2010–2019
Tuma riba Nos Mes e Nòmber di JesuCristu
òktober 2018


Tuma riba Nos Mes e Nòmber di JesuCristu

Laga nos fielmente tuma riba nos mes e nòmber di JesuCristu — dor di mira manera E ta mira, dor di sirbi manera E a sirbi, i dor di konfia ku Su grasia ta sufisiente.

Resientemente, sigun mi tabata deliberá tokante Presidente Nelson su enkargo pa yama e Iglesia na su nòmber revelá, mi a bai kaminda e Salbador ta instruí e Nefitanan over di e nòmber di Iglesia.1Sigun mi tabata lesa e palabranan di e Salbador, mi atenshon a kai riba e manera kon tambe El a bisa e pueblo ku “boso mester tuma riba boso mes e nòmber di Cristu.”2 Esaki a pone ku mi a wak i puntra mi mes, “ Mi ta tumando riba mi mes e Salbador su nòmber manera E lo ke pa mi hasi?”3Awe lo mi ke kompartí algun di e impreshonnan ku mi a risibí komo kontesta di mi pregunta.

Promé, pa tuma riba nos mes e nòmber di Cristu ta nifiká ku nos ta fielmente trata di mira manera Dios ta mira.4 Kon Dios ta mira? José Smith a bisa, “ Miéntras ku un parti di rasa humano ta husgando i kondenando e otro parti sin miserikòrdia, E Gran Mayor di e universo ta mira henter e famia humano ku un care di un tata i un konsiderashon paternal,” pasó “Su amor [ta] impenetrabel.”5

Un par di aña pasá mi ruman muhé mas grandi a fayesé. E tabatin un bida yen reto. El a lucha ku e evangelio i nunka tabata realmente aktivo. Su kasá a bandoná nan matrimonio i a laga e atras ku kuater mucha yòn pa kria. Riba e anochi di su morto, den un kamber ku su yunan presente, mi a duna e un bendishon pa e regresá kas na pas. Na e momentu ei mi a realisá mi mes ku demasiado biaha mi a definí e bida di mi ruman den kondishon di su tribulashon i inaktividat. Ora mi a pone mi man riba su kabes e anochi ei, mi a risibí un represhon severo di e Spiritu. Mi a wòrdu hasí konsiente di su bondat i a wòrdu konsedé pa mir’e komo Dios ta mir’e — no manera un hende ku a lucha ku e evangelio i bida, pero manera un hende ku tabatin ku lidia ku kuestionnan difísil ku ami no tin. Mi a mir’e komo un mama magnífiko ku, no opstante e gran opstákulonan, a kria kuater bunita i tremendo mucha. Mi a mir’e komo e amiga pa mi mama, ku a tuma tempu pa tene e na bista i ta un kompañero pa e despues ku mi tata a fayesé.

Durante e anochi final ku mi ruman, mi ta kere ku Dios tabata puntra mi, “Bo no por mira ku tur hende rònt di bo ta sernan sagrado?”

Brigham Young a siña:

“Mi ta deseá di urgi e Santunan … pa komprondé hòmber i muhé manera nan ta, i no komprondé nan manera abo ta.”6

“Kuantu biaha ta wòrdu bisá —‘Un persona asina a hasi robes, i e no por ta un Santu.’ … Nos ta tende algun hura i gaña … [òf] no ta mantené e Sabat. … No husga un hende asina, pasó abo no sa e diseño di Señor aserka di nan. … [Preferibel,] tin pasenshi ku nan.”7

Kualke di boso por imaginá nos Salbador lagando bo i bo karga pasa bai dor di Dje sin ripará? E Salbador a wak e Samaritano, e adúltero, e kolekshonadó di impuesto, e leproso, esun ku ta mentalmente malu, i e pekadó ku mes un bista. Tur tabata yunan di Su Tata, i tur por salba.

