“Sēnesi 18–23,” Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Motuʻá (2025)
Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Sēnesi 18–23
Naʻe ʻaʻahi mai ha kau talafekau mei he ʻEikí kia ʻĒpalahame ʻo fakahā kiate ia fekauʻaki mo hono fakaʻauha ʻo Sōtoma mo Komolá. Naʻa nau toe fakaongo foki ʻa e talaʻofa ʻe maʻu ʻe Sela ha fohá. Naʻe fakatokanga kia Lote mo hono fāmilí ke nau hola mei he koló, ka naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo hono fāmilí naʻe ʻikai ke nau tokanga ki he fakatokangá. Ko Lote pē mo hono ngaahi ʻofefiné naʻe hao moʻuí. Naʻe fanauʻi ʻa ʻAisake ko hano fakahoko e talaʻofa ʻa e ʻOtuá kia ʻĒpalahamé. Naʻe siviʻi e tui ʻa ʻĒpalahame ki he ʻEikí ʻi he taimi naʻe fekauʻi ai ke ne feilaulau ʻaki ʻa ʻAisaké. Ko e taimi naʻe fakahaaʻi ai ʻe ʻĒpalahame ʻa ʻene tui faivelengá, naʻe fakahaofi ʻe he ʻEikí ʻa ʻAisake kae ʻomi hano fetongi ke feilaulauʻi.
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní
Fakatokangaʻi ange: Ko hono fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻikai pulusi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku poupouʻi ia pe ko e taha naʻá ne faʻú pe te ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí.
Puipuituʻá mo e Fakamatalá
Ko e hā e meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e kau tangata naʻe ʻaʻahi kia ʻĒpalahamé?
ʻOku tala ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e talanoa ko ʻení ʻa e kau tangata ʻe toko tolú ko ha “kau ʻāngelo ʻa ia ko ha kau tangata māʻoniʻoni, pea naʻe fekauʻi mai ʻa kinautolu ʻo fakatatau ki he lakanga ʻo e ʻOtuá.” ʻOku ui ʻe he Pulusinga ʻa Kingi Sēmisí ʻa e kau tangatá ni ko ha kau ʻāngelo, ʻa ia ʻe lava foki ke ʻuhinga ko ha “kau talafekau.” Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe ko hai ʻa e kau talafekau ko ʻení, ka naʻe fakaʻapaʻapaʻi lahi kinautolu ʻe ʻĒpalahame.
Ko e hā e meʻa naʻe ako ʻe ʻĒpalahame fekauʻaki mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí?
ʻI hono fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻĒpalahame ʻEne palani ke fakaʻauha ʻa Sōtoma mo Komolá, naʻe tautapa ʻa ʻĒpalahame ki he ʻEikí ke fakahaofi e kakai ʻokú ne ʻofa aí mo e niʻihi kehe fakafoʻituitui naʻa nau angatonu ʻa ia ne nau nofo ʻi aí. Naʻe faleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĒpalahame, pea ʻi he founga ko iá naʻe mahino ai kia ʻĒpalahame naʻe finangalo ʻa e ʻOtuá ke fakahā ʻa e ʻaloʻofá mo fakahaofi ʻa e kau faiangahala ʻi Sōtoma mo Komolá neongo kapau ko ha kakai māʻoniʻoni tokosiʻi pē naʻe nofo aí. ʻI he ngaahi talanoa fakafolofola kehé, kuo faʻa fakahā ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻaloʻofá ʻaki hono fakahaofi ʻa e kau faiangahalá koeʻuhí ko e kau māʻoniʻoní.
Naʻe foaki nai ʻe Lote hono ongo ʻofefiné ke ngaohikovia ʻe ha kau fakatanga?
Hili hono fakaafeʻi ʻe Lote mo hono fāmilí e ongo talafekau ʻa e ʻEikí ke nofo ʻi honau ʻapí, naʻe fakatahataha mai ha kau fakatanga ʻi tuʻa. Naʻa nau tuʻutuʻuni ke tukuange mai ʻe Lote ʻene ongo ʻaʻahí ke ngaohikovia. ʻOku fakamatalaʻi ʻi he tohi ʻa Sēnesí hono foaki ʻe Lote hano ongo ʻofefine ʻe toko ua ki he kau fakatanga fakatuʻutāmakí ko ha fetongi ʻo e ongo talafekau ʻa e ʻEikí. ʻOku fakamahino ʻe he liliu fakalaumālie ʻa Siosefa Sāmitá naʻe ʻikai foaki ʻe Lote hono ongo ʻofefiné ki he kau fakatanga loto-ʻitá. Ka naʻe fiemaʻu ʻe he kau fakatangá ʻa e ongo ʻaʻahi ʻa Loté pea mo hono ongo ʻofefiné. ʻI he taimi naʻe ʻikai tali ai ʻe Loté, naʻe feinga ʻa e kau fakatangá ke nau hū fakamālohi atu ki fale pea naʻe teʻia ʻa kinautolu ʻe he ongo talafekau māʻoniʻoní ʻo nau kui.
