Konafesi Aoao
O Le Faamaumau Oa ma le Ala E Tau Atu i le Aiga
Konafesi aoao ia Oketopa 2023


O Le Faamaumau Oa ma le Ala E Tau Atu i le Aiga

E ui atonu o filifiliga ua aveese mamao ai oe mai le Faaola ma Lana Ekalesia, ae o loo tu le Foma’i Sili o le Faamalologa i le auala e tau atu i le fale, e talileleia oe.

O Le Tasi Tagata e Toalua Ona Atalii

Na ta’ua e nisi o le talafatu puupuu aupito sili lea ua faamatalaina.1 Ua faaliliuina i le fiaafe o gagana i le lalolagi atoa, ma e sa mafai i na meleniuma e lua ua mavae atu, e le’i goto ai le la e aunoa ma le ta’ua o le tala i se vaipanoa o le lalolagi.

Sa faamatalaina e Iesu Keriso, lo tatou Faaola ma le Togiola, o lā na afio mai i le lalolagi “e lavea’i le na leiloa.”2 Na Ia amata i nei upu faigofie: “O le tasi tagata e toalua ona atalii.”3

Na vave ona tatou iloa se feeseeseaiga faamomoiloto. Ua ta’u atu e le tasi atalii4 i lona tama, ua uma ia ma le olaga i le aiga. Ua manao i lona saolotoga. Ua manao o ia e tuua le aganuu ma aoaoga a ona matua. Ua ia talosaga atu mo lana vaega o le tofi—i le taimi nei lava.5

E mafai ona outou vaai faalemafaufau i lagona o le tamā ina ua ia faalogo atu i lea mea? Ina ua ia iloa le mea ua sili ona manao i ai lona atalii i lo se isi lava mea, o le tuua lea o le aiga ma atonu e le toe foi mai lava?

O Le Malaga Maoae

Atonu ai na lagona e le atalii se sagisagi fiafia o le malaga ma le naunautaiga. Ma ua i’u lava, ina tuua na o ia. Ua saoloto mai mataupu faavae ma tulafono o le aganuu o lona talavou, ua iu ina mafai ona faia ana lava filifiliga e aunoa ma le tosinaga a ona matua. Ua le toe ta’usalaina. Ua mafai ona miō faatasi ma tagata e tutusa o latou mafaufauga ma ola i se olaga e pule ai a ia.

Ina ua taunuu i se nuu mamao, sa vave ona maua ana uo fou ma sa amata ona ola i se olaga sa ia moemiti pea i ai. Atonu ai sa fiafia i ai le toatele, aua sa ia soona faaalu ana tupe. O ana uo fou—o e na manuia i lona faamaumauoa—sa le’i faamasinoina o ia. Sa latou samiina, patipatia, ma lagolagoina malosi ana filifiliga.6

Pe a na i ai ni faasalalauga faaagafesootai i na taimi, o le mea moni semanu na te faatutumuina itulau i ata gaoioia o uō taliē: #Olailo’uolagasilionamanaia! #Leiiaisetaimiuasiliatuonafiafia! #Ualevanatatauonaoufaialeneimea!

O Le Oge

Ae sa le’i umi lea ituaiga olaga—e seāseā lava tupu. E lua mea na tutupu: muamua, ua uma ana tupe, ma le lona lua, na amata ona oge le nuu uma.7

Ina ua oo ina ua faatetele ia faafitauli, na popole o ia. O le olaga le mataofiofia sa i ai, le soona faaalu ma le mitavale o tupe, ua le mafai nei ona faatau se ‘aiga, a o se mea foi e nofo ai. Pe o le a faapefea nei ona ola?

Sa limafoai i ana uo—mata o le a latou fesoasoani nei ia te ia? E mafai ona ou vaai atu ia te ia o talosaga atu mo sina fesoasoani—mo na o le taimi nei—seia oo ina toe maua sana tupe.

Ua ta’u mai ia i tatou e tusitusiga paia,”E leai lava se tasi ua avane sina mea ia te ia.”8

I le naunautai ia ola pea, na ia maua ai se faifaatoaga i le lotoifale lea na faafaigaluegaina o ia e fafaga ia puaa.9

Ua matua’i fiaai nei, ua tuulafoaiina ma ua na o ia, atonu na tomanatu le taulealea pe na mafai faapefea ona faaletonu mea, ma matua’i sese lava.

