua lona ala e toe foi atu ai i leoleo faalilolilo. O le toatele o le Au Paia i Siamani na alo ese mai tulaga faaupufai, ae sa i ai lava le fefe faapea o se tasi i le paranesi sa fesootai ma le au Nazi.

O le mea e sili ona saogalemu e fai, sa talitonu le toatele o tagata o le paranesi, o le faatino lea o le vaega o tagata Siamani faamaoni ma usiusitai. O se taimi se tasi o le le faamaoni mai se tagata o le paranesi e mafai ona lamatia ai tagata uma i le tauimasui a Nazi.44

Na maua e Helga le mafanafana, saogalemu, ma le faauoga i isi talavou i le lotu, e aofia ai lona tuagane o Siegfried ma lona tausoga o Kurt Brahtz. E masani ona faia e le paranesi ni polokalama o faatinoga ma musika po o le talimalo i ni pati olaola e i ai ma laulau e tumu i salati pateta, sosisi Siamani, ma le streuselkuchen, o se keke tofolelei.45 E masani ona faatasitasi le autalavou i le aso Sapati atoa. A uma ona auai i le Aoga Sa i le taeao, latou te o i le fale o se tagata o le Ekalesia, e pei o le uso o le tina po o le tina o Helga. Afai e i ai se piano, e saofai i lalo se tagata ma ta a o usuina e tagata uma mai le tusipese a le Ekalesia i Siamani.

Mulimuli ane, a maea le sauniga faamanatuga, latou te o atu i le fale o Heinz Schulzke, le atalii talavou o le peresitene o le paranesi o Otto Schulzke, e talanoa, talie, ma fiafia faatasi ma le tasi ma le isi. Na avea Peresitene Schulzke e pei o se tamā lona lua ia Helga ma isi talavou. Sa ia te ia ni faamoemoega maualuluga mo i latou, e masani ona apoapoai atu ia i latou ia salamo ma tausi poloaiga. Ae sa ia faamatalaina foi le tele o tala ma sa i ai ia te ia ni uiga e malie. Soo se taimi lava e tuai mai ai se tasi i le lotu ma faliu atu tagata uma e vaai po o ai, na te faapea atu, “O le a ou ta’u atu ia te outou pe a sau se leona i totonu—e te le toe tau faliu atu ai i tua.”46

Sa vaavaai atu foi Helga i lona tinamatua mo se faamafanafanaga ma se taitaiga. Sa mafai ona matua malosi Johanne Wachsmuth, e pei o Otto Schulzke, ma e le vave ona ia faia le mea e loto i ai fanau a lana fanau. O ia o se tamaitai lotu tuuto o le sa iloaina le auala e talanoa ai ma lona Tama oi le Lagi. Soo se taimi lava e nofo ai Helga i le fale o ona matua matutua, sa faamoemoe i ai Johanne e tootuli o ia i le tatalo i ona tafatafa.

I se tasi po, sa ita Helga i lona tinamatua ma sa musu e tatalo. Nai lo le tuua toatasi o Helga, sa tauanau pea e Johanne la te tatalo faatasi.

Sa gauai atu Helga, ma a o tootuli o ia i luga o le fola malō, sa mouese atu lona ita. O lona tinamatua o lana uo, o le sa aoaoina o ia i le ala e talanoa ai ma le Atua. Mulimuli ane, sa faafetai Helga mo le aafiaga. Sa manaia le lagona o le iloa na te le’i faatagaina le ita e taofiofia lona loto.47


Ia Fepuari 1936, i le sefulu masina talu ona mae’a lana uluai fonotaga ma le Au Peresitene Sili, sa toe saofai ai foi o ia, Harold B. Lee i lo latou ofisa. Sa saunia Peresitene Grant e agai i luma i se fuafuaga o le toomaga mo le Au Paia e le tagolima. O se suesuega talu ai nei o uarota ma siteki, na faatautaia e le Au Epikopo Pulefaamalumalu, na faaalia ai e toetoe o le tasi i le toalima le Au Paia na mauaina se ituaiga o fesoasoani tautupe. Peitai, e toaitiiti i latou sa liliu atu i le Ekalesia mo se fesoasoani, i se isi itu ona sa matua faateleina e le malo tutotonu le aofaiga o fesoasoaniga na tuuina atu i setete i tausaga talu ai nei. Sa talitonu le Au Epikopo Pulefaamalumalu e mafai e le Ekalesia ona fesoasoani i tagata uma e le tagolima pe afai e faia e tagata uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai lana vaega e tausia ai e matitiva.48