Bo por imaginá E bira bai for di un persona ku tin duda over di nan lugá den e reino di Dios òf for di kualké hende afektá di kualke otro manera?”8Ami no por. Den wowo di Cristu, kada alma ta di balor infinito. Niun hende no ta pre ordená pa frakasá. Bida eterno ta posibel pa tur.9

For di represhon di e Spiritu na kama di mi ruman, mi a siña un gran leshon: ku sigun nos ta mira manera E ta mira, nos viktoria lo ta unu dòbel — salbashon pa esnan ku ta toká nos i salbashon pa nos mes.

Di dos, pa tuma riba nos mes e nòmber di Cristu, nos mester no solamente mira manera Dios ta mira, pero nos mester hasi Su obra i sirbi manera E a sirbi. Nos ta biba e dos gran mandamentunan, someté na Dios su boluntat, reuní Israèl, i laga nos lus “bria dilanti hende.”10 Nos ta risibí i biba e kombenionan i e ordenansanan di Su Iglesia restourá.11 Ora nos hasi esaki, Dios ta honra nos ku poder pa bendishoná nos mes, nos famia i bida di otro.12 Puntra bo mes, “Mi konosé niun hende ku no mester di e poder di shelu den nan bida?”

Dios lo hasi milager entre nos ora nos ta santifiká nos men.13 Nos ta santifiká nos mes dor di purifiká nos kurason.14Nos ta purifiká nos kurason ora nos ta skucha E,15 arepentí di nos pikánan,16 kombertí nos mes,17 i stima manera E a stima.18 E Salbador a puntra nos, “Pasó si bo stima esnan ku stimá bo, ki rekompensa bo tin?”19

Resientemente mi a tende di un eksperensia den e bida di Elder James E. Talmage ku a poné mi pousa i konsiderá kon ami ta stima i sirbi esnan rondó di mi. Komo un profesor yòn , promé ku e la bira un apòstel i mei — mei di e epidemia mortal di difteria di 1892, Elder Talmage a diskubrí un famia di estranhero, no miembro di Iglesia, ku tabata biba hopi serka di nan, ku tabata afektá dor di e malesa. Niun hende no tabata ke riska nan mes dor di bai den e kas infektá. Elder Talmage, no opstante, inmediatamente a bai na e kas. El a haña kuater yu: unu di dos aña i mei morto na suela, unu di sinku i unu di djes den gran doló, i unu di diestres ku tabata hopi debil. E mayornan tabata sufri di pena i fastidiá.

Elder Talmage a kuida esnan morto i bibu, a limpia kambernan, bai pafó ku e pañanan shushi, i kima nan pasó nan tabata aplastá ku e malesa. El a traha henter dia i despues a bini bèk e siguiente mainta. E yu di djes aña a muri den mardugá. El a hisa i karga esun di sinku. E la tosa sanger riba henter su kara i paña. El a skibi, “ mi no ta por a but’e abou,” i el a karg’e te ora ku el a muri den su brasa. El a yuda dera tur tres e yunan i a sòru pa kuminda i paña limpi pa e famia ku tabata di luto. Ora ku el a yega su kas bèk, Hermano Talmage a deshasí di su pañanan, a baña den un solushon di zink, a sigurá su mes for di su famia, i a sufri dor di un atake leve di e malesa.20

Asina tantu bida rondó di nos ta den peliger. Santunan ta tuma e nòmber di e Salbador riba nan mes dor di bira santu i sirbi tur, sin importá di unda òf kon nan ta pará — bidanan lo wòrdu salbá si nos hasi esaki.21

Finalmente,mi ta kere ku pa tuma riba nos mes Su nòmber, nos mester Konfi’e. Na un reunion ku mi a bai un djadumingu, un mucha muhé hóben a puntra algu asina aki: “Ami ku mi frei a kibra for di otro, i el a skohé pa bai for di Iglesia. E ta konta mi ku nunka e no tabata mas felis. Kon esaki por ta?”

E Salbador a kontesta e pregunta aki ora ku E a bisa e Nefitanan, “Pero si [bo bida no ta] edifiká riba mi evangelio, i e ta edifiká riba e obra di hende, òf riba e obra di diabel, asina aki mi ta bisa bo [lo bo tin] goso den [bo] obra pa un ratu, i poko poko e final ta yega.”22 Simplemente no tin goso duradero pafó di e evangelio di JesuCristu.

