Konafesi Aoao
Upumoni e Faavavau
Konafesi aoao ia Oketopa 2023


Upumoni e Faavavau

O lo tatou manaomia ona iloa o le upumoni, e leai se isi taimi ua sili atu ai ona taua!

Uso e ma tuafafine, faafetai atu mo lo outou tuuto i le Atua le Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso, ma faafetai atu mo lo outou alolofa ma le auauna atu i le tasi ma le isi. E ofoofogia moni lava oe!

Faatomuaga

I le mavae ai ona ma maua ma lo’u toalua o Anne se valaauga e auauna atu o ni taitai faifeautalai faamisiona, sa naunau lo matou aiga e aoao igoa o faifeautalai taitasi a o le’i taunuu atu i le galuega. Sa matou mauaina ni ata, fatuina ni kata faasolo, ma amata ona suesue i foliga ma tauloto ia igoa.

O le taimi lava na matou taunuu ai, sa matou faia ni konafesi faafeiloai ma faifeautalai. A o matou fefaamasania’i, sa ou lagona atu lo ma atalii e iva tausaga le matua:

“Manaia ua tatou feiloai, Sam!”

“Rachel, o fea e te sau ai?”

“Oka, Tavita, e te umi!”

I le popole tele, sa ou alu ai i le ma atalii ma musumusu atu, “Ei, manatua e faalani faifeautalai o Elder po o Sister.”

Sa ia tuuina mai ia te au se vaaiga le mautonu ma fai mai, “Tama, sa ou manatu e tatau ona tatou taulotoina o latou igoa.” Sa faia e lo ma atalii le mea sa ia manatu e sa’o e tusa ai ma lona malamalamaaga.

O lea la, o le a lo tatou malamalama i le upumoni i le lalolagi i aso nei? O loo tu’ipomuina e le aunoa i tatou i manatu malolosi, o lipoti faaitu’au, ma faamatalaga e le mae’ae’a. I le taimi lava lea e tasi, o loo faatupulaia ai voluma ma punaoa o lenei faamatalaga. O lo tatou manaomia ona iloa o le upumoni, e leai se isi taimi ua sili atu ai ona taua.

E taua tele lo tatou atiina a’e o le upumoni ma faamalolosia la tatou sootaga ma le Atua, maua le filemu ma le olioli, ma ausia lo tatou gafatia faalelagi. O le asō, sei o tatou mafaufau i fesili nei:

  • O le a le upumoni, ae aisea foi e taua ai?

  • E faapefea ona tatou maua le upumoni?

  • A tatou maua le upumoni, e mafai faapefea ona tatou faasoa atu?

E Faavavau Le Upumoni

Ua aoao mai i tatou e le Alii i le mau e faapea “o le upumoni o le iloa lea o mea e pei ona i ai, ma e pei ona sa i ai, ma e pei ona o le a oo mai” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:24). E “le’i foafoaina pe gaosia foi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:29) ma e “leai se iuga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:66).1 E maua’i le upumoni, mausali, ma e le māsuia. I se isi faaupuga, e faavavau le upumoni.2

E fesoasoani le upumoni ia i tatou e aloese mai le taufaasese,3 iloatino le lelei mai le leaga,4 maua le puipuiga,5 ma maua ai le mafanafana ma le faamalologa.6 E mafai foi e le upumoni ona taiala a tatou faatinoga,7 faasaoloto i tatou,8 faapaiaina i tatou,9 ma taitai i tatou i le ola e faavavau.10

Ua Faaalia Mai e le Atua Upumoni e Faavavau

Ua faaalia mai e le Atua upumoni e faavavau ia i tatou e ala i le upega o sootaga faalefaaaliga e aofia ai Ia lava, o Iesu Keriso, le Agaga Paia, perofeta, ma i tatou. Se’i ou talanoaina ia matafaioi iloga ae fesootai, e faia e tagata auai taitasi i lenei faagasologa.

Muamua, o le Atua o le puna o upumoni uma e faavavau.11 O Ia ma Lona Alo, o Iesu12 ua i ai se malamalamaaga atoatoa o le upumoni ma galulue e le aunoa ia ogatusa ma mataupu faavae ma tulafono moni.13 O lenei mana e mafai ai e i La’ua ona foafoa ma pulea lalolagi14 faapea foi ma le alofa, taiala, ma faafaileleina atoatoa i tatou taitoatasi.15 Latou te mananao ia tatou malamalama ma faaaoga upumoni ina ia mafai ai ona tatou olioli i faamanuiaga La te faia.16 E mafai ona La tuu tino atu i le tagata le upumoni pe ala atu i avefeau e pei o le Agaga Paia, agelu, po o perofeta soifua.

