Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
2 Samuela 11–12; 1 Ngaahi Tuʻi 3; 6–9; 11
Naʻe tono ʻa e Tuʻi ko Tēvitá mo Patisepa, ʻa ia naʻe iku ʻo feitama. Naʻe feinga ʻa Tēvita ke fakapuliki ʻene angahalá pea faifai ʻo ne fokotuʻutuʻu ke tāmateʻi ʻa e husepāniti ʻo Patisepá, ʻa ʻUlaia, ʻi he taú. Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ʻa e palōfita ko Nātaní ke fakahā kia Tēvita ʻene ngaahi faiangahalá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Nātani ʻe uesia ʻe he ngaahi nunuʻa ʻo e ngaahi angafai ʻa Tēvitá ʻa Tēvita, hono fāmilí, pea mo e puleʻangá kotoa. ʻI he ofi ke hala ʻa e Tuʻi ko Tēvitá, naʻá ne fakahā hono foha ko Solomoné ko e ʻea-hoko ki he taloní. Naʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Solomone ke hoko ko ha pule poto mo tuʻumālie. Naʻe langa ʻe Solomone ha temipale pea fakatapui ia ki he ʻEikí. Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e temipalé pea hā kia Solomone. Naʻe talangataʻa ʻa Solomone ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí ʻaki ʻene mali mo ha ngaahi uaifi tokolahi ʻi tuʻa ʻi he fuakavá. Naʻá ne fakatafoki hono lotó mei he ʻEikí ʻaki ʻene fokotuʻu mo hū ki he ngaahi ʻotua loi ʻa ha niʻihi ʻo hono ngaahi uaifí.
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní
Fakatokangaʻi ange: Ko hono fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻikai pulusi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku poupouʻi ia pe ko e taha naʻá ne faʻú pe te ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí.
Puipuituʻá mo e Fakamatalá
Ko e hā ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ʻo e ngaahi angahala ʻa Tēvitá?
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo pehē: “ʻOku fonu ʻa e hisitōliá ʻi he ngaahi sīpinga ʻo ha kau tangata naʻa nau talēnitiʻia mo lavameʻa ka naʻa nau liʻaki ʻenau ngaahi moʻui lavameʻá ʻi ha mōmeniti ʻo e vaivaí. ʻOku hoko ʻa e Tuʻi ko Tēvitá ko ha sīpinga fakamamahi. ʻI heʻene kei talavoú, naʻá ne matā-tangata, loto-toʻa, mo tui mālohi. Naʻá ne tāmateʻi ʻa e fuʻu tangata fakamanavahē ko Kolaiaté. Naʻá ne hoko ko ha tuʻi. Naʻá ne maʻu ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fiemaʻu ʻe ha tangatá. Ka ʻi heʻene sio kia Patisepá, naʻá ne fiemaʻu ia neongo ko ha uaifi ia ʻo ha tangata kehe. Naʻá ne fekauʻi hono husepāniti ko ʻUlaia ko e tangata Hetí, ki muʻa ʻi he tau fakatuʻutāmaki tahá ke tāmateʻi ia ai. Naʻe pekia ʻa ʻUlaia ʻi he taú, pea mali leva ʻa Tēvita mo Patisepa. Naʻe mole meia Tēvita hono tofiʻa fakalaumālié, ko ha nunuʻa ʻo e ngāue kovi ko ʻení. Ko e konga lahi ʻo e ngaahi meʻa lelei naʻe lavaʻi ʻe Tevita, naʻe mole ia koeʻuhí he naʻá ne fakaʻatā ia ke ne moʻulaloa ki ha fehalaaki fakatautaha mamafa.”
Naʻe faifai pea fakatokangaʻi ʻe Tēvita ʻa e mamafa ʻo ʻene ngaahi angahalá peá ne ongoʻi loto-mamahi moʻoni mo holi ke maʻu ha fakamolemole. Ka naʻe ʻomi ʻe heʻene ngaahi tōʻongá ha ngaahi nunuʻa mamafa ʻo uesia ai ia mo ʻene fānaú. Neongo naʻe “tō [ʻa Tēvita] mei hono hakeakiʻí” koeʻuhí ko ʻene palaniʻi ʻa hono fakapoongi ʻo ʻUlaiá, ka naʻe palōmesi ai ʻa e ʻEikí kia Tēvita he ʻikai ke tuku ʻa hono laumālié ʻi heli (pilīsone fakalaumālié).