Sa talosagaina e Peresitene Grant ma ona fesoasoani ia Harold e toe iloilo lana talosaga muamua. Sa latou maua mai Campbell Brown Jr., o le faatonu o le polokalama o le uelefea mo se kamupani maina kopa i le lotoifale, e fesoasoani ia te ia.49

I nai vaiaso na sosoo ai, na faigaluega ai Harold i le po ma le ao, iloiloina ia fuainumera, fefautuaai ma Campbell, ma toe iloilo le fuafuaga talu ai. Ona oo lea i le aso 18 o Mati, sa la aveina atu le talosaga ua toe faafou ia Peresitene MaKei ma faamalamalama ia te ia auiliiliga o faamatalaga uma.50 E tusa ai ma le fuafuaga fou, o le a faatulagaina siteki o le Ekalesia i itulagi o le faafanua, ma o itulagi taitasi o le a i ai lona lava faleteuoloa tutotonu e teuina ai meaai ma lavalava. O nei aitema o le a faia i taulaga anapogi po o tupe o le sefuluai, pe faagaoioia e ala i galuega faatino, po o le mauaina e ala i foai o le sefuluai “agalelei”. Afai e i ai i se tasi o itulagi se faasili o se oloa patino, e mafai ona fesuiai ma se isi itulagi mo oloa o loo manaomia mai.

O aufono faarisone a peresitene o siteki o le a puleaina le polokalama, ae o le tele o le tiutetauave mo le faatumauina o le a pau i luga o au epikopo, au peresitene o Aualofa a uarota, ma komiti o galuega fou a uarota ua faatuina. O sui auai o le komiti o galuega o le a tausia se faamaumauga o tulaga faalegaluega a tagata uma o le uarota, ina ia faafouina faalevaiaso. O le a latou faatulagaina foi galuega faatino ma fesoasoani i tagata o le ekalesia i isi ituaiga o toomaga.51

O le fuafuaga e mo le Au Paia e valaaulia ia maua le fesoasoani e faafesuiai ai mo galuega, e pei lava ona sa faia ai e le Siteki a Paionia. O tagata auai i galuega faatino o le a fono ma o latou epikopo e talanoaina lo latou manaomia o meaai, lavalava, suauu, po o isi mea e manaomia, ona asiasi atu lea o se sui mai le Aualofa i le fale, iloilo tulaga o le aiga, ma faatumu se fomu o le oka e tuuina atu i le faleteuoloa a le siteki. O le a maua e le Au Paia le fesoasoani e tusa ai ma o latou tulaga faaletagata lava ia, o lona uiga e mafai e ni tagata se toalua ona galulue i le aofaiga lava e tasi i le aso e tasi ae maua se aofaiga ese o meaai po o sapalai, e faalagolago i le toatele o le aiga po o isi mea e fitoitonu i ai.52

Ina ua uma le faamalamalamaga a Harold ma Campbell, sa mafai ona la iloa atu sa fiafia Peresitene MaKei.

“Uso e, ua i ai nei sa tatou polokalama e tuuina atu i le Ekalesia,” na ia alaga atu ai, ao ia poina le laulau. “Ua musuia oulua e le Alii i le lua galuega.”53

  1. Taylor, Diary, Feb. 6, 1935; Bates, “Patriarchal Blessings and the Routinization of Charisma,” 25–26; Heber J. Grant to Mrs. Wilford J. Allen, Sept. 12, 1932, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL. Autu: Faamanuiaga Faapeteriaka

  2. Taylor, Diary, Feb. 6, 1935; Wallis, Journal, Feb. 4–6, 1935; Rytting, James H. Wallis, 6–7, 154, 177, 189–91. Autu: Malagaese Atu

  3. Taylor, Diary, Feb. 6, 1935; Cornelia Taylor, Patriarchal Blessing, Feb. 6, 1935, 1–2, Paul and Cornelia T. Bang Papers, CHL.

  4. Bang, Autobiography, 4–6, 8–9; Taylor, Diary, Apr. 12, 1936; Charles Anderson to Adeline Yarish Taylor, Apr. 18, 1936; Oct. 26, 1936, Paul and Cornelia T. Bang Papers, CHL.