Lona lua, e molimau le Agaga Paia i upumoni uma.17 Na te faaalia sa’o mai upumoni ia i tatou ma molimau o le upumoni na aoao mai e isi. O uunaiga mai le Agaga e masani ona oo mai o ni mafaufauga i o tatou mafaufau ma faalogona i o tatou loto.18

Lona tolu, e maua e perofeta upumoni mai le Atua ma faasoaina mai ia i tatou.19 Tatou te aoao le upumoni mai perofeta ua tuanai i tusitusiga paia20 ma mai perofeta soifua i konafesi aoao ma mai isi auala aloaia o fesootaiga.

Ma le mea mulimuli, o oe ma a’u e i ai se matafaioi taua i lenei faagasologa. O loo faamoemoe mai le Atua ia tatou saili, iloa, ma faatino le upumoni. O lo tatou tomai e maua ma faaaoga le upumoni e faalagolago lea i le malosi o la tatou sootaga ma le Tama ma le Alo, lo tatou nofouta i le uunaiga a le Agaga Paia, ma lo tatou ogatusa ma perofeta o aso e gata ai.

E manaomia ona tatou manatua e galue Satani e taofia i tatou mai le upumoni. Ua Ia silafia a aunoa ma le upumoni, e le mafai ona tatou maua le ola e faavavau. Na te lalagaina manoa o le upumoni i filosofia faalelalolagi e faafenumiai ma faalavelave ia i tatou mai mea o loo ta’u mai e le Atua.21

Saili, Iloa, ma Faaaoga le Upumoni e Faavavau

A o tatou sailia le upumoni e faavavau,22 e mafai ona fesoasoani fesili nei e lua tatou te iloa ai pe o se manatu faavae e sau mai le Atua pe mai se isi faapogai:

  • Pe o aoao mai e le aunoa lea manatu faavae i tusitusiga paia po o upu a perofeta soifua?

  • Pe o faamautu mai le manatu faavae i le molimau a le Agaga Paia?

E faaali mai e le Atua upumoni faaleaoaoga faavae e ala i perofeta, ma e faamautu mai e le Agaga Paia na upumoni ia i tatou ma fesoasoani ia i tatou e faaaogaina.23 E tatau ona tatou saili ma ia saunia e maua nei uunaiga faaleagaga pe a oo mai.24 E faigofie atu ona tatou maua le molimau a le Agaga pe a tatou lotomaualalo,25 tatalo ma le loto faamaoni ma suesue i afioga a le Atua,26 ma tausi Ana poloaiga.27

O le taimi lava e faamautu mai ai e le Agaga Paia se upumoni patino ia i tatou, e faalolotoina lo tatou malamalama a o tatou faatinoina lena mataupu faavae. I le aluga o taimi, a o tatou ola ai pea i le mataupu faavae, tatou te maua se malamalama mautinoa o lena upumoni.28

Mo se faataitaiga, ua ou faia ni mea sese ma lagona le faanoanoa ona o filifiliga le lelei. Ae e ala i le tatalo, suesue, ma le faatuatua ia Iesu Keriso, sa ou maua ai se molimau o le mataupu faavae o le salamo.29 A o faaauau pea ona ou salamo, sa faatupulaia le malosi o lo’u malamalama i le salamo. Na ou lagonaina le latalata atili atu i le Atua ma Lona Alo. Ua ou iloa nei e mafai ona faamagalo agasala e ala ia Iesu Keriso, aua ua ou vaaia faamanuiaga o le salamo i aso taitasi.30

Talitonu i le Atua Pe A Le’i Faaalia Mai Lava le Upumoni

Ia, o le a la le mea e tatau ona tatou fai pe a tatou sailia ma le lotofaamaoni le upumoni e le’i faaalia mai? E tele lo’u mutimuti alofa mo i latou o loo naunau atu mo tali e foliga e le oo mai.

Ia Iosefa Samita, na fautuaina e le Alii, “Taofi lou filemu seia Ou vaai ua tatau ai ona faailoa atu o mea uma … e faatatau i le mataupu” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:37).

Ma i a Ema Samita, na Ia faamalamalama atu, “Aua le muimui ona o mea e te leʼi vaai i ai, ona ua taofia ia mea mai ia te oe ma mai le lalolagi, o se mea ua poto ia te aʼu mo se taimi o le a oo mai” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:4).

O a’u foi, sa ou sailia ni tali i fesili mai le loto. E tele tali ua oo mai; o nisi e leai.31 A o tatou taofiofi—faalagolago i le poto ma le alofa o le Atua, ma tausi Ana poloaiga, ma faalagolago i mea ua tatou iloa—e fesoasoani o Ia ia tatou maua le filemu seia oo ina Ia faaalia mai le moni o mea uma.32

Malamalama i Aoaoga Faavae ma Aiaiga Faavae

Pe a sailia le upumoni, e fesoasoani le malamalama ai i le eseesega o le aoaoga faavae ma le aiaiga faavae. O le aoaoga faavae e faasino i upumoni e faavavau, e pei o le natura o le Aiga Atua, o le ata o le faaolataga, ma le taulaga togiola a Iesu Keriso. O le aiaiga faavae o se faaaogaina o le aoaoga faavae e faavae i tulaga o i ai nei. O aiaiga faavae e fesoasoani ia i tatou e faatautaia ai le Ekalesia i se ala faatulagaina lelei.

