2010–2019
Firme i Determiná den e Fe di Cristu
òktober 2018


Firme i Determiná den e Fe di Cristu

Pa perseverá firme i determiná den e fe di Christu ta rekerí ku e evangelio di JesuChristu lo penetrá hende su kurason i alma.

Den historia di Tèstament Bieu, nos por lesa di periodonan ora ku e yunan di Israèl tabata honra nan kombenionan ku Jehova i tabata alaba E, tambe nos por lesa di tempu kaminda nan tabata ignorá e kombenio e i tabata alaba e ídolonan di Balim. 1

E régimen di Ahab tabata un di e periodonan di apostasía den e reino norte di Israèl. E profeta Elía na un momentu a bisa Rei Ahab pa reuní tantu e pueblo di Israèl, komo e profeteanan òf saserdosionan di Baal na Monte Karmèl. Ora ku e pueblo a yega serka otro, Elia a bisa nan, “Kon largu boso lo sigui duda entre dos ópnion? [òf den otro palabra, “Ki ora boso ta disidí pa kaba?] si ta Señor Dios, sigui E: pero si ta Baal, e ora ei, sigui e. E pueblo no a kontestá e nada.”2 E ora ei Elia a instruí ku tantu e komo Baal su profetanan kòrta un toro machu yòn i pone e riba kama di palu riba e dos altarnan, pero no “sende kandela bou di nan”3 Despues sklama na e nòmber di boso diosnan, i ami lo yama nòmber di Señor: i e Dios ku kontestá por medio di kandela, laga e ta e Dios. I henter e pueblo a kontestá i bisa, e ta bon bisá.”4

Lo bo ta kòrda ku e saserdosionan di Baal a sklama na nan diosnan ku no ta éksisti pa tantu ora pa manda kandela pa nan pero “no tabatin ni bos, ni kontesta, ni niun ku a preokupá nan mes ku nan.”5 Ora ku tabata e bùrt di Elia, el a drecha e altar kibrá di Señor, a pone e palunan i e ofrenda riba dje i despues a manda pa henter e kos a wòrdu inunda ku awa. No un, ni dos, pero tres biaha. No tabatin niun duda ku ni e ni kualke un otro ser humano por a sende e kandela ei.

“I a bin pasa ku na e momentu di e ofrenda di e sakrifisio di anochi, ku Elia e profeta a yega serka, i a bisa, Señor di Abraham, Isák i di Israèl, laga sa e día aki ku ta abo ta Dios den Israèl, i ku ami ta bo sirbiente, i ku mi a hasi tur e kosnan aki sigun bo palabra. …

“ E ora ei e kandela di Señor a kai, i a kima e ofrenda, i e palu, i e piedranan, i e tera, i a seka e awa ku tabatin den e roi.

“Ora ku henter e pueblo a mira esaki, nan a kai na suela: i nan a bisa, Señor, E ta e Dios; Señor, E ta e Dios.”6

Awendía Elia lo bisa:

  • Òf Dios, nos Tata na Shelu, ta eksistí, òf nò, pero si E ta eksistí, alaba E.

  • Òf JesuChristu ta e Yu di Dios, e Redentor resusitá di humanidat, òf nò, pero si E ta, sigui E.

  • Òf e Bùki di Mormon ta e palabra di Dios, òf nò, pero si e ta, e ora ei “yega mas serka di Dios dor di [studia i] hasi kaso na su kontenido.”7

  • Òf José Smith a mira i kòmbersá ku e Tata i e Yu e día den primavera di 1820 ei, òf nò, pero si el a hasi esaki, e ora ei sigui su yamamentu profétiko, ku ta inkluí e yabinan di seyamentu ku ami, Elia, a otorgá na dje.

Den e konferensha general di mas resiente, Presidente Russel  M. Nelson a deklará: “Boso no tin nodi di wòri di kiko ta bèrdat [wak Moroni 10:5]. Boso no tin nodi di wòri ken boso por konfía. Por medio di revelashon personal, boso por adkerí boso própio tèstimonio ku e Bùki di Mormon ta e palabra di Dios, ku José Smith ta un profeta, i ku esaki ta Señor su Iglesia. No opstante loke otro hende por bisa òf hasi, niun hende nunka lo no por kita e tèstimonio ku a nase den bo kurason i mente tokante loke ta bèrdat.”8

Ora ku Hakobo a primintí ku Dios “lo duna na tur hòmber ku generosidat” ku ta buska Su sabiduría,9 tambe e la koutelá:

“Pero laga e puntra ku fe, sin temor. Pasó esun ku teme ta manera un ola di laman ku ta wòrdu dirigí dor di bientu su kapricho.

“Pasó no laga niun hende pensa ku e lo risibí nada di Señor.

“Un hòmber ku dos íntento ta kaprichoso den henter su andá.”10

Nos Salbador, di otro parti, tabata e ehèmpel perfékto di stabilidat. El a bisa, “E Tata no a laga mi mi so; pasó semper Mi ta hasi e kosnan ku ta agradabel pa E.”11 Konsiderá e deskripshonnan for di den skritura di hòmbernan i muhénan ku, manera e Salbador, tabata firme i determiná.