Ko e hā e ʻuhinga naʻe fakaʻauha ai ʻe he ʻOtuá ʻa Sōtoma mo Komolá?
Naʻe fakahoko ʻe he kakai ʻo Sōtoma mo Komolá ha ngaahi tōʻonga faiangahala lahi naʻe fakamamahi ki he ʻEikí. Naʻe fakahā ʻe he palōfita ko ʻIsikelí naʻe fonu ʻa e kakaí ʻi he fielahi mo e fakapikopiko pea neongo ne nau maʻu ha “fangapesi” ka naʻe ʻikai ke nau tokoni ki he “masivá mo e paeá.” Naʻe angamaheni pē ke tali mo fakahoko ʻa e angaʻuli fakasekisualé ʻi Sōtoma mo e ngaahi kolo ofi maí. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e kakai ʻo Sōtoma mo Komolá “naʻe fakaʻauha ko ʻenau fakasītuʻaʻi ʻa e kau Palōfitá.” ʻOku fakaʻaongaʻi ʻi he folofolá ʻa e ikuʻanga ʻo Sōtoma mo Komolá ko ha sīpinga ʻo e ngaahi nunuʻa ʻo e faiangahalá.
Ko e hā e ʻuhinga naʻe hoko ai e uaifi ʻo Loté ko ha pou māsimá?
ʻOku fakahaaʻi ʻe he foʻi lea faka-Hepelū ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e founga naʻe sio ai ʻa e uaifi ʻo Loté ki mui ki he koló ha fakaʻamu pe sio fakamamaʻu, kae ʻikai ko ha kiʻi hila pē ki ai.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani:
“Ko e hā ʻa e meʻa hala ne fai ʻe he uaifi ʻo Loté? Ko ha taha ako au ʻo e hisitōliá, pea naʻá ku fakakaukau ki ai mo fai haʻaku tali fakakonga pē. Ko hono moʻoní, ko e meʻa naʻe fehālaaki he uaifi ʻo Loté he naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene toe sio ki muí; ka ʻi hono lotó naʻe loto ia ke toe foki ki ai. ʻE lava pē ke pehē, naʻe ʻosi tokanga pē ia ki he meʻa naʻá ne maʻu ʻi Sōtoma mo Komolá, kimuʻa ʻoku teʻeki mavahe mai mei he matani-koló. …
“ʻOku malava pē, ko e sio ko ʻeni ki mui ʻa e uaifi ʻo Loté naʻe fai ia ʻi ha loto taʻe-fiemālie ki he meʻa naʻe kole ʻe he ʻEikí ke ne tukuangé.”
Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e talanoa ʻo e hola ʻa e fāmili ʻo Loté mei Sōtomá ko ha fakatokanga ke nau fakavave ʻo siʻaki ʻa e ngaahi tui mo e tōʻonga moʻui taʻe-māʻoniʻoní pea ʻoua naʻa toe foki ki ai. Naʻá Ne faleʻi ʻEne kau ākongá ke nau “manatuʻi ʻa e ʻunofo ʻo Loté.”
Ko e Hola mei Sōtoma mo Komolá, tā fakatātaaʻi ʻe Julius Schnorr von Carolsfeld
Ko e hā e meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e talanoa ʻo Lote mo hono ongo ʻofefiné?
ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Sēnesi 19 ʻa e faiangahala ʻa e ongo ʻofefine ʻo Loté. Naʻe hangē naʻe mahino ki he ongo finemuí naʻá na fai ha meʻa halá, ʻi heʻena palani ke fakainu ʻena tamaí ke huʻakavaʻiá koeʻuhí ke ʻoua naʻá ne ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe hokó.
ʻOku fifili ha tokolahi pe ko e hā e ʻuhinga ʻoku fakakau ai ʻa e talanoa ko ʻení ʻi he Fuakava Motuʻá. Hangē ko e ngaahi talanoa lahi ʻi he tohi Sēnesí, ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e tupuʻangá. Naʻe pehē ko e fānau naʻe fanauʻi ʻi he talanoa ko ʻení ko e kui kinaua ʻa e kau Mōapé mo e kau ʻĀmoní. ʻE fengāueʻaki kimui ʻa e ongo puleʻanga ko ʻení mo ʻIsileli, pea taimi ʻe niʻihi naʻa nau fekeʻikeʻi. ʻOku ʻikai fakafiemālie ʻa e tupuʻanga ʻo e talanoa ko ʻení ki he kakai ko ʻení, ʻa ia mahalo ko e meʻa ia naʻá ne fakatupu e fefusiaki ʻiate kinautolu mo e kakai ʻIsilelí. Ko ha tokotaha Mōape mahuʻinga ʻe taha ko Lute, ko e kui ua ʻa Tēvitá mo ha kui ʻa Sīsū Kalaisi.