E ui e le suia lava aoaoga faavae, o aiaiga faavae e fetuutuunai mai lea taimi i lea taimi. E galue le Alii e ala mai i Ana perofeta e faatumauina Lana aoaoga faavae ma fetuunai aiaiga faavae a le Ekalesia e tusa ai ma manaoga o Ana fanau.

Ae paga, o nisi taimi tatou te faafenumiai ai le aiaiga faavae ma le aoaoga faavae. A tatou lē malamalama i le eseesega, e ono le faamalieina i tatou pe a suia aiaiga faavae, e afua ai ona fesiligia e nisi le poto o le Atua po o le matafaioi faafaaaliga a perofeta.33

Aoao Atu o Upumoni e Faavavau

Pe a tatou maua upumoni mai le Atua, Na Te fautuaina i tatou e faasoa atu lena malamalama i isi.34 Tatou te faia lenei mea pe a tatou aoao atu se vasega, taiala se tamaitiiti, pe talanoaina upumoni o le talalelei ma se uo.

O lo tatou faamoemoega o le aoao atu o upumoni i se ala e valaaulia ai le mana faaliliu o le Agaga Paia.35 Se’i ou faasoa atu se soloa’iga o valaaulia faigofie mai le Alii ma Ana perofeta e mafai ona fesoasoani ai.36

  1. Faatotonugalemu i le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, ma la La’ua aoaoga faavae autu.37

  2. Ia faavae mausali i tusitusiga paia ma i aoaoga a perofeta o aso e gata ai.38

  3. Faalagolago i le aoaoga faavae na faatuina e ala i molimau eseese maumaututu.39

  4. Aloese mai le taumatemate, manatu faaletagata lava ia, po o manatu faalelalolagi.40

  5. Aoao atu se matautu o le aoaoga faavae i totonu lava o le matalalaga o upumoni o le talalelei e fesootai i ai.41

  6. Faaaoga metotia o le aoao atu lea e valaaulia ai le faatosinaga a le Agaga.42

  7. Fesootai manino atu e aloese ai mai le le malamalama.43

Tautalagia o le Faamaoni i le Alofa

O le auala tatou te aoao atu ai upumoni e matuai taua moni lava. Ua fautuaina i tatou e Paulo e tautala “i le faamaoni i le alofa” (tagai i le Efeso 4:14–15). E i ai i le upumoni le avanoa sili e faamanuia ai se isi pe a tuuina atu ma le alofa faaKeriso.44

O upumoni e aoao atu e aunoa ma le alofa e mafai ona afua ai lagona o le faamasinosino, lotovaivai, ma le tuuatoatasi. E tele lava ina tau atu ai i le inoino ma fevaevaea’iga—ma le femisaa’i. I se isi itu, o le alofa e aunoa ma le upumoni e leai se uiga ma e leai se folafolaga o le tuputupu a’e.

O le upumoni ma le alofa e tatau ai mo lo tatou atina’ega faaleagaga.45 O le upumoni e aumaia ai le aoaoga faavae, mataupu faavae, ma tulafono e manaomia e maua ai le ola e faavavau, a o le alofa e matua’ia ai le faaosofia o loo manaomia e talia ma faatino ai le mea moni.

E le uma lo’u faafetai mo isi o loo aoaoina a’u ma le onosai i upumoni e faavavau ma le alofa.

Faaiuga

I le faaiuga, se’i ou faasoa atu upumoni e faavavau ua avea ma taula i lo’u agaga. Ua ou iloa nei upumoni i le mulimuli i mataupu faavae na talanoaina i le asō.

Ua ou iloa o le Atua o lo tatou Tama Faalelagi.46 Na te silafia uma,47 mana uma,48 ma atoatoa lona alofa.49 Sa Ia foafoaina se fuafuaga mo i tatou e maua ai le ola e faavavau ma avea e faapei o Ia.50

O se vaega o lena fuafuaga, na Ia auina mai ai Lona Alo, o Iesu Keriso, e fesoasoani ia i tatou.51 Na aoao i tatou e Iesu ia faia le finagalo o le Tama52 ma ia alofa le tasi i le isi.53 Na Ia togiola mo a tatou agasala54 ma ofoina atu Lona soifua i luga o le satauro.55 Na toetu mai o ia nai le oti ina ua mavae aso e tolu.56 E ala ia Keriso ma Lona alofa tunoa, o le a tatou toetutu ai,57 e mafai ona faamagaloina i tatou,58 ma e mafai ona tatou maua le malosi i puapuaga.59

I le taimi o Lana misiona i le lalolagi, sa faavaeina ai e Iesu Lana Ekalesia.60 I le aluga o taimi, na suia ai lena Ekalesia, ma sa leiloloa ai upumoni.61 Sa toefuatai mai e Iesu Keriso Lana Ekalesia ma upumoni o le talalelei e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita.62 Ma o le taimi nei, o loo faaauau ai e Keriso ona taitai Lana Ekalesia e ala i perofeta soifua ma aposetolo.63

Ua ou iloa a tatou o mai ia Keriso, e mafai ona i’u ina “faaatoatoaina i tatou ia te ia” (Moronae 10:32), maua se “atoatoaga o le olioli” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:33), ma maua “mea uma ua i ai i [le] Tama” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:38). O nei upumoni ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai foi i le Salamo 117: 2; Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:39.

