2010–2019
Malkontentu divino
òktober 2018


Malkontentu Divino

Malkontentu divino por move nos pa aktua den fe, sigui e Salbador su invitashon pa hasi bon, i duna nos bida humildemente na E.

Tempu ku mi tabata na skol básiko, nos tabata kana bai kas riba un kaminda ku tabata banda di un inklinashon di un sero. Tabatin un otro kaminda di tera, ku nos tabata yama, kaminda “pa mucha hòmber”. E kaminda pa mucha hòmber tabata un kaminda smal di tera ku tabata kana règt bai ariba di un sero. E tabata mas kòrtiku, pero stret ariba. Komo un mucha muhé yòn, mi tabata sa ku mi ta por a kana kualke kaminda ku e mucha hòmbernan tabata por. Mas importante ainda, mi tabata sa ku mi tabata biba den e delaster dianan i ku lo mi tabatin ku hasi kosnan difísil, manera e pioneronan—i mi ker tabata prepará. P’esei, di bes en kuando, mi tabata laga mi grupo di amigunan atras riba e kaminda, kita mi sapatunan, i kana pia abou e kaminda di mucha hòmber. Mi tabata purba di hasi mi planta di pianan mas resistente.

Komo un mucha muhé yòn di Primaria, esei tabata loke mi tabata pensa ku mi por a hasi pa prepará. Awor mi sa diferente! Na lugá di kana pia abou riba kaminda di tera, mi sa ku mi por prepará mi pianan pa kana e kaminda di kombenio dor di reakshoná riba e invitashon di e Spiritu Santu. Pasó Señor, por medio di Su profeta, ta yama kada unu di nos pa biba i kuida na un “manera mas haltu i sagrado” i “tuma un paso mas haltu”1

E yamamentu profétiko pa aktua ta, huntu ku nos sentimentu innato nos por hasi i ta mas, tin biaha ta krea den nos mes loke Elder Neal A. Maxwell ta yama “Malkontentu divino”2Malkontentu divino ta bini ora ku nos ta kompará “loke nos ta [ku] lokual nos tin e poder pa bira.3 Kada unu di nos, si nos ta honesto, ta sinti un habri entre unda i ken nos ta, i unda i ken nos ke bira. Nos ta anhelá pa un kapasidat personal mas grandi. Nos tin e sentimentunan aki pasó nos ta yunan muhé i hòmber di Dios, nasé ku e Lus di Cristu pero bibando den un mundu dekaí (for di den presensia di Dios.). E sentimentunan aki ta duná dor di Dios i ta krea un urgensia pa aktua.

Nos mester aploudí sentimentunan di Malkontentu divino ku ta yama nos pa kana un kaminda mas haltu, sigun nos ta rekonosé i evitá falsifikashon di Satanas su—deskurashá shon ku ta paralisá. Esaki ta un espasio presioso kaminda Satanas ta kla pa bula aden. Nos por skohe pa kana e kaminda mas haltu ku ta guia nos pa buska Dios i Su pas i miserikòrdia, òf nos por skucha Satanas, ku ta bombardiá nos ku mensahenan ku nunka lo nos ta sufisiente: sufisiente riku, sufisiente sabí, sufisiente bunita, sufisiente nada. Nos Malkontentu por bira divino---òf destruktivo.

Aktua ku Fe

Un manera pa parti Malkontentu divino for di Satanas su imitashon ta ku Malkontentu divino ta guia nos na aktonan fiel. Malkontentu divino no ta un invitashon pa keda den nos zona konfortabel, ni e lo guia nos pa desesperá. Mi a siña ku ora ku mi keda den e pensamentunan di tur kos ku mi no ta, mi no ta progresá i mi ta haña e mas difísil pa sinti i sigui e Spiritu.4

Komo un hóben, José Smith a bira hopi kosiente di su defisiensianan i tabata preokupá over di “e bienestar di [su] alma inmortal” Den su palabranan, “Mi mente a bira sumamente preokupá, pasó mi a wòrdu kondená dor di mi pikánan, i ... a sinti pa lamentá pa mi propio pikánan i e pikánan di mundu.”5 Esaki a lag’e yega na “reflekshon serio i gran inkonbeniensia.”6 Esaki ta zona konosí? Bo ta inkonfortabel i preokupá dor di bo defisiensianan?

Awèl, José a hasi algu. El a kompartí, “ hopi biaha mi tabata bisa mi mes: Kiko tin ku wòrdu hasí?”7 José a aktua den fe. El a bai den skritura, lesa e invitashon di Santiago 1:5, i a bai serka Dios pa yudansa. E resultado di e vishon a kuminsá e Restourashon. Kon gradisí mi ta pa ku José su Malkontentu divino, su periodo di inkonbeniensia i konfushon, a enkurash’é pa hasi un akto fiel.