Ko hai ʻa Nātani?
Ko Nātaní ko ha palōfita ia naʻe moʻui lolotonga e pule ʻa e Tuʻi ko Tēvitá. Hangē ko ia ne fai kimuʻa ʻe Samuela mo e Tuʻi ko Saulá, naʻe fakataufolofola ʻa Nātani ki he tuʻí ʻo fakafofongaʻi ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻikai ʻomi ʻe he Tohi Tapú ha fakaikiiki fekauʻaki mo e uiuiʻi fakaepalōfita, puipuituʻa, pe pekia ʻa Nātaní. ʻOkú ne hā ʻi he tohi Fakamatala Meʻa Hokohokó ko ha fai-hisitōlia mo ha palōfita ʻi heʻene lekooti pē ʻaʻana ʻoku ui “ko e tohi ʻa Nātani ko e palōfitá,” ʻa ia kuo mole ia.
Ko e hā naʻe hoko ki he pēpē ʻa Patisepa mo Tēvitá?
Naʻe fāʻeleʻi ʻa e pēpē naʻe tuʻituʻia ʻi he tono ʻa Tēvita mo Patisepá naʻe “[puke] lahi ia” pea naʻe siʻi pekia hili ha ʻaho ʻe fitu mei hono fāʻeleʻí. Naʻe talaange ʻe Nātani kia Tēvita, “Koeʻuhi kuó ke tuku ha tuʻunga ʻi he meʻá ni ke lauʻikovi ai ʻa [e ʻEikí] ʻe hono ngaahi filí, ʻe mate moʻoni ʻa e tamasiʻi kuo fanauʻi kiate koé.” Naʻe faʻa hohaʻa e kau laukonga ʻo e Tohi Tapú he taimi ʻe niʻihi ʻi hono fakaleá. Neongo naʻe pehē ʻe he tokotaha naʻá ne faʻu e 2 Samuelá “naʻe taaʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa e tamasiʻí” ʻaki ha mahaki, ka ʻoku tau falala ʻoku tokangaekina mo ʻofaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kotoa ʻo ʻEne fānaú. ʻOku toe mahuʻinga foki ke manatuʻi ʻoku fakahaofi ʻa e fānau valevale ʻoku siʻi maté ʻi he puleʻanga fakasilesitialé pea ʻoku ʻikai ke nau haʻisia ki he ngaahi angafai ʻa ʻenau mātuʻá.
Ko e hā ʻa e tohi 1 Ngaahi Tuʻí?
ʻOku ʻomi ʻe he tohi ʻo e 1 Ngaahi Tuʻí ha fakamatala ki he siʻi hala ʻa Tēvitá, ko e pule ʻa hono ʻalo ko Solomoné, mo e fakaʻauʻauhifo pea movetevete ʻa e Puleʻanga ʻo ʻIsilelí. ʻOku toe fakamatala foki ai ki he ngāue fakafaifekau ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá ʻi he lotolotonga ʻo e hako ʻe toko hongofulu ʻo ʻIsileli ʻi he tafaʻaki fakatokelaú.
ʻI he kamataʻangá, ko e 1 mo e 2 Ngaahi Tuʻí ko ha tohi pē ʻe taha. Naʻe hoko ʻa e vahevahe ki ha tohi ʻe uá ʻi he taimi naʻe liliu ai ʻa e Tohi Tapú ki he lea faka-Kalisí. ʻOku kamata e tohi 1 Ngaahi Tuʻí ʻi he hala ʻa e Tuʻi ko Tēvitá (fakafuofua ki he 968 BC) pea fakaʻosi ʻaki e pule ʻa ʻĀhasiá ʻi he Puleʻanga Fakatokelau ʻo ʻIsilelí (fakafuofua ki he 852 BC). ʻOku mahu ʻa e tohí ni ʻi he hisitōliá mo e tokāteliné, pea fakataha mo e 2 Ngaahi Tuʻí, ʻokú ne ʻomi ʻa e puipuituʻa mo e ʻuhinga ki he konga lahi ʻo e ngaahi tohi ʻa e kau palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá.
