Konafesi Aoao
O Le Mana Faamalolo o le Faaola i luga o Motu o le Sami
Konafesi aoao ia Oketopa 2023


O Le Mana Faamalolo o le Faaola i luga o Motu o le Sami

E ala i faamanuiaga o le malumalu, e faamalolo ai e le Faaola tagata taitoatasi, aiga ma malo.

I le vaitau o le 1960 na faiaoga ai lo’u tama i le Kolisi a le Ekalesia o Hawaii i Laie, lea na ou fanau ai. Sa tauanau e o’u tuafafine matutua e toafitu ia o’u matua, e faaigoa a’u ia “Kimo,” o se igoa Hawaii. Sa matou nonofo latalata i le Malumalu o Laie i vaitaimi na sa tautuaina ai le toatele o tagata auai o le Ekalesia o le Eria a Asia ma le Pasefika, e aofia ai ma Iapani.1 I le taimi lea, sa amata ai ona omai vaega o le Au Paia Iapani i Hawaii ina ia maua ai faamanuiaga o le malumalu.

O se tasi o nei tagata o le ekalesia, o se tuafafine mai le motu matagofie o Okinawa. O le tala o lana malaga i le Malumalu o Hawaii e ofoofogia. I le luasefulu tausaga na muamua atu, sa faaipoipo ai o ia i se faaipoipoga masani na faatulagaina i le Lotu Puta. Na o ni nai masina mulimuli ane, na osofai ai e Iapani ia Pearl Harbor, Hawaii, ma faafuasei ona tulei ai le Iunaite Setete i se feteenaiga ma Iapani. I le aliae ai o taua e pei o le Midway ma le Iwo Jima, o le fana’e o taua na tuleia ai i tua autau a Iapani i gataifale o lona motu, o Okinawa, o le nofoaga mulimuli lea o le puipuiga na tu atu faasaga i autau Tuufaatasi i le ogatotonu o Iapani.

Mo le tolu masina o puapuaga i le 1945, na matuai matamataita ai le Taua o Okinawa. O se fuavaa o vaatau o le sami e 1,300 a Amerika na siomia ma tu’ipomuina le motu. Sa matua’i toatele tagata militeli ma tagata lautele na maliliu ai. O le asō o loo lisiina i se maafaamanatu mamalu i Okinawa le silia ma le 240,000 o suafa o tagata na iloa o e na maliliu ai i le taua.2

I se taumafaiga atuatuvale ina ia sao mai le fasiotiga tagata, sa saili ai e lenei tamaitai Okinawa, lana tane, ma le la fanau laiti e toalua le sulufaiga i totonu o se ana i se mauga. Sa latou onosaia le faanoanoa e lē mafaamatalaina i le aluga o vaiaso ma masina na sosoo ai.

I se tasi po atuatuvale i le totonugalemu o le taua, faatasi ai ma lona aiga na toetoe ina a matelaina ma lona toalua na matapogia, sa ia mafaufau ai e faamuta o latou mafatiaga i se pomu lima, lea na tuuina atu e le au pulega ia te ia ma isi mo lena lava faamoemoega. Ae peitai, a o sauni o ia e faia lea mea, sa oo ifo se aafiaga loloto faaleagaga lea na tuuina atu ai ia te ia se lagona vaaia o le moni o le Atua ma Lona alofa mo ia, lea na avatu ai ia te ia le malosi e faaauau ai. I aso na sosoo ai, sa ia toe faate’iina lana tane ma fafaga lona aiga i vao, meli mai faamoega lagomeli vao, ma manu ninii na maua i se auvai lata ane. O le mea e maofa ai, sa latou onosaia le ono masina i totonu o le ana, seia oo ina logoina i latou e tagata o le nuu ua uma le taua.

Ina ua toe foi ane le aiga i le fale ma amata ona toe atinae o latou olaga, sa amata e lenei tamaitai Iapani ona saili mo tali e uiga i le Atua. Sa faifaimalie ona ia tutuina se talitonuga ia Iesu Keriso ma le manaomia ona papatisoina. Ae peitai, sa popole o ia mo e pele ia te ia o e na maliliu e aunoa ma se malamalama ia Iesu Keriso ma le papatisoga, e aofia ai lona tina, o lē na maliu i le fanauina o ia.