Sigui e Inspirashon pa Hasi Bon

Hopi biaha mundu ta usa un sentimentu di Malkontentu komo un èksküs pa apsorbé nan mes, pa nos bira nos pensamentunan pa den i patras i pensa individualmente riba, ken mi ta, ken mi no ta, kiko mi ke. Malkontentu divino ta motivá nos pa sigui e ehèmpel di e Salbador, “ ku a bai hasiendo bon”8 Sigun nos ta kana riba e kaminda di disipulado, nos ta risibí stotnan spiritual pa kuida otro.

Un relato ku mi a tende hopi aña pasá a yuda mi rekonosé i despues aktua riba inspirashon di e Spiritu Santu. Hermana Bonnie D. Parkin, èks Presidente General di Sosiedat di Sokoro, a kompartí lo siguiente:

“Susan … tabata un tremendo kosedó. Presidente [Spencer W.] Kimball tabata biba den su bario. Un djadumingu, Susan a notá ku e tabatin un flus nobo. Su tata resientemente a … kumpra algun ekselente tela di seda pa e. Susan a pensa ku e tela lo bira un dashi nèchi pa Presidente Kimball su flus nobo. Awó e djaluna e la traha e dashi. El a lor’e den papel fini i kana e pida kaminda kòrtiku pa yega na Presidente Kimball su kas.

“Na kaminda pa yega na e porta di kas, di ripiente e la stòp i a pensa, ‘Ken ami ta pa traha e dashi aki pa e profeta? Probablemente e tin sufisiente.’ El a disidí ku el a hasi un fout, el a bira pa bai.

“ Presis na e momentu ei Hermana Kimball a habri e porta di kas i a bisa, ‘O, Susan!’

“ Trompekando, Susan a bisa, ‘ mi a mira Presidente Kimball den su flus nobo riba djadumingu. Mi tata a trese algun tela di seda pa mi for di New York ... p’esei mi a traha un dashi pa e.’

“ Promé ku Susan por a sigui, Hermana Kimball a stòp e, a kue su skouder tene, i a bisa: ‘ Susan, nunka no oprimí un pensamentu generoso.’”9

Mi stima e frase ei! “ Nunka no oprimí un pensamentu generoso.” Tin biaha ora ku mi tin un impreshon pa hasi algu pa un hende, mi ta puntra mi mes si e tabata inspirashon, òf solamente mi mes su pensamentunan. Pero mi ta wòrdu rekordá, “ E kos ku ta di Dios ta invitá i sedusí pa hasi bon kontinuamente; pa esei, tur kos ku ta invitá i sedusí pa hasi bon, i pa stima Dios, i pa sirbi E, ta inspirashon di Dios.”10

Si nan ta inspirashon direkto òf solamente impulso pa yuda, un akto bon nunka no ta bai pèrdí; paso “ karidat nunka no ta faya”11 — i nunka no ta e kontesta robes.

Hopi biaha e timing no ta kumbiní, i masha tiki biaha nos sa e impakto di nos aktonan chikitu di servisio. Pero de bes en kuando, nos lo rekonosé ku nos tabata instrumento den e man di Dios i nos lo ta gradisí pa sa ku e Spiritu Santu traha pa medio di nos e ta un manifestashon di Dios su aprobashon.

Hermananan, abo i ami por supliká pa e Spiritu Santu mustra nos “ tur kos ku [nos] lo mester hasi,”12 hasta ora ku nos lista ya kaba ta mustra yen. Hasi orashon inspirá, nos por laga e tayónan shushi den kushina òf un kaha yen di retonan ku ta warda riba nos i skohe pa lesa huntu ku un mucha, bishitá un amigu, kuida e yunan di bisiña, òf sirbi den tèmpel. No komprondé mi robes … ami ta un trahadó di lista; mi gusta chek off for di riba lista. Pero pas ta bini dor di e sabiduria ku ta mas no nesesariamente ta igual ku hasi mas. Respondé riba Malkontentu dor di pone mi mes pa sigui inspirashon a kambia e manera ku mi ta pensa di “mi tempu,” i mi ta mira hende no manera interupshon pero manera e propósito di mi bida.

Malkontentu Divino ta Dirigí nos na Cristu

Malkontentu divino ta dirigí pa yega na humildat, no pa tene duele di nos mes òf deskurashá ku ta bini dor di hasi komparashon di kual semper nos ta kai chikí. Muhénan tenedó di kombenio ta bini den tur sorto di forma i manera; nan famianan, nan eksperensianan den bida, i nan sirkunstansianan ta diferensia.

Naturalmente, nos tur lo kai chikí di nos potensial divino, i tin algun bèrdat den e realisashon ku nosso no ta sufisiente. Pero e bon notisia di e evangelio ta, ku e miserikòrdia di Dios, nosta sufisiente. Ku Cristu su yudansa, nos por hasi tur kos.13 E skrituranan ta primintí ku nos lo “haña grasia den tempu di nesesidat.”13

E sorpresá di e bèrdat ta ku nos debilidatnan por ta un bendishon ora ku nan humiá nos i trese nos serka Cristu.15 Malkontentu ta bira divino ora ku nos aserka JesuCristu ku humildat ku nos deseo, kontrario ku wanta atras i tin duele di nos mes.