  5. Taylor, Diary, Feb. 10 and 17, 1935; Mar. 3 and 24, 1935; June 2, 1935.

  6. Danish Mission, French Mission, Northern States Mission, Annual Reports, 1932, Presiding Bishopric, Financial, Statistical, and Historical Reports, CHL; Northern States Mission, Manuscript History and Historical Reports, Dec. 31, 1930, and Dec. 31, 1931; Anthony W. Ivins to Preal George, Feb. 5, 1932, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL; First Presidency to John A. Widtsoe, Aug. 1, 1933, John A. Widtsoe Papers, CHL; Cincinnati Branch, Minutes, Jan. 16, 1932, 4.

  7. South Ohio District, General Minutes, Nov. 1931; Taylor, Diary, Feb. 3, 10, and 17, 1935.

  8. Taylor, Diary, Jan. 20, 1935; Feb. 3, 10, and 15–17, 1935; Fish, “My Life Story,” [6].

  9. Taylor, Diary, Feb. 15 and Mar. 22–23, 1935; Paul Bang, “My Life Story,” 10–11; Bang, Autobiography, 7. Ua faasa‘oina upusii mo le manino; nai lo le “Paulo,” o le uluai punavai o loo i ai “Pete” (o se igoa tauvalaau sa alu ai Paulo Bang i nisi taimi).

  10. Taylor, Diary, May 26, 1935; Cornelia Taylor, Patriarchal Blessing, Feb. 6, 1935, 1, Paul and Cornelia T. Bang Papers, CHL. Ua faasa‘oina upusii mo le faitauina; “o le a e” i le uluai tusiga ua suia i le “o le a e faia,” ma “o lou mata” na suia i “lou mata.”

  11. Cornelia Taylor Bang, “Youth Meeting,” circa 1944, 1, Paul and Cornelia T. Bang Papers, CHL.

  12. Harold B. Lee, in One Hundred Forty-Second Semi-annual Conference, 123–24; Gibbons, Harold B. Lee, 25–85; Harold B. Lee, Journal, Apr. 20, 1935; Grant, Journal, Apr. 20, 1935. Ua faasa’oina upusii mo le faigofie ona faitauina; “sa manao o ia” i le uluai tusiga ua suia i le “ou te manao.”

  13. Lee, “Remarks of Elder Harold B. Lee,” 3; Rudd, Pure Religion, 14.

  14. Salt Lake Pioneer Stake, Confidential Minutes, Nov. 5–6, 1932; Salt Lake Pioneer Stake Manuscript History, Mar. 26, 1933; June 30, 1933; Nov. 28, 1933; “Exchange Idea Assures Many Jobs for Idle,” Salt Lake Tribune, July 25, 1932, 14; Goates, Harold B. Lee, 99; Harold B. Lee, Charles S. Hyde, and Paul Child to Heber J. Grant, May 23, 1933, J. Reuben Clark Jr. Papers, BYU; Eugene Middleton, “Personality Portraits of Prominent Utahns,” Deseret News, Oct. 24, 1934, 16.

  15. Lee, “Remarks of Elder Harold B. Lee,” 2–3; Drury, “For These My Brethren,” [5]–[11].

  16. Heber J. Grant to Grace Evans, Sept. 12, 1933, Letterpress Copybook, volume 70, 931–32, Heber J. Grant Collection, CHL; J. Reuben Clark Jr. to Richard M. Robinson and H. M. Robinson, Oct. 26, 1934, enclosed in J. Reuben Clark Jr. to David O. McKay, Oct. 26, 1934, David O. McKay Papers, CHL; Heber J. Grant to Bessie Clark Elmer, Jan. 5, 1934; Heber J. Grant to J. N. Heywood, Oct. 23, 1934, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL; Arrington and Hinton, “Origin of the Welfare Plan,” 67, 76–77; Mangum and Blumell, Mormons’ War on Poverty, 110–11.

  17. Hall, Faded Legacy, 124; Presiding Bishopric, Office Journal, June 3, 1935; Cannon, “What a Power We Will Be in This Land,” 68; J. Reuben Clark Jr. to Richard M. Robinson and H. M. Robinson, Oct. 26, 1934, enclosed in J. Reuben Clark Jr. to David O. McKay, Oct. 26, 1934, David O. McKay Papers, CHL.