  2. “E feteenai i masalosaloga o nisi, ae o loo i ai moni lava se mea e ta’ua o le sa’o ma le sese. O loo i ai moni lava upumoni a’ia’i—upumoni e faavavau. O se tasi o mala o o tatou aso o le toalaiti lea o tagata e iloa le mea e liliu i ai mo le upumoni” (Russell M. Nelson, “Upumoni Mama, Aoaoga Faavae Mama, ma Faaaliga Mama,” Liahona, Nov. 2021, 6).

  3. Tagai i le Iosefa Samita—Mataio 1:37.

  4. Tagai i le Moronae 7:19.

  5. Tagai i le 2 Nifae 1:9; Mataupu Faavae ma Feagaiga 17:8.

  6. Tagai i le Iakopo 2:8.

  7. Tagai i le Salamo 119:105; 2 Nifae 32:3.

  8. Tagai i le Ioane 8:32; Mataupu Faavae ma Feagaiga 98:8.

  9. Tagai i le Ioane 17:17.

  10. Tagai i le 2 Nifae 31:20.

  11. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:11–13; 93:36.

  12. Tagai i le Ioane 5:19–20; 7:16; 8:26; 18:37; Mose 1:6.

  13. Tagai i le Alema 42:12–26; Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:41.

  14. Tagai i le Mose 1:30–39.

  15. Tagai i le 2 Nifae 26:24.

  16. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:8–9.

  17. Tagai i le Ioane 16:13; Iakopo 4:13; Moronae 10:5; Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:14; 75:10; 76:12; 91:4; 124:97.

  18. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:22-23; 8:2–3.

  19. Tagai i le Ieremia 1:5, 7; Amosa 3:7; Mataio 28:16–20; Moronae 7:31; Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:38; 21:1–6; 43:1–7. O se perofeta o “se tagata ua valaauina ma e tautala mo le Atua. I le avea ai o se avefeau a le Atua, o se perofeta e maua poloaiga, valoaga, ma faaaliga mai le Atua. O lona tiutetauave o le faailoa atu o le finagalo o le Atua ma lona uiga moni i tagata, ma faailoa atu le uiga o Ana fesootaiga ma i latou. O se perofeta e ta’usalaina le agasala ma valoia atu lona taunuuga. O ia o se folafola o le amiotonu. I nisi taimi, e mafai ona musuia perofeta e valoia le lumanai mo le manuia o tagata. Ae peitai, o lona tiutetauave autu lava, o le fai ma molimau a Keriso. O le Peresitene O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le perofeta a le Atua i le lalolagi i le aso. O sui o le Au Peresitene Sili ma le Au Aposetolo e Toasefululua e lagolagoina o ni perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga” (Guide to the Scriptures, “Prophet,” Gospel Library). O faataitaiga o nei mataupu faavae o loo maua i olaga o Atamu (tagai i le Mose 6:51–62), Enoka (tagai i le Moses 6:26–36), Noa (tagai i le Mose 8:19, 23–24), Aperaamo (tagai i le Kenese 12:1–3; Abraham 2:8–9), Mose (tagai i le Esoto 3:1–15; Mose 1:1–6, 25–26), Peteru (tagai i le Mataio 16:13–19), ma Iosefa Samita (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 5:6–10; 20:2; 21:4–6).

  20. Tagai i le 2 Timoteo 3:16.

  21. Tagai i le Ioane 8:44; 2 Nifae 2:18; Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:39; Mose 4:4.

  22. Tagai i le 1 Nifae 10:19. Na faatonu mai e Peresitene Dallin H. Oaks: “E tatau ona tatou faaeteete a o tatou saili i le upumoni a le [Atua] ma le filifilia o punavai mo lena sailiga. E le tatau ona tatou manatu o le ta’uta’ua po o le pule faalelalolagi o ni punavai agavaa o upumoni. … A tatou saili i upumoni e uiga i tapuaiga, e tatau ona tatou faaaogaina metotia faaleagaga talafeagai mo lena sailiga: tatalo, o le molimau a le Agaga Paia, ma le suesueina o tusitusiga paia ma upu a perofeta o aso nei” (“Upumoni ma le Fuafuaga,” Liahona, Nov. 2018, 25).