Na e reunion mi a pensa over di e diferente bon hendenan ku mi konosé ku ta lucha kontra gran peso i mandamentunan ku ta deskurashá pa nan bon. Mi a puntra mi mes, “Kiko otro e Salbador por a bisa nan?”23Mi ta kere ku E lo puntra, “ Bo ta konfia mi?”24 Na e muhé ku e problema di sanger, El a bisa, “ Bo fe a hasi bo kompletu; bai na pas.”25

Un di mi skrituranan faborito taJuan 4:4, ku ta bisa, “I e mester bai dor di Samaria.”

Dikon mi ta stima e skritura ei? Pasó Jesus no mester di bai Samaria. E Hudiunan di Su tempu tabata detestá e Samaritanonan i tabata biaha un kaminda ku ta keda pafó di Samaria. Pero Jesus a skohe pa bai einan i deklará dilanti tur hende pa promé biaha ku E tabata e Mesias primintí. Pasó e mensahe aki, no solamente El a skohe un grupo proletario, pero tambe un muhé — no djis un muhé pero un muhé ku tabata biba den piká — un hende ku den e tempu ei tabata konsiderá esun di mas ménos. Mi ta kere Jesus a hasi esaki, asina ku kada unu di nos semper lo komprondé ku Su amor ta mas grandi ku nos temor, nos adikshon, nos duda, nos tentashonnan, nos pikánan, nos famianan kibrá, nos depreshon i angustia, nos malesanan króniko, nos pobresa, nos abuso, nos desesperashon, i nos soledat.26 E ke pa tur sa ku no tin nada i niun hende ku E no ta kapabel pa kura i entregá nan un goso duradero.27

Su grasia ta sufisiente.28 Solamente E a baha mas abou ku tur kos. E poder di Su Ekspíashon ta e poder pa superá kualke karga den nos bida.29 E mensahe di e muhé na e pos ta ku E sá nos situashon di bida30 i ku semper nos por kana huntu ku n’E no opstante unda nos ta pará. Pa e i nos tur, E ta bisa, “Kualke unu ku bebe di e awa ku Ami lo duna e, nunka lo tin set; pero [lo tin] un pos di awa ku ta fasilitá bida eterno.”31

Den kualke biahenan di bida, dikon lo bo kita bai for di e úniko Salbador ku tin tur e poder pa kura i salba bo? No opstante ki preis bo tin ku paga pa Konfi’e, ta bale la pena. Mi rumannan, laga nos skohe pa ekspandé nos fe den Tata Selestial i nos Salbador, JesuCristu.

Den e profundidat di mi alma, mi testifiká ku E Iglesia di JesuCristu di e Santunan di Delaster Dianan ta e Salbador su Iglesia, dirigí dor di Cristu bibiente pa medio di un profeta berdadero. Mi deseo ta ku nos lo fielmente tuma riba nos mes e nòmber di JesuCristu — dor di mira manera E ta mira, dor di sirbi manera E a sirbi, i dor di konfia ku Su grasia ta sufisiente pa trese nos kas i pa goso duradero. Den e nòmber di JesuCristu, amèn.

Notanan

  1. Wak3 Nefi 27:3–8.

  2. Wak 3 Nefi 27:5–6; wak tambeDoctrina y Convenios 20:77 i e kombenio di e sakramento.

  3. Wak Dallin H. Oaks, Su nòmber sagrado (1998) pa un estudio komprensivo tokante tuma e riba nos i ta testigu di e nòmber di JesuCristu.

  4. WakMosia 5:2–3. E parti di e magnífiko kambio di kurason entre e pueblo di Rei Benjamin kende nan a tuma riba nan e nòmber di Cristu ta manera ku nan wowonan a habri pa “un bista grandioso.” Esnan ku ta heredá reino Selestial ta individuonan ku ta “mira manera nan ta mira” (Doctrina y Convenios 76:94).