Vaai faalemafaufau i lona olioli ina ua o atu tamaitai faifeautalai e toalua mai Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i lona fale i se tasi o aso ma aoaoina o ia e mafai e tagata ona aoao e uiga ia Iesu Keriso i le lalolagi o agaga. Sa maofa o ia i le aoaoga e faapea, e mafai e ona matua ona filifili e mulimuli ia Iesu Keriso pe a maliliu ma talia le papatisoga e fai ma o laua sui i nofoaga paia e ta’ua o malumalu. Sa faaliliuina o ia ma lona aiga i le Faaola ma papatisoina.

Sa galulue malosi lona aiga ma amata ona manuia, olioli i se fale matagofie ma maua nisi fanau e toatolu. Sa faamaoni i latou ma malolosi i le Ekalesia. Sa faafuasei lava ona oso le ma’i o lana tane ma maliu ai, ma faamalosia ai o ia e galue i ni itula uumi i le tele o galuega mo le tele o tausaga e tausia ai lana fanau e toalima.

Sa faitioina o ia e nisi o tagata o lona aiga ma le pitonuu. Sa latou tuuaia ona faafitauli i lana filifiliga e auai i se lotu Kerisiano. O le lē lotovaivai ai i le faalavelave mamafa ma faitioga matuia, sa ia pipii mau ai i lona faatuatua ia Iesu Keriso, ma filima’oti ai e fetaomi pea i luma, ma faatuatua e silafia o ia e le Atua ma e i ai ni aso fiafia o i luma atu.3

O ni nai tausaga talu ona maliu faafuasei lana tane, sa musuia ai le peresitene o le misiona a Iapani e faamalosiau i le au paia Iapani ia galulue agai atu i le auai i le malumalu. O le peresitene o le misiona o se Tagata Amerika o le Taua a Okinawa, lea na matua mafatia ai le uso o Okinawan ma lona aiga.4 E ui i lea, sa fai atu le tuafafine lotomaualalo ia te ia: “Sa avea o ia i lena taimi ma se tasi o o matou fili itagia, ae o lea ua i ai o ia iinei faatasi ma le talalelei o le alofa ma le filemu. O lenei mea, ia te au, sa o se vavega lava.”5

I le faalogo ai i le savali a le peresitene o le misiona, sa naunau ai le tuafafine ua maliu lana tane ina ia faamauina i lona aiga i le malumalu i se aso. Ae peitai, sa faigata mo ia, ona o tulaga faigata o mea tautupe ma papuipui o le gagana.

Ona alia’e mai lea o ni vaifofo fou. E mafai ona tuuitiitia le tau i le afa pe afai e togipau e le au paia Iapani le vaalele atoa e felelei atu ai i Hawaii i le vaitau e le pisi.6 Sa faatauina atu foi e tagata o le au paia ni lipine pese e faaulutalaina Japanese Saints Sing. O nisi o le au paia na faatau ese atu o latou fale. O isi na faamavae mai a latou galuega ina ia mafai ona o i le malaga.7

O le isi luitau mo le au paia o le le maua o faamatalaga o le malumalu i le gagana Iapani. Sa valaauina e taitai o le Ekalesia se uso Iapani e malaga atu i le malumalu o Hawaii e faaliliu sauniga o le faaeega paia.8. O ia o le ulua’i Iapani na liliu mai ina ua maea le taua, na aoao ma papatisoina e ni fitafita faamaoni Amerika.9

O le taimi muamua na faalogo ai le au paia Iapani na maua faaeega paia i le faaliliuga, sa latou fetagisi. Sa tusia e se tasi o le au paia: “Ua anoanoai taimi na matou o ai i le malumalu. Ua matou faalogo i sauniga i le faaPeretania. [Ae] matou te lei lagonaina lava le agaga o le galuega o le malumalu e pei ona matou lagonaina nei [faalogo i ai] i le matou lava gagana moni.”10