ʻE lava ke fokotuʻutuʻu ʻa e tohi 1 Ngaahi Tuʻí ki ha konga ʻe tolu:
-
Vahe 1–11: Ko e pule ʻa Solomoné, kau ai ʻa e langa mo e fakatapui ʻo e fale ʻo e ʻEikí. Neongo hono potó, ka naʻe tafoki ʻa Solomone mei he ʻEikí ʻo hū ki he ngaahi ʻotua loi ʻo hono ngaahi uaifi naʻe ʻikai ko e kau ʻIsilelí.
-
Vahe 12–16: Ko e vahevahe ʻo e puleʻangá ki he Puleʻanga Fakatokelau ʻo ʻIsilelí ʻi he malumalu ʻo Selopoamí mo e Puleʻanga Fakatonga ʻo Siutá ʻi Lehopoamí. Naʻe muimui fakatouʻosi ʻa e ongo puleʻangá ki he ngaahi sīpinga ʻo e lotu tamapuá.
-
Vahe 17–22: Ko e ngāue fakafaifekau ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá ʻi he Puleʻanga Fakatokelau ʻo ʻIsilelí.
Naʻe fakaʻaongaʻi fēfē ʻe he ʻEikí ʻa Tēvita ko ha sīpinga ki he ngaahi tuʻi kehé?
ʻI he kotoa ʻo e lekooti faka-tohi tapú, ʻoku fakahaaʻi ai ʻa Tēvita ko ha tuʻi angatonu mo mateaki ki he ʻEikí. Ka neongo ia, ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku hangē ʻoku fakamamafaʻi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá naʻe ʻikai ke māʻoniʻoni ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe Tēvitá. Ko e moʻoni ʻeni ʻi heʻene ngaahi meʻa ne fai kia Patisepa mo ʻUlaiá. ʻOku pehē ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e 1 Ngaahi Tuʻi 3:14, “Pea kapau te mou ʻaʻeva ʻi hoku halá ke tauhi ʻeku ngaahi laó, mo ʻeku ngaahi fekaú, pea te u fakalōloa homou ngaahi ʻahó, pea he ʻikai ke mou ʻaʻeva ʻi he angahalá, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe homou tamai ko Tēvitá.” ʻOku tokoni hono fakatātaaʻi ʻo Tēvita ʻi he folofolá mo e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ke tau ʻiloʻi naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa Tēvita ko ha sīpinga ʻo e meʻa ʻoku totonu mo ʻikai totonu ke fai ʻe he ngaahi tuʻi ʻi he kahaʻú.
Ko e hā e meʻa naʻe mahuʻinga fekauʻaki mo e temipale ʻo Solomoné?
Hangē ko e tāpanekale naʻe langa ʻe he kau ʻIsilelí ʻi he toafá, ko e temipale ʻo Solomoné ko e fale ia ʻo e ʻEikí. Naʻe ngaohi ia mei he ngaahi naunau lelei tahá. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi, ʻo fekauʻaki mo e temipale ʻo Solomoné, ʻo pehē:
“Naʻe ʻikai fuoloa mei he hoko hake ʻa Solomone ki he taloní kuo kamata ʻene langa e temipalé. Naʻá ne fakatoka e fakavaʻé ʻi he taʻu hono fā ʻene pulé, pea naʻe kakato hono langá ʻi ha taʻu ʻe fitu mo e konga. Naʻe hoko hono langa ʻo e Temipale ʻo Solomoné ko e kamataʻanga ia ʻo ha ʻēpoki foʻou ʻi he hisitōliá, ʻo ʻikai ʻi he hisitōlia pē ʻo ʻIsilelí ka ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní.