Sa le na o se matelaina i le fiaai na popole ai o ia. O se agaga ua matelaina. Sa ia matua’i mautinoa, o lona faamatuu atu i ona manaoga faalelalolagi o le a fiafia ai, o tulafono o le ola mama o ni maagao i lena fiafia. A o lea ua sili lona iloa. Ma oi, se tau ina a maoae e tatau ona ia totogia mo lena malamalama!10

A o tuputupu pea le matelaina i le fiaai faaletino ma faaleagaga, sa toe foi ona mafaufauga i lona tamā. Mata o le a fesoasoani ia te ia i le mavae ai o nei mea uma na tutupu? E oo lava i auauna aupito maulalalo a lona tamā o loo i ai meaai e aai ai ma le malutaga mai afā.

Ae o le toe foi i lona tamā?

E leai lava.

Pe tatau ona faatoese i lona nuu ua ia faamaumauina lona tofi?

E le mafai.

Faafesagai ma tuaoi o ē na lapata’ia o ia ua ia faamatagāina lona aiga ma nutimomoia loto o ona matua? Toe foi i ana uo muamua i le mavae ai ona talagugutu ua ia saoloto?

E le mafai ona onosaia.

Ae o le fiaai, tuuatoatasi, ma le salamo o le a le o ese lava—seia oo ina “atamai o ia.”11

Na ia iloa le mea e tatau ona ia faia.

O Le Toefo’i

Se’i o tatou toe foi i le tamā, le matai lotonutimomoia o le fale. E fia selau, pe atonu o afe, o itula na ia faaaluina e popole ai i lona atalii?

Pe fia ni taimi na ia autilo atu ai i le auala, le auala tonu lea na ui ai lona atalii ma toe manatua ai le manu’a ogaoga na ia lagonaina a o savali ese atu lona atalii? E fia ni tatalo sa faia i le lualoto o le po, e augani atu ai i le Atua ina ia saogalemu lona atalii, ina ia ona iloa le mea moni, ma ia toe foi mai?

Ona oo ai lea i se tasi aso, sa autilo atu le tamā i lena auala tuufua—le auala e tau atu i le aigama vaaia ai se ātaāta i se mea mamao o savali agai atu ia te ia.

Mata e mafai?

E ui ina sa matua mamao ese le tagata, a ua iloa e le tamā i lena lava taimi o lona atalii.

Ua momo’e o ia, ua fusi ia te ia, ma ua sogi atu ia te ia.12

“Lo’u tama e,” na alaga atu ai le atalii, i se lauga atonu na ia faata’ita’ia faaafe, “Ua ou agasala i lē oi le lagi atoa ma ou luma. Ua ou le toe aoga ona ta’ua o sou atalii. Na pau lava le mea ou te ole atu ai ia e fai a’u o se tasi o au auauna faigaluega.”13

Ae na toetoe ina a le tuu atu e le tamā ia te ia e faauma mai. Na loimatā ona mata, ma ia poloaiina ai ana auauna: “Aumai ia le ofu tatapuvae aupito lelei i le fale ma faaofu ai lo’u atalii. Tuu se mama i lona tamailima ma faase’e i ona vae. Fai se taumafataga tatou te fiafia ai. Ua toefo’i mai lo’u atalii!”14

O Le Fiafia

I lo’u ofisa o loo tautau ai se atavali na tusia e se tusiata Siamani o Richard Burde. Ma te fiafia lava i ai ma Harriet. O loo faaalia ai se tasi o vaaiga mu’amu’a mai le faataoto a le Faaola i se vaaiga loloto atu.

Ata
O Le Toefoi o le Atalii Faamaumau Oa, saunia e James Tissot

E ui ina sa soona fiafia tagata uma i le toefo’i mai o le atalii, ae e le o fiafia se toatasi—o lona uso matua.15

O loo ia amoina se avega faalelagona.

Sa i ai o ia iina i le taimi na mana’o ai lona uso e avatu lona tofi. Na ia molimautinoina le mamafa matautia o le faanoanoaga o lona tamā.

Talu ona alu ese lona uso, sa ia taumafai e tauave le avega a lona tamā. O aso uma, sa galue ai o ia e toefuatai le loto nutimomoia o lona tamā.