  18. Arrington and Hinton, “Origin of the Welfare Plan,” 74–76; Mangum and Blumell, Mormons’ War on Poverty, 114. Autu: Polokalama Uelefea

  19. Lee, “Remarks of Elder Harold B. Lee,” 3; J. Reuben Clark to Heber J. Grant and David O. McKay, Apr. 16, 1935, David O. McKay Papers, CHL; J. Reuben Clark, in One Hundred Fifth Semi-annual Conference, 96–100; Cannon, “What a Power We Will Be in This Land,” 66–68; Mangum and Blumell, Mormons’ War on Poverty, 119–29; Doctrine and Covenants 104:15–18; J. Reuben Clark Jr., i le One Hundred Fourth Semi-annual Conference, 102–3.

  20. Heber J. Grant to Mrs. Claude Orton, Mar. 3, 1932; Heber J. Grant to Mrs. C. M. Whitaker, June 9, 1932; Heber J. Grant to Pauline Huddlestone, Sept. 14, 1935; Heber J. Grant to Mrs. Lee Thurgood, Jan. 29, 1932; Heber J. Grant to B. B. Brooks, Dec. 16, 1932; Heber J. Grant to Geo. W. Middleton, Aug. 5, 1931, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL; Heber J. Grant to Grace Evans, Dec. 19, 1931, Heber J. Grant Collection, CHL.

  21. Harold B. Lee, Journal, Apr. 20, 1935; Heber J. Grant and David O. McKay to J. Reuben Clark, Mar. 15, 1935, J. Reuben Clark Jr. Papers, BYU. Ua faasa’oina le upusii mo le faigofie ona faitauina; “sa” i le uluai tusiga ua suia i le “ua.”

  22. Harold B. Lee, i le One Hundred Forty-Second Semi-annual Conference, 124; Harold B. Lee, Journal, Apr. 20, 1935. O upusii ua faasa‘oina mo le faigofie ona faitauina; “E mafai faapefea ona ou faia” i le uluai tusiga ua suia i le “E mafai faapefea ona ou faia,” ma o taimi e lua o “Lana” na suia i le “Lou.”

  23. eHarold B. Lee, i le One Hundred Forty-Second Semi-annual Conference, 124.

  24. Harold B. Lee, Journal, Apr. 20, 1935.

  25. Harold B. Lee, Journal, Apr. 20, 1935; David O. McKay to J. Reuben Clark, May 6, 1935, First Presidency General Administration Files, CHL. Ua faasa‘oina upusii mo le faigofie ona faitauina; o le uluai punavai o loo i ai “o le a le minoi lava o ia seia oo ina ia lagonaina le mautinoa o le mea na finagalo ai le Alii.”

  26. “Grant to Organize New Hawaii Stake,” Salt Lake Telegram, May 31, 1935, 13; Grant, Journal, June 20, 1935.

  27. Historical Department, Journal History of the Church, June 30, 1935, 10. Autu: Hawaii

  28. J. Reuben Clark, “The Outpost in Mid-Pacific,” Improvement Era, Sept. 1935, 38:530; Saints, volume 2, chapter 9; Hawaiian Mission, Annual Report, 1934, Presiding Bishopric Financial, Statistical, and Historical Reports, CHL; Castle Murphy to First Presidency, Feb. 28, 1934; Apr. 3, 1934; Nov. 30, 1934, First Presidency Mission Files, CHL; Historical Department, Journal History of the Church, June 30, 1935, 5–6. Autu: Uarota ma Siteki

  29. Clark, Diary, June 28–30, 1935; “Woolley Heads New LDS Stake Formed Locally,” Honolulu Advertiser, July 1, 1935, 1; “Woolley, Ralph Edwin,” i le Jenson, Latter-day Saint Biographical Encyclopedia, 4:173–74.

  30. Britsch, Moramona, 279–81, 299; “First Offshore Stake Organized at Honolulu,” Deseret News, July 1, 1935, [9].

  31. Grant, Journal, June 29–30, 1935; “Organization of LDS Stake Nearly Ready,” Honolulu Star-Bulletin, July 4, 1935, 2.

  32. Grant, Journal, June 25, 1935; Heber J. Grant to Frances Bennett, July 3, 1935, Heber J. Grant Collection, CHL.

  33. Britsch, Moramona, 257–59.

  34. Grant, Journal, July 3, 1935; John A. Widtsoe, “The Japanese Mission in Action,” Improvement Era, Feb. 1939, 42:88.

  35. J. Reuben Clark, “The Outpost in Mid-Pacific,” Improvement Era, Sept. 1935, 38:533; Grant, Journal, July 3, 1935; Clark, Diary, July 3, 1935; Takagi, Trek East, 16–22; Parshall, “Tsune Ishida Nachie,” 122–30; John A. Widtsoe, “The Japanese Mission in Action,” Improvement Era, Feb. 1939, 42:88125.