  23. Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson faapea: “E tautino mai e aposetolo ma perofeta … le afioga a le Atua, ae i se faaopoopoga, tatou te talitonu i se tulaga aoao e mafai ona aoao mai e alii ma tamaitai e oo lava i tamaiti ma taialaina e musumusuga faalelagi mai tali i tatalo ma le suesueina o tusitusiga paia. … E tuuina atu i tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso le meaalofa o le Agaga Paia, lea e faafaigofieina ai fesootaiga faifai pea ma lo latou Tama Faalelagi. … E le o faapea atu la o tagata uma e mafai ona tautala mo le Ekalesia pe mafai ona faamalamalamaina ona mataupu faavae ae ia maua uma e tagata taitoatasi se taitaiga faalelagi e taulimaina ai luitau ma avanoa o lona olaga” (“O Le Mataupu Faavae a Keriso,” Liahona, Me 2012, 89–90, note 2).

  24. Tagai i le 2 Nifae 33:1–2.

  25. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:28.

  26. Tagai i le Moronae 10:3–5; Mataupu Faavae ma Feagaig 9:7–9; 84:85.

  27. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 5:35; 63:23; 93:27–28. E ui i a tatou taumafaiga faamaoni, o nisi o i tatou atonu o loo tauivi pea ia lagona le Agaga ona o luitau o le soifua maloloina faalemafaufau. O le atuatuvale, popole, ma isi tulaga faaleneura e mafai ona faaopoopo ai le lavelave i le iloaina o le Agaga Paia. I tulaga faapea, ua valaaulia i tatou e le Alii e faaauau pea ona ola i le talalelei, ma o le a Ia faamanuiaina i tatou (tagai i le Mosaea 2:41). E mafai ona tatou vaavaai mo gaoioiga faaopoopo—e pei o le faalogologo i musika paia, punouai i auaunaga, po o le faaaluina o le taimi i le natura—lea e fesoasoani tatou te lagona ai fua o le Agaga (tagai i le Kalatia 5:22–23) ma faamalosia ai lo tatou sootaga ma le Atua.

    Na faailoa mai e Elder Jeffrey R. Holland: “E faapefea la ona e tali atu i se auala sili ona lelei pe a fetaiai oe po o i latou foi e te alofa i ai ma ni luitau faalemafaufau pe faalelagona? E sili atu i lo mea uma, aua nei lafoaia le faatuatua i lou Tama i le Lagi, o le e sili le alofa ia te oe nai lo lou silafiaina. … Ia saili atu ma le faamaoni i faiga masani paia i taimi tofotofoina lea e aumai ai le Agaga o le Alii i lou olaga. Saili atu i le fautuaga a i latou o loo umiaina ki mo lou olaga manuia faaleagaga. Talosaga atu ma faapelepele i faamanuiaga faaleperisitua. Taumafa i le faamanatuga i vaiaso uma, ma pipiimau i folafolaga o le Togiola a Iesu Keriso mo le faaatoatoaina. Talitonu i vavega. Ua ou vaaia i le tele o na vavega ua oo mai a o faapea mai isi faailoga uma ua leai se faamoemoe. E le’i leiloa lava le faamoemoe” (“Peiseai o se Ipu ua Nutililii,” Liahona, Nov. 2013, 40–41).

  28. Tagai i le Ioane 7:17; Alema 32:26–34. O le fua taualuga lava, e finagalo le Atua ia tatou maua le upumoni “o lea fuaiupu ma lea fuaiupu, o lea mataupu ma lea mataupu,” seia oo ina tatou malamalama i mea uma (tagai i le Faataoto 28:5; 2 Nifae 28:30; Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:67; 93:28).

  29. Tagai i le 1 Ioane 1:9–10; 2:1–2.

  30. Na faamalamalama mai e Peresitene Russell M. Nelson, “E leai se mea e sili atu ona saoloto, sili atu ona malualii, pe sili atu ona taua i lo tatou alualu i luma faaletagata lava ia nai lo se taulaiga masani, i aso taitasi i le salamo. O le salamo e le o se mea e faa-tasi ona tupu; ae o se faagasologa. O le ki i le fiafia ma le filemu o le mafaufau. Pe a vaavaalua ma le faatuatua, e tatala e le salamo lo tatou faitotoa e maua ai le mana o le Togiola a Iesu Keriso” (“E Mafai ona Tatou Faia ia Sili Atu ma e Sili Atu,” Liahona, Me 2019, 67).