“… ʻOku ʻiloa ia ko e taha ʻo e ngaahi fale fakaʻofoʻofa taha ʻi he hisitōliá ʻi he founga hono langá, ʻi hono sīpingá mo e totongi mamafa ʻo e ngaahi meʻa naʻe langa ʻakí.”
Ko ha tā fakatātā ʻo e temipale ʻo Solomoné
Naʻe kehe fēfē ʻa e temipale ʻo Solomoné mei he tāpanekale ʻi he toafá?
“Naʻe langa ʻa e temipalé ʻo fakatatau ki he sīpinga ʻo e tāpanekalé, pea naʻe liunga ua ʻa e fua ʻo e konga takitaha. …
“Naʻe faitatau kae ʻikai tatau tofu pē ʻa e naunau fale ʻo e temipalé mo ia ʻo e tāpanekalé. Naʻe tuʻu ʻi he Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní ʻa e puha ʻo e kau Mōsaiki motuʻá ʻi he nofoʻanga ʻaloʻofá; ka naʻe foʻou ʻa e selupimi ʻokú ne fakamalumalu ʻa e nofoʻanga ʻaloʻofá. Naʻá na lalahi ange; naʻe fetaulaki hona ongo kapakaú ki lotomālie pea aʻu ki he holisi takitaha ʻo e Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní. Naʻe kehekehe foki e founga ʻena tuʻú. Naʻe foʻou ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he Potu Māʻoniʻoní. Naʻe ngaohi ʻa e ʻesi-feilaulau ʻo e meʻa fakanamu leleí ʻaki ʻa e papa ko e sita pea ʻaofi koula. Naʻe ʻikai ke taha pē ʻa e tuʻunga teʻelango koulá mo ha tēpile pē ʻe taha ʻo e mā ʻo e ʻaó ka naʻe hongofulu, taki nima ʻi he tafaʻaki. Naʻe tuʻu ʻi he lotoʻā ʻi tuʻá ʻa e ʻesi-feilaulau palasa ʻo e sīpinga tatau mo ia ʻo e tāpanekalé, ka naʻe lahi ʻaupito.”
Ke ako fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakataipe ʻoku maʻu ʻi he tāpanekalé fakatouʻosi ʻi he toafá mo e temipale ʻo Solomoné, vakai, “ʻEkesōtosi 35–40. Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e tāpanekalé?”
Ko e hā ʻa e ngaahi pou ʻo e temipalé?
Ko ha ongo fuʻu pou palasa lalahi naʻe tuʻu ʻatā ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e hūʻanga ki he temipalé. Naʻe tohi ʻi he fuʻu pou ʻi he toʻomataʻú ʻa e hingoa Sakini, ʻa ia ʻoku ʻuhinga “te ne fokotuʻu” pe “ʻokú ne fokotuʻu.” Naʻe tohi ʻi he fuʻu pou ʻi he toʻohemá ʻa e hingoa Poasi, ʻa ia ʻoku ʻuhinga “ʻi (hono) mālohí” pe “ʻi he mālohi.” Mahalo naʻe fakafofongaʻi ʻe he ongo pou ko ʻení ha matapā naʻe ʻalu atu ai ha taha mei he māmaní ki ha feituʻu māʻoniʻoni.
Ko e hā ʻa e pēsoni vai lahi ʻi he tuʻa ʻo e fanga pulu ʻe toko 12?
Naʻe ʻi he temipale ʻo Solomoné ha sene palasa ʻe hongofulu fakataha mo ha pēsoni vai lahi, ʻa ia ko ha pēsoni palasa. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻeni ke ʻi ai ha vai ki he ouau fufulú. Naʻe hili ʻa e pēsoní ʻi ha tuʻa ʻo ha fanga pulu palasa ʻe toko 12, ʻa ia ʻoku hanga tautau toko tolu ki he ngaahi tafaʻakí ʻe fā. ʻI he ʻaho ní, ʻoku hili ʻa e ngaahi faiʻanga papitaiso ʻi he fale ʻo e ʻEikí ʻi he tuʻa ʻo e tā tongitongi ʻo ha fanga pulu ʻe toko 12 ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí. ʻE lava foki ke fakafofongaʻi ʻe he fanga pulú ʻa e ivi mo e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí.
ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻe ʻai ʻe he ʻEikí Hono huafá ki he temipalé?
Hili ha taʻu ʻe fitu, naʻe kakato hono langa ʻo e fale ʻo e ʻEikí ʻi Selusalemá. Naʻe tānaki ʻe Solomone ha kau ʻIsileli tokolahi ke kau ʻi hono fakatapui ʻo e temipalé. Hili ʻenau tuku ʻa e puha ʻo e fuakavá ʻi he Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní, naʻe hā mai ʻa e nāunau ʻo e ʻEikí ko ha konga ʻao naʻá ne fakafonu ʻa e temipalé. Hili hono fakatapui ʻe Solomone ʻa e temipalé, naʻe hā ʻa e ʻEikí kiate ia ʻo pehē, “Kuó u fakatapui ʻa e falé ni ʻa ia kuó ke langá, ke ʻai ki ai ʻa hoku huafá ʻo taʻengata; pea ʻe ʻi ai maʻu ai pē ʻa hoku fofongá pea mo hoku lotó.”
ʻI he fakamatala fekauʻaki mo e talaʻofa ʻa e ʻEikí te Ne “ʻai ki ai ʻa [Hono] huafá ʻo taʻengatá,” naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi:
“ʻOku ʻi he Fuakava Motuʻá ha ngaahi maʻuʻanga fakamatala lahi ki he huafa ʻo e ʻEikí ʻi ha puipuituʻa ʻoku ʻuhinga mahino ai ki he mafai ʻo e ʻEikí. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻoku fekauʻaki ia mo e temipalé. …
“… Hili hono fakatapui ʻo e temipalé, naʻe hā ʻa e ʻEikí kia Solomone ʻo fakahā ange kuó Ne fakatapui ʻa e temipalé pea ‘ʻai ki ai ʻa hoku huafá ʻo taʻengata’ [1 Ngaahi Tuʻi 9:3; 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 7:16].
“Ko e meʻa tatau pē, ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi fakahā ʻi onopōní ki he ngaahi temipalé ko e ngaahi fale naʻe langa ‘ki hoku [huafa] toputapú’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:39; 105:33; 109:2–5]. …
“ʻOku mahino ko e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola kotoa ko ʻeni ki he ngaahi temipale ʻi he kuonga muʻá mo onopōní ko ha ngaahi fale ki he ʻhuafaʼ ʻo e ʻEikí ʻoku kau ai ha meʻa ʻoku mahuʻinga ange ʻi hano tohi pē ʻo hono huafa toputapú ʻi he falé. ʻOku fakamatala ʻa e folofolá ki hono ʻai ʻe he ʻEikí hono huafá ʻi he temipalé koeʻuhí he ʻokú Ne foaki ʻa e mafai ke fakaʻaongaʻi hono huafá ʻi he ngaahi ouau toputapu ʻo e fale ko iá. Ko e ʻuhinga ia ʻo e lea ʻa e Palōfitá ki hono ʻai ʻe he ʻEikí hono huafá ki hono kakaí ʻi he fale māʻoniʻoni ko iá.”
ʻOku Fakatapui ʻe Solomone ʻa e Temipale ʻi Selusalemá, tā fakatātā ʻa Jacques Joseph Tissot
Ko e hā naʻe hala ai kia Solomone ke mali mo e ngaahi uaifi mulí?