  5. Siñansanan di e Presidensia di e Iglesia: Jose Smith (2007), 39.

  6. Brigham Young, denDiario di Diskursonan , 8:37.

  7. Diskursonan di Brigham Young, sel. John A. Widtsoe (1954), 278.

  8. Wak3 Nefi 17:7.

  9. Wak Juan 3:14–17;Hechos 10:34;1 Nefi 17:35;2 Nefi 26:33;Doctrina y Convenios 50:41–42; Moises 1:39. Elder D. Todd Christofferson tambe a bisa: “Ku konfiansa nos ta testiguá ku e Ekspiashon di JesuCristu a antisipá i, na final, lo kompensá tur privashon òf pèrdida pa esnan ku ta bira na dj’E. Niun hende no pre destiná to risibi menos ku tur loke e Tata tin pa Su yunan” (“Di kon un Matrimonio, Di kon un Famia,” Liahona, Mei 2015, 52).

  10. WakMateo 5:14–16;22:35–40;Mosia 3:19; Doctrina y Convenios 50:13–14;133:5; wak tambe Russell M. Nelson, “E Reunion di Israel distraí,” Liahona, Nov. 2006, 79–81.

  11. WakLevitiko 18:4; 2 Nefi 31:5–12;Doctrina y Convenios 1:12–16;136:4;Artikulo di Fe 1:3–4.

  12. WakDoctrina y Convenios 84:20–21;110:9.

  13. WakYozue 3:5;Doctrina y Convenios 43:16; wak tambeJuan 17:19. E Salbador a santifiká Su mes pa haña poder pa bendishoná nos.

  14. WakHelaman 3:35;Doctrina y Convenios 12:6–9; 88:74.

  15. WakJose Smith—Historia 1:17, e promé mandamentu duna pa Dios den e promé vishon na e Profeta Jose Smith; wak tambe2 Nefi 9:29;3 Nefi 28:34.

  16. WakMarko 1:15;Hechos 3:19;Alma 5:33;42:22–23;Doctrina y Convenios 19:4–20. Reflekshoná riba e dos meditashonnan tokante pika. Promé, Hugh Nibley a skirbi: “Pika ta un desperdisio. E ta hasi otro kos ora bo tin ku hasi un otro kos i kosnan mehor pa e kapasidat ku bo tin”(Approaching Zion, ed. Don E. Norton [1989], 66). Mama di John Wesley, Susanna Wesley, a skirbi su yu: “Tuma e regla aki. Tur lokual ta debilitá bo rason, afektá ternura di bo konsenshi, dèmpel bo sentido di Dios, òf ta kita e bo smak di e kosnan spiritual; ... tur lokual ta oumentá e ... outoridat di bo kurpa riba bo spiritu; esei ta pika pa bo, kon inosente e por ta den su mes” (Susanna Wesley: The Complete Writings, ed. Charles Wallace Jr. [1997], 109).

  17. WakLukas 22:32; 3 Nefi 9:11, 20.

  18. WakJuan 13:2–15, 34. Den e atardi di Su ekspiashon, e Salbador a laba pia di esun ku lo traishon’É, o un otro ku lo ning’E, i e otronan ku a bai soño na e momentunan ku mas E ta tin mester. E la siña nan, “Mi ta duna boso un mandamentu nobo: Stima otro! Manera Ami a stima boso.”

  19. Mateo 5:46.

  20. Wak Juan R. Talmage, Te Kuenta di Talmage: Bida di James E. Talmage—Edukador, Sientífiko, Apòstel (1972), 112–14.

  21. WakAlma 10:22–23; 62:40.

  22. 3 Nefi 27:11.

  23. DenMateo 11:28, 30, Señor ta bisa: “Tur ku ta kansá i kargá, bin serka Mi i Ami lo duna boso sosiegu. … Pasombra mi yugo ta suave i mi karga ta lihé.” Konsiderá tambe2 Korintionan 12:7–9: Paul deskribí sufrimentu masha poderoso “sumpiña hinká den mi kurpa,” mi a resa pidi Señor pa e sumpiña aki kita for di mi, pero Señor a bisa mi, “E grasia ku Mi ta duna bo ta sufisiente: pasombra den bo debilidat mi poder ta Sali mas na kla.” wak tambeEter 12:27.