  31. Ou te le iloaina mafuaaga uma o loo taofia ai e le Atua ni isi o upumoni e faavavau mai ia i tatou, ae na tuuina mai e Elder Orson F. Whitnery se malamalamaaga manaia: “E faamanuiaina le talitonu ae le’i vaai, talu ai o le faaaogaina o le faatuatua e maua mai atina’ega faaleagaga, o se tasi o manulauti sili o le i ai o le tagata i le lalolagi; e ui o le malamalama e tofatumoanaina i le faatuatua, e taofiofia ai lona faaaogaina, o lea e faatuatuai ai lena atina’ega. ‘O le malamalama o le mana lea;’ ma e ao ona iloa mea uma i le vaitau ua tatau ai. Ae o le malamalama e le’i tatau ai—o le iloaina i le taimi sese—e taua mo le alualu i luma ma le fiafia” (“The Divinity of Jesus Christ,” Improvement Era, Jan. 1926, 222; tagai foi i le Liahona, Dec. 2003, 14–15).

  32. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:5–10. Sa fetalai atu le Alii ia Ailama Samita, “Aua le saili e talai atu la’u upu, a e muai saili ia maua la’u upu. … Taofi lou filemu [ma] suesue i la’u upu” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:21–22). Ua tuuina mai e le perofeta o Alema se faataitaiga mo le taulimaina o fesili e lei taliina: “O nei mealilo e lei faailoa atoatoa mai ia te au i le taimi nei; o lea o le a ou tuu ai pea” (Alema 37:11). Na ia faamatala atu foi i lona atalii o Korianetona e faapea “e tele mealilo ua taofia, e leai se tasi na te iloaina vagana ai le Atua lava ia” (Alema 40:3). Ua ou maua foi le malosi mai le tali a Nifae ina ua tuuina mai se fesili sa le mafai ona ia taliina: “Ua ou iloa e alofa [le Atua] i ana fanau; e ui i lea, ou te le iloa le uiga o mea uma” (1 Nifae 11:17).

  33. E faapena foi, o tu ma agaifanua faaleaganuu e le o ni aoaoga faavae po o aiaiga faavae. E mafai ona faaaoga pe afai e fesoasoani tatou te mulimuli ai i aoaoga faavae ma aiaiga faavae, ae e mafai foi ona faalavefau i lo tatou tuputupu a’e faaleagaga pe afai e le o faavaea i mataupu faavae moni. E ao ina tatou aloese mai agaifanua e le fausia ai lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso pe fesoasoani tatou te agai ai i luma i le ola e faavavau.

  34. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 15:5; 88:77–78.

  35. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:21–23

  36. Na sii mai le pepa o faamatalaga “Principles for Ensuring Doctrinal Purity,” ua faamaonia e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia Fepuari 2023.

  37. Tagai i le 1 Nifae 15:14. Na faatonu e le Alii Ana auauna e aloese mai le taulai atu i taofi po o manatu faavae e le o faaautuina i Lana talalelei: “Ma aua e te tautala e uiga i taofiga, ae ia e talai atu le salamo ma le faatuatua i le Faaola, ma le faamagaloina o agasala i le papatisoga, ma i le afi, ioe, o le Agaga Paia lava lea” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:31).

    Na faamatala mai e Elder Neil L. Andersen: “Ia tatou taulai atu i le Faaola o Iesu Keriso ma le meaalofa o Lana taulaga togiola. E le faapea e le mafai ai ona tatou faamatala e uiga i se aafiaga mai o tatou lava olaga pe faasoa atu manatu mai isi. E ui o a tatou autu atonu e faatatau i aiga po o auaunaga po o malumalu po o se misiona talu ai nei, o mea uma … e tatau ona faasino atu i le Alii o Iesu Keriso” (“Matou te Tautalatala e uiga ia Keriso,” Liahona, Nov. 2020, 90–91).

  38. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:2–3, 8. Sa apoapoa’iina e le perofeta o Alema i latou na tofia e tala’i le talalelei ia “latou lē aoao atu se mea, vagana ai mea na ia aoao atu, ma mea na fetalai mai i fofoga o perofeta paia” (Mosaea 18:19).

    Na saunoa Peresitene Henry B. Eyring, “E tatau ona tatou aoao atu aoaoga faavae autu o le Ekalesia o loo maua i tusi faavae ma aoaoga a perofeta, o lo latou tiutetauave o le folafola atu o le aoaoga faavae“ (“The Lord Will Multiply the Harvest” [o se afiafi ma se Pulega Aoao, Fep. 6, 1998], in Teaching Seminary: Preservice Readings [2004], 96).

    Na molimau mai Elder D. Todd Christofferson e faapea “i le Ekalesia i aso nei, e pei lava o le ekalesia anamua, o loo faamautuina le aoaoga faavae a Keriso po o le faasa’oina o mea sese faaleaoaoga faavae, o se mataupu lea o faaaliga faalelagi ia i latou ua faaee i ai e le Alii le pule faa-aposetolo” (“O Le Aoaoga Faavae a Keriso86).