Mulimuli ane i lena lava tausaga, e 161 tagata matutua ma tamaiti na malaga mai Tokyo e agai atu i le Malumalu o Hawaii. Sa tomanatu se tasi o uso Iapani i le malaga: “A o ou tilotilo atu i fafo o le vaalele ma vaaia ai Pearl Harbor, ma manatua ai le mea na faia e le matou atunuu i nei tagata i le aso 7 o Tesema, 1941, sa ou [lagonaina] le fefe o lo’u loto. Pe mata o le a latou talia i matou? Ae i lo’u te’i sa latou faaalia le alofa ma le agalelei tele lea ou te le’i vaai lava i ai i lo’u olaga.”11

Ata
Na faafeiloaia le Au Paia Iapani i ni ula fugalaau.

Ina ua taunuu le Au Paia Iapani, sa faafeiloai i latou e le au paia Hawaii i le anoano o ula fugalaau a o fefaasoai i opo ma feasogi i alafau, o se aganuu e fou i le aganuu Iapani. Ina ua uma ona faaaluina aso e 10 o suiga iloga i Hawaii, sa faatofa atu le Au Paia Iapani, a o lagiina e le Au Paia Hawaii le pese “Aloha Oe”.12

O le malaga lona lua na faatulagaina mo le au paia Iapani na aofia ai le tuafafine Okinawa ua maliu lana tane. Sa ia faia le malaga e 10,000-maila (16,000-km) e faafetai ai i se meaalofa lima foai mai faifeautalai o e sa auauna atu i lana paranesi. A o i ai i le malumalu, sa maligi ona loimata o le olioli a o fai o ia ma sui mo le papatisoga o lona tina ma sa faamauina i lana tane ua maliu.

Sa faaauau e le aunoa ia malaga mai Iapani i Hawaii, seia oo ina faapaiaina le Malumalu o Tokyo Iapani i le 1980, ua avea ai ma malumalu lona 18 na faagaoioia. Ia Novema o le tausaga lenei, o le a faapaiaina ai le malumalu lona 186 i Okinawa, Iapani. E tu e le mamao mai le ana i Okinawa tutotonu lea na nonofo ai lenei tamaitai ma lona aiga.13

E ui ou te lei feiloai lava i lenei tuafafine lelei mai Okinawa, ae o lana talatuu e ola pea e ala i lana fanau faamaoni, o le toatele ou te iloa ma alofa i ai.14

Sa faagaeetia lo’u tama, o se fitafita o le Pasefika o le Taua Lona Lua o le Lalolagi, ua ou mauaina se valaauga e auauna atu i Iapani o se faifeautalai talavou. Sa ou taunuu i Iapani i se taimi e le’i mamao ona faapaiaina le Malumalu o Tokyo ma muai vaaia lo latou fiafia mo le malumalu.

O feagaiga o le malumalu o ni meaalofa mai lo tatou Tama Faalelagi i soo faamaoni o Lona Alo o Iesu Keriso. E ala i le malumalu, e fusia ai e lo tatou Tama Faalelagi tagata taitoatasi ma aiga i le Faaola ma i le tasi ma le isi.

Na folafola mai e Peresitene Russell M. Nelson i le tausaga ua mavae:

“O tagata taitoatasi e osia feagaiga i vai papatiso ma i totonu o malumalu—ma tausi i ai—ua ia faateleina le avanoa e maua ai le mana o Iesu Keriso. …

“O le taui mo le tausiga o feagaiga ma le Atua, o le mana faalelagi—mana e faamalolosia ai i tatou e tetee atili atu ai i o tatou tofotofoga, faaosoosoga, ma lototiga. O lenei mana na te faafaigofieina o tatou ala.”15

E ala i faamanuiaga o le malumalu, e faamalolo ai e le Faaola ia tagata taitoatasi, aiga, ma malo—e oo lava ia i latou o e na i ai se taimi na tutu ai o ni fili lototiga. Sa tautino atu e le Alii toetu i se sosaiete na pulea e feteena’iga, o i latou o e faamamaluina “lo’u igoa, o le a tulai mai i ai le Atalii o le Amiotonu ma le faamalologa i ona apaau.”16

Ou te faafetai i le molimauina o le faataunuuga faifaipea o le folafolaga a le Alii e faapea, “o le a oo mai le taimi e salalau atu ai le malamalama o se Faaola i atunuu uma, ituaiga, gagana, ma tagata,”17 e aofia ai i latou o e o “i motu o le sami.”18

Ou te molimau atu i le Faaola o Iesu le Keriso ma e uiga i Ana perofeta ma aposetolo i nei aso e gata ai. Ou te molimau faamaoni atu e uiga i le mana faalelagi e fusia ai i le lagi mea e fusifusia i le lalolagi.