Nan “tabata kombertí na e fe berdadero; i nan no lo bai for di dje, paso nan tabata firme, determiná i ínmovibel, dispuesto ku ferbor pa tene e mandamentunan di Señor.”12

“Nan mente tabata firme, i nan ta pone nan konfiansa den Dios kontinuamente.”13

“I mira, boso sa di boso mes, pasó boso a mira esaki, ku asina tantu di nan ku a bin na e konosimentu di e bèrdat ... ta firme i determiná den e fe, i den e kos ku a hasi nan liber.”14

“I nan a sigui ku ferbor den e dòktrina di e apòstelnan i disipulado, i den e santa sena, i den orashon. ”15

Pa por perseverá firme i determiná den e fe di Christu ta atkerí pa e evangelio di JesuChristu penetra den un hende su kurason i alma, kermen, ku e evangelio ta bira no solamente un di tantu influensianan den un hende su bida, pero e énfoke ku ta difiní su bida i karakter. Señor ta bisa:

“Un kurason nobo tambe lo Mi duna bo, i un spiritu nobo lo Mi pone den bo: i lo Mi kita for di bo e kurason di piedra for di bo kurpa, i lo Mi duna bo un kurason bibu.

“I lo Mi pone mi spiritu den bo, i hasi ku bo por kana segun mi mandato, i lo bo mantené mi wisio, i hasi nan

“I ...  lo bo ta mi pueblo, i Ami lo ta bo Dios.”16

Esaki ta e kombenio ku nos ta hasi ora nos boutisá i den ordenansanan di tèmpel. Pero algun no a risibi henter e evangelio di JesuChristu ainda den nan bida. Ounke, manera Paulo ta bisa, nan a wòrdu “derá ku [Christu] por medio di boutismo,” ainda nan ta falta e parti ku “manera Christu a wòrdu lantá for di mòrto …   asina tambe nos … lo tin ku kana riba kaminda di [un] bida nobo.”17 E evangelio ainda no ta definí nan. Ainda nan no ta sentrá den Christu. Nan ta selektivo over di e dòktrinanan i mandamentunan ku nan lo sigui i unda i ki ora nan ta sirbi den Iglesia. Di otro parti, ta dor di mantené nan kombenionan ku éksaktitut ta pone ku esnan ku ta “e skohínan di akuerdo ku e kombenio”18 ta evitá desepshon i ta keda firme den e fe di Christu.

Mayoría di nos, den e momentu aki, ta haña nos mes pará entre partisipashon sosial di e ritualnan di evangelio di un banda i na otro banda, un kompromisio Kristián kompletamente desaroyá pa ku e boluntat di Dios. Un kaminda den e sentimentu aki, e bon notisia di e evangelio di JesuChristu ta dentra den nos kurason i ta tuma posishon den nos alma. Portá e no lo pasa den un instante, pero nos tur mester ta moviendo direkshon di e estado bendishona ei.

Ta un reto pero ta esenshal pa keda firme i determiná ora ku nos a haña nos mes ta wòrdu rafiná “den e fòrnu di aflikshon,”19 algu ku kon ku bai bin lo toka nos den mortalidat. Sin Dios, e eksperenshanan duru aki tin e tendensia di deskurashá, hasi desesperá i amargá. Ku Dios, konsuelo ta reèmplasá doló, pas ta reèmplasá agitashon, i speransa ta reèmplasá tristesa. Keda firme den e fe di Christu lo trese Su ameno di miserikòrdia i sostèn.20 E lo kombertí reto den bendishon i den Isaís su palabranan, “duna … bunitesa na luga di shinishi.”21

Mi tin mag di menshoná tres ehèmpel di kual mi tin konosemento personal:

Tin un muhé ku ta sufri di un malesa króniko ku ta debilitá, ku ta pèrsistí a pesar di atenshon médiko, bendishonnan di saserdosio, i ayuno i orashon. No opstante, su fe den e poder di orashon i e realidat di Dios su amor pa e ta sin disminnuí. E ta sigui día den día afó (i tin bin biaha hora pa hora) sirbiendo sigun su yamamentu den Iglesia i huntu ku su kasá, sòru pa su famía yòn, mas tantu ku ta posibel ku un sonrisa riba su kara. Su kompashon pa ku otronan ta profundo, refiná dor di su mes sufrimentu, i hopi biaha ta bezig pa sirbi otro. E ta sigui determiná, i hende ta sinti nan mes felis ora ku nan ta rònt di dje.