  24. WakMosia 7:33;29:20;Helaman 12:1;Doctrina y Convenios 124:87.

  25. WakLukas 8:43–48;Marko 5:25–34. E echo di e muher ku tabata sangra ta unu ku ta den nesesidat i no ta tin opshon. E la sufri diesdos aña, e la gasta tur loke e tabatin ku dòkternan, i mas bien e tabata bira pió. Rechasá pa su hendenan i su famia, a propósito e la pusha pa dilanti den e multitut grandi di hende i e la benta su kurpa riba e Salbador. E tabatin tur konfiansa i fe den e Salbador, i E la sinti ku e la mishi ku Su paña. Dor di su fe E la kur’é inmediatamente. Hesus a bis’e: “Mi yu.” E no tabata un deskonosí pero miembro di e famia di Dios. Su kurashon tabata físika, sosial, emoshonal, y spiritual. E desafionan por ekstendé pa año’s òf pa bida largu, pero Su promesa di kura ta sigur i apsoluto.

  26. WakLukas 4:21;Juan 4:6–26. Lukas, no Juan, ta registrá e ministro trempan di Jesus. E la bai den Su propio sinagoga den Názarèt, lesa e pasahe for Isaías su promesa di e Mesias, i despues deklará, “Awe e skritura aki a wòrdu kumpli den boso orea.” Esaki ta e promé rekòr di tempu ku e Salbador ta papia di SU mes komo e Mesias. Sin embargo, na e pos di Jacob, Juan a registrá e promé bia ku Jesus ta deklará Su mishon komo e Mesias abiertamente. Den e konteksto aki, e Samaritano no ta konsiderá nan komo hudiu, Jesus a bisa tambe ku Su evangelio ta pa tur, tal komo hudiu i Gentil. E deklarashon aki a okurí “seis or,” òf atardi, ora e mundu ta risibí e lus kompletu di solo. E pos di Jacob tambe ta den un vaye serka di e lugá ku e Israelitanan den pasado tabata un kombenio seremonia ku Señor despues ku nan a drenta e tera prometé. Kurioso mente, na un banda tin un seru seku i na e otro un banda tin un seru yen di fuente di awa ku ta duna bida.

  27. Elder Neal A. Maxwell a bisa: “Ora nos ta den situashon di stress nos ta maravia ku nos tin algu mas pa duna, nos por sinti nos konfrontá ku Dios, kende konosé nos kapasidat perfektamente, a pone nos aki nan pa sobreviví. Ningun a wòrdu pre ordená pa frakasá òf pa ta malbado. ... Ora nos ta sinti nos abrumador, laga nos ta sigur ku Dios no ta programa nos en ekseso” (“Konfrontá e retonan di awendia” [Universidat di Brigham Young devoshonal, Òktober. 10, 1978], 9, speechs.byu.edu).

  28. Presidente Russell M. Nelson a bisa:

    Den e tempu di awor, lo bo presentá bo mes dilanti di e Salbador. Lo bo ta abrumador na puntá di lágrima pa ta den Su santu presensia. Lo bo lucha pa haña palabra pa dun’E danki pa a pagá mi pa mi pikanan, pa a pordoná bo òf kualke antipátiko pa ku otronan, pa kura bo heridanan i inhustisianan di e bida aki.

    “bo ta dun’E danki pa e fortalesé bo pa hasi lo imposibel, pa kambia bo debilidatnan den forsa, i pa hasi posibel pa bo i ku bo famia por biba pa semper huntu kun’E. Su identidat, Su Ekspiashon, i Su atributonan ta bira personal i real pa bo” (“Profetanan, Liderazgo, i Lei Divino” [worldwide devotional for young adults, Jan. 8, 2017], broadcasts.lds.org).

  29. WakIsaías 53:3–5;Alma 7:11–13;Doctrina y Convenios 122:5–9.

  30. WakJose Smith—History 1:17; Elaine S. Dalton, “He Knows You by Name,” Liahona, May 2005, 109–11.

  31. Juan 4:14.