  39. Tagai i le 2 Korinito 13:1; 2 Nifae 11:3; Eteru 5:4; Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:28. Na matau e Elder L. Andersen: “E toalaiti foi nisi sa fesiligia lo latou faatuatua ina ua latou maua se saunoaga sa faia e se taitai o le Ekalesia i ni tausaga ua mavae lea sa foliga mai e lei ogatusa ma la tatou aoaoga faavae. O loo i ai se mataupu faavae taua o loo puleaina ai le aoaoga faavae o le Ekalesia. O le aoaoga faavae e aoaoina e uso uma e toa 15 o le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua. E le o natiaina i se parakalafa faigata o se lauga se tasi. O mataupu faavae moni e aoaoina soo e le toatele. E le faigata ona maua la tatou aoaoga faavae”” (“Tofotofoina o lo Outou Faatuatua,” Liahona, Nov. 2012, 41).

    Sa aoao mai foi e Elder Christofferson: “E tatau ona manatuaina e le o faamatalaga uma e faia e se taitai o le Ekalesia i le taimi ua tuanai, po o le taimi nei, e ao ona avea ma se aoaoga faavae. Ua malamalama lava i le tulaga aoao o le Ekalesia o se faamatalaga e fai e se taitai i se sauniga se tasi e tele lava ina fai ma ona manatu patino, e ui sa lelei ona mafaufauina, ae e le avea ma se faamatalaga aloaia mo le Ekalesia atoa” (“O Le Aoaoga Faavae a Keriso,” 88).

  40. Tagai i le 3 Nifae 11:32, 40. Na saunoa Peresitene Gordon B. Hinckley: “Na ou tautala atu muamua e uiga i le taua o le tausiga o le mama o aoaoga faavae a le Ekalesia. … Ou te popole i le mea lea. O nai faasapasapa ese iti lava mai aoaoga faaleaoaoga faavae e mafai ona tau atu i se pepelo tele ma le mataga” (Teachings of Gordon B. Hinckley [1997], 620).

    Na lapata’ia e Peresitene Dallin H. Oaks e faapea e i ai nisi “ua filifilia ni nai fuaiupu mai aoaoga a se perofeta ma faaaoga e lagolago ai mea e manuia a latou mea faapolotiki po o isi faamoemoega faaletagata lava ia. … O le suia o upu a se perofeta e lagolago ai mea tuma’oti, faapolotiki pe faaletupe po o mea faapena, o le taumafai lea e faapopoto le perofeta, ia le mulimuli ia te ia” (“Our Strengths Can Become Our Downfall” [Brigham Young University fireside, June 7, 1992], 7, speeches.byu.edu).

    Na lapata’i mai Peresitene Henry B. Eyring: “E maua le mana e aoaoga faavae a o faamautu mai e le Agaga Paia ua moni ia. … Talu ai ona tatou te manaomia le Agaga Paia, o lea e tatau ai ona tatou faaeteete ma mataala ia aua nei o tatou sopo atu i tua nai lo le aoaoina atu o aoaoga faavae moni. O Le Agaga Paia o le Agaga o le Upumoni. E valaauliaina lana faamaoniga e ala i lo tatou aloese mai masalosaloga po o faauigaga faaletagata lava ia. O lena mea e fai lava si faigata ona fai. … O se faaosoosoga le taumafai e fai se mea fou pe maoae. Ae tatou te valaaulia le Agaga Paia e fai ma a tatou soa pe a tatou faaeteete ia aoao atu na o aoaoga faavae moni lava. O le tasi o auala mautinoa e aloese ai mai le latalata atu i aoaoga faavae sese, o le filifili lea ia faafaigofie a tatou aoaoga. E maua le saogalemu mai lena faafaigofie, ma e itiiti lava se mea e aveese ai” (“O Le Mana o le Aoao Atu o Aoaoga Faavae,” Liahona, Iulai 1999, 86).

    Na aoao mai Elder Dale G. Renlund: “O le sailia o le malamalama sili atu o se vaega taua o lo tatou atinaega faaleagaga, ae faamolemole ia faaeteete. E le mafai e le mafuaaga ona suitulaga i faaaliga. O mafaufauga taumatemate o le a le taitai atu ai i se malamalama sili atu faaleagaga, ae e mafai ona taitai atu ai i tatou i le taufaasese pe liliuese ai la tatou taulaiga mai mea ua faaalia mai” (“O Lou Natura Paia ma le Taunuuga e Faavavau,” Liahona, Me 2022, 70).

  41. Tagai i le Mataio 23:23. Sa lapata’i mai Peresitene Iosefa F. Samita, “E valea tele le ave o se tama’i mea moni ma faia e pei o le mea atoa lea. … O mataupu faavae uma ua faaalia mai o le talalelei a Iesu Keriso e taua ma e tatau ai i le ata o le faaolataga.” Na ia faamalamalama mai atili: “E le o se aiaiga faavae lelei po o se aoaoga faavae atamai le ave o se tasi o nei mea, ma faatumatila mai le fuafuaga atoa o upumoni o le talalelei, ma avea o se mea faapitoa e fiafia i ai, ma faalagolago i ai mo lo tatou faaolaga ma le alualu i luma. … E taua uma lava” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 122).