Un hòmber ku a krese den Iglesia, a sirbi komo un mishonero di regla, i a kasa ku un muhé simpátiko tabata sorpresá ora ku algun di su rumannan a kuminsa papia krítikamente di e Iglesia i e profeta José Smith. Despues di un tempu nan a bai for di Iglesia i a trata di konvensé pa sigui nan. Manera hopi biaha den e kasonan aki, nan a bombardiá e ku ensayonan, podkast, i videonan produsí dor di krítikonan, mayoría di nan, ku nan mes tabata miembronan di Iglesia desapuntá. Su rumannan a ridikulisá su fe, bisando e ku e ta bobo i engañá. E no tabatin kontesta riba tur nan prétekstonan, i su fe a kuminsá tambaliá bou di e oposishon sin fin. E la puntra su mes si e mester stòp di bai iglesia. El a papia ku su kasá. El a papia ku hendenan ku e tabata konfía. El a hasi orashon. El a meditá hasta den su momentunan di duda, e ta kòrda okashonnan kaminda ku el a sinti e Spiritu Santu i a risibi un tèstimonio di bèrdat dor di e Spiritu. El a konkluí, “Si mi ta honesto ku mi mes, mi mester admití ku e Spiritu a tòch mi mas ku un biaha i e tèstimonio di e Spiritu ta bèrdadero.” E tin un sensashon nobo di felisidat i pas ku e ta kompartí ku su kasá i yunan.

Un pareha ku konsekuentemente i felismente ta sigui e konseho di e Rumanna den nan bida tabatin ferdrit dor di e difikultat ku nan a eksperenshá pa haña yu. Nan a gast basta sen trahando ku médikonan i despues di un tempu, nan a wòrdu bendishoná ku un yu hòmber. Trágikamente, despues di solamente un aña, e baby a kai na pena di un aksidente ku no tabata falta di niun hende ku a pone ku e la keda kasi den koma, ku daño sígnifikante di seleber. El a risibi e miho kuìdo posibel, pero dòkternan no por bisa kon kosnan lo bai kana den futuro. E mucha ku e pareha aki a traha i hasi orashon asina duru pa bin na e mundu aki, di un moda a wòrdu kitá for di nan, i nan no sá si e lo bini bèk serka nan. Nan ta bringa pa nan por proveé pa na yu nesesidatnan krítiko i tambe enkargá nan mes di nan otro responsabilidatnan. Na e momentu sumamente difisil aki, nan a yega serka Señor. Nan ta konfía riba e “pan díario” ku nan ta risibi di E. Nan ta wòrdu yudá dor di e kompashon di amigunan i famía i fortifiká dor di bendishonnan di saserdosio. Nan a yega mas serka di otro, i nan union portá aworaki ta mas profundo i mas kompletu ku di otro manera por tabata posibel.

Día 23  di Yüli 1837, Señor a dirigí un revelashon na e Presidente di e Quorum di e Diesdos Apòstelnan di e tempu ei, Thomas  B. Marsh. El a inkluí lo siguiente:

“I hasi orashon pa boso rumannan di e Diesdos. Urgi nan firmemente pa kaso di mi nòmber, i laga nan wòrdu koregí pa tur nan pikánan, i ta fiel dilanti di Mi na mi nòmber.

“I despues di nan tentashonnan, i hopi tribulashon, mira, Ami, Señor, lo sinti huntu ku nan , i si nan no sera nan kurason, i no laga orguyo pone nan kontra di mi, nan lo wòrdu kombertí, i Ami lo kura nan.”22

Mi ta kere e prinsipionan ekspresá den e versonan aki por wòrdu apliká riba nos tur. E tentashonnan i tribulashonnan ku nos ta eksperenshá, huntu ku kualke reto ku Señor ta haña nesesario pa dikta, por guìa nos pa yega na un kombershon i kurashon kompletu. Pero esaki ta pasa si, i solamente si, nos no sera nos kurason òf laga orguyo pone nos kontra di E. Si nos keda firme i determiná, kiko ku pasa, nos ta alkansá e kombershon ku e Salbador a intenshoná pa nos ora ku El a bisa Pedro, “Ora ku bo ta kombertí, fortifiká bo rumannan, ”23 un kombershon asina kompletu ku e no por wòrdu kanselá. E sanashon primintí ta e limpiesa i sanktifikashon di nos alma heridá ku piká, hasiendo nos santu.

Mi ta wòrdu rekordá riba e konseho di nos mamanan: “Kome bo bèrduranan, e lo hasi bo bon.” Nos mamanan tin rason, i den e konteksto di determinashon den e fe, “kome boso bèrduranan” ta pa hasi orashon konstantemente, fiesta riba e skrituranan díariamente, sirbi i reuní den Iglesia, dignamente tuma parti di e santa sena tur siman, stima bo bisiña, i karga bo krùs ku obedensia na Dios kada día.24

Semper kòrda e promesa di kos bon ku ta bini, aworaki i despues, pa esnan ku ta firme i determiná den e fe di Christu. Kòrda “ bida eterno, i e goso di e santunan.”25 “Oh tur esnan ku ta puro na kurason, hisa boso kabes i risibi e palabra plasentero di Dios, i fiesta di Su amor; paso boso mag, si boso mente ta firme, pa semper.”26 Den e nòmber di JesuChristu, amèn.