ʻI he taimi naʻe mali ai ʻa Solomone mo ha “kau fefine tokolahi ʻo e kakai kehé,” naʻá ne maumauʻi ai e fekau ʻa e ʻEikí ke ʻoua naʻa mali ʻi tuʻa he fuakavá. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea faka-Hepelū naʻe liliu ko e kakai kehe ʻi he Liliu ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Tohi Tapú ko e “muli.” ʻOku ngalingali ko e konga lahi ʻo e ngaahi mali ko ʻení naʻe fakaʻaiʻai ia ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻa fakapolitikale mo fakaʻekonōmika. Neongo naʻe fakamafaiʻi ʻe he ʻEikí ha niʻihi ʻo e ngaahi mali ʻa Solomoné, ka naʻe tokolahi ha niʻihi naʻe ʻikai. Ko e ngaahi mali ko ia naʻe ʻikai fakamafaiʻi ʻe he ʻEikí naʻe “fakalielia ʻi [Hono] ʻaó.” Naʻe iku fakamamahi ʻa e fili ʻa Solomone ke mali ʻi tuʻa ʻi he fuakavá, ke ne fakatafoki ai hono lotó mei he ʻOtuá.
Naʻe fakahoko fēfē ʻa e kikite ʻa ʻAhisá?
Naʻe haehae ʻe he palōfita ko ʻAhisá hono kote foʻoú ki ha konga ʻe 12 pea ʻoange ha konga ʻe 10 kia Selopoami. Naʻá ne kikiteʻi leva ʻe ʻave ʻe he ʻEikí ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí meia Solomone pea foaki ha hongofulu ʻo e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí ki Selopoami. Hili e hala ʻa Solomoné, naʻe hoko hono foha ko Lehopoamí ko e tuʻi ki ʻIsileli kotoa. Naʻe fakalahi ʻe Lehopoami ʻa e ngaahi kavenga mafasia ʻa e kakaí, ʻa ia naʻe tupu ai ha angatuʻu kiate ia ʻa e faʻahinga ʻe hongofulu ʻi he fakatokelaú. Naʻa nau fokotuʻu ʻa Selopoami ko honau tuʻi, ʻa ia naʻá ne fakahoko ʻa e ngaahi lea ʻa e palōfita ko ʻAhisá.
Naʻe vahevahe ʻe he fakafepaki ko ʻení ʻa e puleʻangá ki ha puleʻanga ʻe ua: ko e Puleʻanga Fakatokelaú, naʻe ui ko ʻIsileli, mo e Puleʻanga Fakatongá, naʻe ui ko Siuta. Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Selopoami te Ne ʻiate ia kapau ʻe tauhi ʻe Selopoami ʻa e ngaahi fekaú lolotonga ʻene pulé. Meʻapangó, naʻe ʻikai tauhi ʻe Selopoami ʻa e ngaahi fekaú pea taki hono kakaí ki he tauhi ʻotua tamapuá. Naʻe faifai pea fakaʻauha ia mo hono falé kotoa mei he māmaní. ʻI he ngaahi toʻu tangata hoko maí, naʻe faʻa fuatautau ʻa e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli naʻe koví ki he ngaahi tuʻunga moʻui maʻulalo naʻe fokotuʻu ʻe Selopoamí.
Ako Lahi Ange
Tēvita mo Patisepa
-
James E. Faust, “It Can’t Happen to Me,” Ensign, May 2002, 46–48
-
Frank F. Judd Jr., “What We Can Learn from King David’s Fall,” Ensign, Oct. 2018, 54–57
Ko e temipale ʻo Solomoné
-
James E. Talmage, “Ko ha Hisitōlia ʻo e Ngaahi Temipalé,” Liahona, ʻOkatopa 2010, 53–59
hinga ʻa Solomoné
-
Joseph B. Wirthlin, “Journey to Higher Ground,” Liahona, Nov. 2005, 16–19
Mītiá
Ngaahi Vitiō
Ngaahi ʻĪmisí
Valokiʻi ʻe Nātani ʻa Tēvitá, tā fakatātā ʻa Julius Schnorr von Carolsfeld
Fakahingoa ʻo Solomone ke ne fetongi ʻa Tēvitá, tā fakatātā ʻa Julius Schnorr von Carolsfeld
Ko e Poto ʻo Solomoné, tā fakatātā ʻa Severino Baraldi
Ko Hono Fakatapui ʻo e Temipale ʻi Selusalemá Naʻe Langa ʻe he Tuʻi ko Solomoné, tā fakatātā ʻa William Brassey Hole