    Na faamatala mai e Elder Neal A. Maxwell: “O mataupu faavae o le talalelei … e manaomia ai le mulimulita’ia pe ola ai loa lava. A oo ina tavavaeeseina le tasi mai le isi pe faaesea, e ono amioletonu ai faaliliuga ma le faatinoina o nei aoaoga faavae e tagata. O le alofa, a le pulea e le poloaiga lona fitu, e mafai ona faasalemausau. O le faamamafa viia o le poloaiga lona lima i le ava i matua, vagana ua pulea e le poloaiga muamua, e ono taunuu i se lotonuu le faatuaoia i matua e le o sagatonnu nai lo le Atua… E oo lava i le onosai e faapaleniina e ala i le ‘aoai atu i taimi e tatau ai ma le maamaai, pe a uunaia ai e le Agaga Paia’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:43]” (“Behold, the Enemy Is Combined,” Ensign, May 1993, 78–79).

    Na faatonuina mai e Peresitene Marion G. Romney, “O le sailiili i [tusitusiga paia] mo le faamoemoe ia iloa mea e aoao mai ai e pei ona poloaiina ai e Iesu, e matua vavamamao lava ma le saili i ai mo le faamoemoe ia maua fuaitau ia e mafai ona faaaoga e lagolago ai se faaiuga ua muai filima’otiina” (“Records of Great Worth,” Ensign, Sept. 1980, 3).

  42. Tagai i le 2 Nifae 2:4; Moronae 6:9. Na faamamafa mai e Elder Jeffrey R. Holland le manaomia ona talanoaina le talalelei a Iesu Keriso i se ala e tau atu ai i le faamalamalamaina faaleagaga e ala i le mana o le Agaga Paia: “E lei tuuina mai lava e le Alii se fautuaga e sili ona faamamafaina nai lo le tatou aoao atu o le talalelei ‘e ala i le Agaga, le Faamafanafana lea na auina atu e talai atu le upumoni.’ Pe o tatou aoao atu le talalelei ‘e ala i le Agaga o le Upumoni?’ Sa ia fesili ai. Pe o tatou aoao atua ‘i se isi auala? Afai foi ua faia i se isi ala,’ ua Ia lapata’i mai ‘e le mai le Atua ia’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:14, 17–18]. … E leai se aoaoga faavavau e mafai ona tupu e aunoa ma lena segia o le Agaga mai le lagi. … O le mea moni lena e mananao ai o tatou tagata. … Latou te mananao ia faamalosia lo latou faatuatua ma faafouina lo latou faamoemoe. Latou te mananao, i se otootoga, ia fafagaina i afioga lelei a le Atua, ia faamalosia e mana o le lagi” (“A Teacher Come from God,” Ensign, May 1998, 26).

  43. Tagai i le Alema 13:23. I le ta’ua ai o lo tatou Tama Faaleagi, na molimau mai ai Peresitene Russell M. Nelson, “E fesootai mai o Ia ma le faigofie, filemu, ma i se manino matuā maofa lava lea e le mafai ona tatou malamalama sese ai ia te Ia” (“Faalogo ia te Ia,” Liahona, Me 2020, 89).

  44. Tagai i le Salamo 26:3; Roma 13:10; 1 Korinito 13:1–8; 1 Ioane 3:18.

  45. Tagai i le Salamo 40:11

  46. Tagai i le Roma 8:16

  47. Tagai i le 1 Samuelu 2:3; Mataio 6:8; 2 Nifae 2:24; 9:20.

  48. Tagai i le Kenese 17:1; Ieremia 32:17; 1 Nifae 7:12; Alema 26:35.

  49. Tagai i le Ieremia 31:3; 1 Ioane 4:7–10; Alema 26:37.

  50. Tagai i le 2 Nifae 9; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:17–31; Mose 6:52–62.

  51. Tagai foi i le Ioane 3:16, 1 Ioane 4:9–10.

  52. Tagai i le Ioane 8:29; 3 Nifae 27:13.

  53. Tagai i le Ioane 15:12; 1 Ioane 3:11.

  54. Tagai i le Luka 22:39–46

  55. Tagai i le Ioane 19:16–30

  56. Tagai i le Ioane 20:1–18

  57. Tagai i le 1 Korinito 15:20–22; Mosaea 15:20–24; 16:7–9; Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:16–17.

  58. Tagai i le Galuega 11:17–18; 1 Timoteo 1:14–16; Alema 34:8–10; Moronae 6:2–3, 8; Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:13–19.

  59. Tagai i le Mataio 11:28–30; 2 Korinito 12:7–10; Filipi 4:13; Alema 26:11–13.

  60. Tagai i le Mataio 16:18–19; Efeso 2:20.

  61. Tagai i le Mataio 24:24; Galuega 20:28–30.

  62. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:1–4; 21:1–7; 27:12; 110; 135:3; Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:1–20.

  63. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:14, 38; 43:1–7; 107:91–92.