A o lenei la ua toe sau le atalii ulavale, ma sa le mafai e tagata ona taofia le matuai gauai atu i lona uso fouvale.

“O tausaga ua tele,” ua ia fai atu ai i lona tama, “ua leai lava sau poloaiga ua ou solia. Ae o nei taimi uma, e te lei faia lava se fiafia mo au.”16

Na tali atu le tamā alofa, “Lo’u atalii pele, o a’u mea uma o au ia! E le o se mea e faatatau i le faatusatusaina o taui po o fiafia. O lenei mea e faatatau i le faamalologa. O le taimi lenei sa tatou faamoemoe i ai mo nei tausaga uma. O lou uso na oti a ua toe ola mai! Sa leiloa o ia, ae ua toe maua nei!”17

O Se Faataoto mo o Tatou Taimi

O’u uso e ma tuafafine pele, uo pele, e faapei o faataoto uma a le Faaola, o lenei faataoto ua le na o se faataoto e uiga i tagata na ola i tausaga ua leva. E faatatau ia te oe ma a’u, i le asō.

O i ai se tasi o tatou e le’i tuua le ala o le paia, ma mafaufau faavalevalea e mafai ona tatou maua le fiafia tele atu i lo tatou o i o tatou lava ala manatu faapito?

E i ai se tasi o i tatou e le’i lagonaina le lotomaualalo, lotonutimomoia, ma naunau mo le faamagaloga ma le alofa mutimutivale?

Atonu na o tatou tomanatu, “Mata ea e mafai ona toe fo’i? Pe o le a faia pea ma o’u pona e faavavau, teena, ma faaesea e a’u uo muamua? Pe sili ea le nofo leiloa ai pea? Mata o a ni tāga a le Atua pe afai ou te taumafai e toefo’i atu?”

Ua tuuina mai e le faataoto lenei ia i tatou le tali.

O le a tamo’e mai lo tatou Tama Faalelagi ia i tatou, ua faatumulia Lona finagalo i le alofa ma le agalelei. O le a Ia opoina i tatou; faaofu i tatou i se ofu tatapuvae, se mama i o tatou tamailima, seevae i o tatou vae, ma fetalai mai “O le asō tatou te fiafia ai! Aua o lo’u atalii/afafine lenei na oti, a ua toe ola mai!”

O le a olioli le lagi i lo tatou toefo’i mai.

Olioli e Le Mafaamatalaina ma le Tumu i le Mamalu

E mafai ona ou faaaogaina nei sina taimi e talanoa atu ai ia te outou taitoatasi?

E le afaina po o le a se mea na tupu i lou olaga, ou te toe faaleo ma folafola atu upu o la’u uo pele ma le uso a Aposetolo o Elder Jeffrey R. Holland: “E le mafai ona gotouga maualalo ifo nai le susulu o le malamalama o le [taulaga togiola] a Keriso.”18

E ui atonu o filifiliga ua aveese mamao ai oe mai le Faaola ma Lana Ekalesia, ae o loo tu le Foma’i Sili o le Faamalologa i le auala e tau atu i le fale, e talileleia oe. Ma o i tatou o tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso, e saili ia mulimuli i Lana faataitaiga ma opoina oe o ni o tatou uso ma tuafafine, o ni a tatou uo. Tatou te olioli ma fiafia faatasi ma oe.

O lou toefo’i mai o le a le tuuitiitia ai faamanuiaga o isi. Aua e le uma le mau o le Tamā, ma o le mea e tuu atu i le tasi e le tuuitiitia ai le aia tatau a isi.19

Ou te le faafoliga faapea o le toe fo’i mai o se mea e faigofie ona fai. E mafai ona ou molimau atu i lena mea. Atonu, o le mea moni, o le filifiliga aupito fefeu lea o le a e faia.

Ae ou te molimau atu o le taimi lava e tonu ai ia te oe e toefo’i mai ma savali i le ala o lo tatou Faaola ma le Togiola, o le a ulufale atu Lona mana i lou olaga ma o le a mafai ona suia oe.20

O le a olioli agelu i le lagi.

Ma o le a faapena foi i matou, o lou aiga ia Keriso. O le mea taua, ua tatou iloa tulaga o le avea o se faamaumauoa. Tatou te faalagolago i aso taitasi i le mana togiola lava e tasi o Keriso. Ua tatou iloa lea ala, ma o le a matou savalia faatasi ma oe.