Ko e hā e fatongia ʻo ʻIsimeli ʻi hono fakahoko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá kia ʻĒpalahamé?
Neongo naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻe hokohoko atu e fuakava faka-ʻĒpalahamé ʻia ʻAisake, ka naʻe ʻi ai foki ha fatongia ʻo ʻIsimeli ʻi hono fakahoko e ngaahi tāpuaki ne talaʻofa kia ʻĒpalahamé—tautautefito ki he talaʻofa ʻe taʻefaʻalaua e hako ʻo ʻĒpalahamé ʻo “hangē ko e efu ʻo e kelekelé.” ʻI he taimi naʻe ʻi he manava ai ʻo Hekaʻaá ʻa ʻIsimelí, naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí te Ne “fakatupu [e] hako [ʻo Hekaʻaá] ke tokolahi ʻaupito.” Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kimui ange kia ʻĒpalahame te Ne “fakatupu ʻa e puleʻanga [ʻia ʻIsimeli], koeʻuhí ko ho hako ia.”
Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo ako mei he fekau ʻa e ʻOtuá kia ʻĒpalahame ke feilaulau ʻaki ʻa ʻAisaké?
ʻI he mata meʻa-hā-mai ʻa ʻĒpalahame ki he maama fakalaumālié, naʻá ne ʻilo ai ko e taumuʻa ʻe taha ʻo e moʻui fakamatelié ke vakaiʻi pe te tau talangofua ki he ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa pē. Mahalo ko e sivi lahi taha kia ʻĒpalahamé naʻe hoko ia ʻi he taimi naʻe fekauʻi ai ia ke ne feilaulau ʻaki ʻa ʻAisaké.
ʻOku ʻikai teitei hā ʻi he fakamatala ʻi he Sēnesi 22 ʻa e fakakaukau ʻa ʻĒpalahame pe ko ʻAisake lolotonga e faingataʻá. Ka ʻoku pehē ʻi he tohi Hepeluú naʻe lahi fau e tui ʻa ʻĒpalahamé naʻá ne tui ai ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo fokotuʻu hake ʻa ʻAisake mei he maté. ʻOku ʻomi ʻe he tali ʻa ʻĒpalahame ki he fehuʻi ʻa ʻAisaké ʻa e fakamoʻoni maʻongoʻonga taha ʻo e tui ʻa ʻĒpalahamé. Naʻá ne pehē kia ʻAisake, “ʻE tokonaki ʻe he ʻOtuá maʻana ha lami.”
ʻĪmisi ʻo ʻĒpalahame mo ʻAisake ne tā fakatātaaʻi ʻe Harold Copping (1863–1932). Harold Copping / Private Collection / © Look and Learn / Bridgeman Images
Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko Sēkopé ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e talangofua ʻa ʻĒpalahamé ko ha “tatau ia ʻo e feilaulau ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú.” Ko e talanoá ni ko ha fakamoʻoni mālohi ia ki he finangalo lelei ʻa e Tamaí mo e ʻAló ke feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa pē maʻa hotau huhuʻí.
ʻI hotau kuongá ni, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻe fakamāuʻi Hono Kāingalotú “ʻo hangē ko ʻĒpalahamé,” ʻo fakahaaʻi ai te tau fehangahangai kotoa pē mo ha ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí ʻoku fiemaʻu ai ke tau falala kakato ki he ʻOtuá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻe iku ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ki hotau fakamāʻoniʻoniʻí. Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko e sivi, ʻahiʻahi, pole mo e faingataʻa kotoa pē ʻokú ke kātekiná, ko ha faingamālie ia ke fakatupulaki ai ke lahi ange hoʻo tuí.”
Naʻe hoko fēfē e feilaulau ʻaki ʻo ʻAisaké ko ha fakataipe ʻo Kalaisí?
Neongo ʻoku ʻikai hā ʻi he Tohi Tapú ʻa e taʻu motuʻa ʻo ʻAisaké, ka ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he talanoá ko ha tokotaha lahi ia—pea mo loto-fiemālie ki he meʻa naʻe hokó. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻi heʻene lea fekauʻaki mo hono haʻi ʻe ʻĒpalahame ʻa ʻAisaké: “Ko e hā e fakakaukau ʻa ʻAisaké ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe ʻĒpalahame ʻa e meʻa ngalikehe peheé? ʻOku ʻikai lave ʻa e Tohi Tapú ki ha fakafetau pe taʻeloto. Ko e fakalongolongo ʻa ʻAisaké ʻoku toki lava pē ia ke ʻuhinga naʻá ne falala mo talangofua ki heʻene tamaí.”