O le galuega lenei a le Faaola, ma o malumalu o Lona maota paia lea.

Faatasi ai ma se tautinoga e le maluelue, ou te folafola atu ai nei upumoni i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Sa faapaiaina le Malumalu o Laie Hawaii i le 1919 e Peresitene Heber J. Grant. I le avea ai ma se Aposetolo, sa ia tatalaina le Ekalesia i Iapani i le 1901. O le malumalu lona lima lea na faagaoioia ma o le uluai malumalu na fausia i fafo atu o le konetineta o le Iunaite Setete.

  2. E oo mai i le aso 2 o Mati, 2023, e 241,281 igoa na tusia i luga o maa faamanatu.

  3. Tagai Gordon B. Hinckley, “Keep the Chain Unbroken” (Brigham Young University devotional, Nov. 30, 1999), 4, speeches.byu.edu.

  4. Sa manu’a Dwayne N. Andersen i le Ta’ua a Okinawa. Sa ia auauna atu o se peresitene o le misiona i Iapani mai le 1962 i le 1965 ma sa avea ma uluai peresitene o le Malumalu o Tokyo Iapani, mai le 1980 i le 1982.

  5. Sa ou feiloai i tagata o lona aiga a o ma auauna atu ma lo’u toalua o ni taitai misiona i Tokyo. Sa latou tuuina mai ia te a’u lenei faamatalaga mai ana faitotoa patino o talafaasolopito o aiga.

  6. Tagai ia Dwayne N. Andersen: An Autobiography for His Posterity, 102–5, Church History Library, Salt Lake City.

  7. Tagai ia Dwayne N. Andersen, 104.

  8. Tagai Edward L. Clissold, “Translating the Endowment into Japanese,” i le Stories of the Temple in Lā‘ie, Hawai‘i, comp. Clinton D. Christensen (2019), 110–13.

  9. O le faaliliutusi, o Tatsui Sato, sa papatisoina i le aso 7 Iulai, 1946, e se alii e tautua i le IS, o C. Elliott Richards. O le faletua o Tatsui, o Chiyo Sato, sa papatisoina i le aso lava lea e tasi e Boyd K. Packer. Na eseese, na tau Neal A. Maxwell i le Ta’ua a Okinawa, ma o L. Tom Perry o se tasi o le vaega muamua o le Marini na o i uta i le matafaga i Iapani ina ua mavae le feagaiga o le filemu. O Elders Packer, Maxwell, ma Perry o le a avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

  10. I Clissold, “Translating the Endowment into Japanese,” 112.

  11. I le Dwayne N. Andersen, “1965 Japanese Excursion,” Stories of the Temple in Lā‘ie, Hawai‘i, 114.

  12. Tagai Andersen, “1965 Japanese Excursion,” 114, 117.

  13. Mulimuli ane i lenei sauniga o le konafesi aoao ia Oketopa 2023, sa fofogaina mai ai e Peresitene Russell M. Nelson malumalu fou e 20, e aofia ai le Malumalu o Osaka Iapani, lea o le a avea ma malumalu lona lima i Iapani.

  14. I le taimi o le ma misiona i Tokyo mai le 2018 i le 2021, i se taimi o luitau o le faamai o le COVID, sa tuuina mai ai e lona aiga le alofa ma le tausiga o au ma lo‘u aiga, o se mea o le a faavavau pea ona matou faafetai ai.

  15. Russell M. Nelson, “Manumalo i le Lalolagi ma Maua le Malologa,” Liahona, Nov. 2022, 96.

  16. 3 Nifae 25:2.

  17. Mosaea 3:20.

  18. 2 Nifae 29:7.