En echo, Jesus su milagernan hopi biaha ta kuminsá ku rekonosementu di deseo, nesesidat, falta, òf inkapasidat. Kòrda riba e sinku pan i dos piská? Kada skirbidó di e Evangelionan ta konta kon Jesus milagrosamente a duna míles ku tabata sigui E di kome.16 Pero e historia ta kuminsá ku e rekonosementu di e disipelnan ku nan tin falta di algu; nan a realisá ku nan tin solamente “ sinku pan, i dos piská chikitu: pero kiko nan ta pa un multitut asina?”17 E disipelnan tabatin rason: nanno tabatin sufisiente kuminda, pero nan a duna loke nan tabatin na Jesus, iE a proveé e milager.

Nunka bo a sinti ku bo talentonan i donnan ta demasiado chikitu pa e tarea ku tin ku wòrdu hasí? Ami si. Pero abo i ami por duna loke nos tin na Cristu, i E lo multipliká nos esfuerso. Loke abo tin di ofresé ta mas ku sufisiente—hasta ku bo fragilidat i debilidat humano — sibo konfia riba e grasia di Dios.

E bèrdat ta ku kada un di nos ta un generashon mas leu for di Divinidat, kada un ta un yu di Dios.18 Anto djis manera El a hasi ku tantu komo profetanan i hòmbernan i muhénan komun dor di siglonan, asina Tata Selestial ta intentá di transformá nos.

C. S. Lewis a splika e poder pa transformá na e manera aki: “ Imaginá bo mes komo un kas ku ta bibu. Dios a bini pa rekonstruí e kas ei. Den kuminsamentu, porta, bo ta komprondé ki E ta hasiendo. E ta poniendo e riol na òrdu i drechando e lèknan den dak i kosnan asina; abo tabata sa ku e obranan ei mester a wòrdu hasí i bo no ta sorprendí. Pero einan E ta kuminsá bati den e kas na un manera ku ta hasi hopi doló.. [Bo ta mira], E ta trahando henteramente un otro kas di loke abo a pensa.... Abo a pensa ku bo tabata bai bira ku kas desente: pero E ta konstruyendo un palasio. E tin intenshon di bini i biba den dje Su mes.”19

Dor di nos Salbador su sakrifisio ekpiatorio, nos por wòrdu hasí igual den e tarea ku ta pará dilanti nos. E profetanan a siña nos ku sigun nos ta subi e kaminda di disipulado, nos por wòrdu santifiká por medio di e grasia di Cristu. Malkontentu divino por move nos pa aktua den fe, sigui e Salbador su invitashon pa hasi bon, i duna nos bida humildemente na E. Den e nòmber di JesuCristu, amèn.

Notanan

  1. Russell M. Nelson, in Tad Walch, “‘The Lord’s Message Is for Everyone’: President Nelson Talks about Global Tour,”Deseret News,Apr. 12, 2018, deseretnews.com.

  2. Neal A. Maxwell, “Becoming a Disciple,”Ensign, Yüni 1996, 18.

  3. Neal A. Maxwell, “Becoming a Disciple,” 16; enfasisi añadí.

  4. “Discouragement will weaken your faith. If you lower your expectations, your effectiveness will decrease, your desire will weaken, and you will have greater difficulty following the Spirit” (“What Is My Purpose as a Missionary?Preach My Gospel: A Guide to Missionary Service, rev. ed. [2018], lds.org/manual/missionary).

  5. Teachings of Presidents of the Church: Joseph Smith (2007), 28.

  6. Joseph Smith—History 1:8.

  7. Joseph Smith—History 1:10; enfasisi añadí.

  8. Aktonan 10:38.

  9. Bonnie D. Parkin, “Personal Ministry: Sacred and Precious” (Brigham Young University devotional, Feb. 13, 2007), 1, speeches.byu.edu.

  10. Moroni 7:13.

  11. 1 Korintionan 13:8.

  12. 2 Nefi 32:5.

  13. “Mi por enfrentá tur kos pa medio di Esun ku ta duna mi forsa.” (Filipensenan 4:13).

  14. Hebreonan 4:16.

  15. “I si e hòmbernan bini na Mi, lo Mi mustra nan nan debilidat. Mi ta duna debilidt na hende pa nan por ta humilde i mi grasia ta sufisiente pa tur hende ku ta humiyá nan mes dilanti di Mi; pasó si nan humiyá nan mes dilanti di Mi; i tin fe den Mi, e ora ei lo mi laga nan debilidat bira fuerte pa nan” (Eter 12:27; enfasisi añadí).

  16. WakMateo 14:13–21;Marko 6:31–44;Lukas 9:10–17;Juan 6:1–14.

  17. Juan 6:9.

  18. Presidente Boyd K. Packer a siña: “No ta importá kuantu generashon den bo pasado, no ta importá kua rasa di hende bo ta representá, e palu genealogiko di bo spiritu por wòrdu skirbí den un frase Bo ta un yu di Dios!” To Young Women and Men,”Ensign, Mei 1989, 54).

  19. C. S. Lewis,Mere Christianity (1960), 160.