Leai, o le a le aunoa lo tatou ala ma le faavauvau, loto mafatia, po o le faanoanoa. Ae ua tatou oo mai iinei “e ala i le afioga a Keriso faatasi ma le faatuatua lē mafaagaeetia ia te ia, ma le faalagolago atoa i galuega a ia o lē ua malosi aoao e laveai.” Ma faatasi o le a tatou “fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso, ma se susulu atoatoa o le faamoemoe, ma le alofa i le Atua ma [tagata] uma,”21 O le a tatou “fiafia ma le olioli e le mafaamatalaina ma ua tumu i le mamalu,”22 aua o Iesu Keriso o lo tatou malosi!23

O la’u tatalo ia taitasi i tatou ma lagona, i lenei faataoto maoae, le siufofoga o le Tamā o valaau mai ia i tatou e ulufale atu i le ala e tau atu i le aiga—ia tatou maua le lototoa e salamo ai, maua le faamagaloga, ma mulimuli i le ala e tau atu ai i lo tatou Atua agaalofa ma alofa mutimutivale. Ou te molimau atu ai i lenei mea ma tuu atu la’u faamanuiaga ia te outou, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Maua i le Luka 15, o le faataoto o se tasi o faataoto e tolu (o le mamoe na se, o le tupe na leiloa, ma le atalii na leiloa) ia e faapupula mai ai le taua o mea na leiloloa ma le fiafia e tupu pe a maua le mea na leiloa.

  2. Luka 19:10.

  3. Luka 15:11.

  4. O lenei atalii atonu e talavou. E le’i faaipoipo, atonu o se faailoaga o lona talavou, ae e le laitiiti tele na le mafai ai ona manao e aveane lona tofi ma tuua ai loa le fale i le taimi lava na ia maua ai.

  5. O le tulafono ma tu masani faaIutaia, o le atalii matua o atalii ia e toalua sa i ai le aia tatau i le lua vaetolu o tofi o lona tamā. O lea la, o le atalii laitiiti, e aia i le tasi vaetolu o le tofi. (Tagai i le Teuteronome 21:17.)

  6. Tagai i le Luka 15:13.

  7. Tagai i le Luka 15:14.

  8. Luka 15:16.

  9. I tagata Iutaia, o puaa e faitaulia e “lē mama” (tagai Teuteronome 14:8) ma o ni mea e tausuai ai. O le faata’ita’ia o le FaaIutaia, e lei faia ni lafupuaa, o lona uiga o lē na vaaia o se Tagata ese. E ono ta’u mai ai foi le mamao na malaga ai le atalii laitiiti ina ia aluese ai mai le faaIutaia.

  10. Sa aoao mai e Elder Neal A. Maxwell: “Ioe, e sili ai pe a tatou lotomaualalo ona o le ‘upu’ nai lo le faamalosia e tulaga e ui e mafai i lea na ta’ua mulimuli! (tagai Alema 32:13–14). E mafai e le oge ona aumaia le matelaina faaleagaga” (O Tautuleiga ma Mumufaloga a le Lalolagi,” Ensign,, Ian. 2001, 45).

  11. Luka 15:17.

  12. Tagai i le Luka 15:20.

  13. Tagai i le Luka 15:18–19, 21.

  14. Tagai i le Luka 15:22–24.

  15. Manatua, o le atalii laitiiti ua uma ona maua lona tofi. Mo le ulumatua, o lona uiga o isi mea uma o ana ia. O le tuuina atu o se isi mea i le atalii laitiiti o lona uiga o le aveesea lea mai le atalii lea na nofo.

  16. Tagai i le Luka 15:29.

  17. Tagai i le Luka 15:31–32.

  18. Jeffrey R. Holland, “O Le Au Faigaluega i le Tovine,” Liahona, M 2012, 33.

  19. O le mea e tuu atu i le tasi e le tuuitiitia ai le aia tatau a isi. Na aoao mai e le Faaola le aoaoga faavae lenei ina ua Ia tuuina mai le faataoto i le au faigaluega i le Mataio 20:1–16.

  20. Tagai i le Alema 34:31.

  21. 2 Nifae 31:19–20.

  22. 1 Peteru 1:8.

  23. Tagai i le Salamo 28:7.