  36. Heber J. Grant, i le Seventy-Fourth Semi-Annual Conference, 7, 11; Walker, “Strangers in a Strange Land,” 231–32, 240–41, 247–48, 253; Britsch, “Closing of the Early Japan Mission,” 263–81. Autu: Iapani; Growth of Missionary Work [Tuputupu ae o le Galuega Faafaifeautalai]

  37. Heber J. Grant to Matthias F. Cowley, May 12, 1903, Letterpress Copybook, volume 36, 239, Heber J. Grant Collection, CHL; Walker, “Strangers in a Strange Land,” 250. Ua faasa‘oina upusii mo le manino; “O ia” i le uluai tusiga ua suia i le “Alii,” ma “iinei” na suia i le “iina.”

  38. J. Reuben Clark, “The Outpost in Mid-Pacific,” Improvement Era, Sept. 1935, 38:533; Grant, Journal, June 30, 1935; Ikegami, “We Had Good Examples among the Members,” 228–29; Ikegami, “Brief History of the Japanese Members of the Church,” 3; Kichitaro Ikegami and Tokuichi Tsuda entries, Oahu District Baptisms and Confirmations, 1935, nos. 42 and 43, in Hawaiian Islands, part 22, Record of Members Collection, CHL.

  39. Britsch, Moramona,282.

  40. J. Reuben Clark, “The Outpost in Mid-Pacific,” Improvement Era, Sept. 1935, 38:533; Ikegami, “Brief History of the Japanese Members of the Church,” 3–4.

  41. Müller, Hitler’s Wehrmacht, 7–12; Naujoks and Eldredge, Shades of Gray, 44–45; Wijfjes, “Spellbinding and Crooning,” 166–70.

  42. Nelson, Moroni and the Swastika, 123–34; Naujoks and Eldredge, Shades of Gray, 35; German-Austrian Mission, General Minutes, Jan. 1934, 315–16; Apr. 1934, 327–28; Carter, “Rise of the Nazi Dictatorship,” 59–63.

  43. Carter, “Rise of the Nazi Dictatorship,” 59–63; Nelson, Moroni and the Swastika, 167–84.

  44. Naujoks and Eldredge, Shades of Gray, 35; Tobler, “Jews, the Mormons, and the Holocaust,” 80.

  45. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 10–12.

  46. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 57–59; Naujoks and Eldredge, Shades of Gray, 35–37. Ua faasa’oina le upusii mo le manino; “o le” i le uluai tusiga ua suia i le “a.”

  47. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 44.

  48. Harold B. Lee, Journal, Feb. 1936; “Summary of Relief Survey of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” Apr. 1, 1936, First Presidency General Administration Files, CHL; Olson, Saving Capitalism, 14–15; Derr, “History of Social Services,” 49–50.

  49. Harold B. Lee, Journal, Feb. 1936; Cannon, “What a Power We Will Be in This Land,” 69.

  50. Harold B. Lee, Journal, Mar. 15, 1936; David O. McKay, Diary, Mar. 18, 1936 [University of Utah].

  51. Mangum and Blumell, Mormons’ War on Poverty, 134; Henry A. Smith, “Church-Wide Security Program Organized,” Improvement Era, June 1936, 39:334, 337; “Detailed Instructions on Questions Arising out of the Development of the Church Security Program,” [1936], 1–5, Presiding Bishopric Welfare Files, CHL.

  52. Henry A. Smith, “Church-Wide Security Program Organized,” Improvement Era, June 1936, 39:333; “Detailed Instructions on Questions Arising out of the Development of the Church Security Program,” [1936], 3–4, Presiding Bishopric Welfare Files, CHL; Arrington and Hinton, “Origin of the Welfare Plan,” 78.

  53. Harold B. Lee, Journal, Mar. 15, 1936. Autu: Polokalama Uelefea