Naʻe fakataipe ʻe he feilaulau ʻa ʻAisaké ʻa e feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisi maʻatautolú. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he saati ko ʻení ʻa e ngaahi faitatau ʻi he ongo meʻa naʻe hokó.
|
ʻAisake |
Sīsū Kalaisi |
|---|---|
ʻAisake Ko ʻAisaké ko e foha pē ia ʻe taha ʻo ʻĒpalahame mo Selá (vakai, Sēnesi 22:2). | Sīsū Kalaisi Ko Sīsū ʻa e ʻAlo Pē Taha ʻo e Tamaí naʻe Fakatupú (vakai, Sione 3:16). |
ʻAisake Naʻe pau ke feilaulau ʻaki ʻa ʻAisake ʻi ha moʻunga ʻi he fonua ko Mōliá, ʻa ia ʻoku pehē ʻi he tukufakaholó ko e moʻunga temipale ia ʻi Selusalemá (vakai, Sēnesi 22:2; 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 3:1). | Sīsū Kalaisi Naʻe tutuki ʻa Sīsū ʻi ha tafungofunga mavahe mei Selusalema (vakai, Maʻake 15:22). |
ʻAisake Naʻe pau ke hoko ʻa ʻAisake ko ha feilaulau tutu (vakai, Sēnesi 22:2). | Sīsū Kalaisi Kuo pau ke fai ʻa e ngaahi feilaulau kotoa pē ʻi he tatau ʻo Sīsū Kalaisi (vakai, Mōsese 5:5–7). |
ʻAisake Naʻe fata ʻe ʻAisake ʻa e fefie ki he feilaulaú (vakai, Sēnesi 22:6). | Sīsū Kalaisi Naʻe fata ʻe Kalaisi Hono kolosí (vakai, Sione 19:17). |
ʻAisake Naʻe pehē ʻe ʻĒpalahame ʻe ʻomi ʻe he ʻOtuá ha lami (vakai, Sēnesi 22:8). | Sīsū Kalaisi Ko Sīsū ʻa e Lami naʻe ʻohake maʻatautolú (vakai, 1 Pita 1:19). |
ʻAisake Naʻe haʻi ʻa ʻAisake ʻo fakatokoto ʻi he funga ʻesi-feilaulaú (vakai, Sēnesi 22:9). | Sīsū Kalaisi Naʻe tutuki ʻa Sīsū ki he kolosí (vakai, Luke 23:33). |
ʻAisake Naʻe tukulolo ʻa ʻAisake ki he loto ʻo ʻene tamaí (vakai, Sēnesi 22:9). | Sīsū Kalaisi Naʻe āfeitaulalo ʻa Sīsū ki he finangalo ʻo ʻEne Tamaí (vakai, Luke 22:42). |
ʻAisake Naʻe ʻikai taʻofi ʻe ʻĒpalahame hono fohá (vakai, Sēnesi 22:11). | Sīsū Kalaisi Naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá Ne foaki Hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú (vakai, Sione 3:16). |
Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e huafa “Sihova-saila”?
Hili hono ʻomi ʻe he ʻāngelo ʻa e ʻEikí ha lami ke fetongi ʻaki ʻa ʻAisake ko ha feilaulaú, naʻe fakahingoa ʻe ʻĒpalahame ʻa e feituʻu ʻi he moʻungá ko Sihova-saila. ʻOku liliu ʻe he Pulusinga ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Tohi Tapú ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ko e “ʻi he moʻungá ʻe ʻafio ʻa [e ʻEikí] ki ai.” Kuo fokotuʻu mai ʻe ha kau mataotao ʻe lava foki ke liliu ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ke pehē “ʻi he moʻunga ko ʻení ʻe mamata ai ki he ʻEikí” pe “ʻi he moʻungá, ʻe foaki mai ai ʻa Sihova.” ʻOku angamaheni ʻaki ʻa e tui ko e moʻunga ko ia naʻe ʻave ʻe ʻĒpalahame ʻa ʻAisake ki ai ke feilaulauʻí, ko ha konga ia ʻo e ngaahi tafungofunga tatau naʻe tutuki ai ʻa Sīsū Kalaisi kimui angé.
Sihova Saila, tā fakatātaaʻi ʻe Eva Koleva Timothy
Ako Lahi Ange
Sōtoma mo Komola
-
Quentin L. Cook, “In the World but Not of the World,” Ensign, Feb. 2006, 53–55
Mītiá
Ngaahi Vitiō
Ngaahi ʻĪmisí
Kapusi ʻo ʻIsimeli mo Hekaʻaá, tā fakatātaaʻi ʻe George Soper
Ko e ʻAve ʻe ʻĒpalahame ʻa ʻAisake ke Feilaulauʻí, tā fakatātaaʻi ʻe Del Parson
ʻĒpalahame mo ʻAisake, tā fakatātā ʻa Jeff Ward