“Mōsese 7,” Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Motuʻá (2025)
Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Mōsese 7
Naʻe hokohoko atu hono malangaʻi ʻe ʻĪnoke ʻa e fakatomalá. Naʻe maluʻi ʻe he ʻEikí Hono kakaí mei honau ngaahi filí. Naʻe fokotuʻu ʻe ʻĪnoke e kolo ko Saioné ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e māʻoniʻoní. Naʻá ne mamata ki ha meʻa-hā-mai ʻo e hisitōlia ʻo e māmaní mei hono kuongá ki he Nofo Tuʻí. Naʻá ne mamata ki he ivi tākiekina ʻo e filí mo mamata ki he tutulu ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ko e mamahi ʻo ʻEne fānaú. Naʻe kikiteʻi foki ʻe ʻĪnoke e hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí, ko e Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, ko hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, pea mo hono fakafoki mai ʻo e kolo ko Saioné ki he māmaní. Naʻe liliu ʻa ʻĪnoke mo hono koló.
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní
Fakatokangaʻi ange: Ko hono fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻikai pulusi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku poupouʻi ia pe ko e taha naʻá ne faʻú pe te ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí.
Puipuituʻá mo e Fakamatalá
Ko e hā e meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e fānau ʻa Kēnaní mo honau fakamalaʻiá?
ʻOku siʻi ha ʻilo ki he kakai Kēnani naʻa nau moʻui kimuʻa ʻi he Lōmakí. Neongo ʻa e faitatau ʻo e hingoá, ka ʻoku ʻikai ha fakamoʻoni fakafolofola ke fokotuʻu mai ʻoku kāinga ʻa e kakai ko ʻení mo Keini. Pe ʻe ʻi ai ha fakamoʻoni ʻoku nau fehokotaki mo e kakai angatonu ʻo e “fonua ko Kainaní,” naʻe fakatauhingoa ki he kui tangata hono ua ʻa ʻĪnoké. ʻOku nau kehe foki mei he mokopuna tangata ʻo Noa ko Kēnaní pea mo e kau Kēnani ‘oku toutou lave ki ai ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻa ia naʻa nau toki omi kimui angé.
Naʻe kikite ʻa ʻĪnoke ʻe fakamalaʻiaʻi ʻa e fānau Kēnaní ʻaki ha kelekele kakā mo taʻefua, koeʻuhí he naʻa nau fakaʻauha ʻa e kakai ʻo Siumú. ʻOku pehē leva ʻe he lekōtí naʻe “hoko ʻa e lanu ʻuliʻuli ki he fānau kotoa pē ʻo Kēnaní” pea naʻe “fehiʻanekinaʻi ʻa kinautolu ʻi he kakai kotoa pē.” ʻOku ʻikai mahino ʻa e ʻuhinga ʻo e “lanu ʻuliʻulí” ʻi he veesi ko ʻení. Kuo pehē ʻe ha niʻihi ʻoku ʻuhinga ʻa e “lanu ʻuliʻulí” ki he lanu fakapōpōʻuli ʻo e kilí, ka ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻi he tohí ke fakamoʻoniʻi ʻaki ʻa e fakaʻuhinga ko ʻení.
Ko e hā nai hono ʻuhinga ʻo e pehē naʻe ʻi ai ha kakai lalahi ʻi he fonuá?
ʻOku ʻasi ʻa e kakai lalahí ʻi he ngaahi fakamatala fekauʻaki mo ʻĪnoke mo Noá fakatouʻosi. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ongo fakamatalá fakatouʻosi naʻe hoko ʻa e kakai lalahí ko ha fili ki he ʻOtuá mo ʻEne kau palōfitá. Neongo ʻoku faʻa ʻuhinga ʻa e foʻi lea kakai lalahí ki ha taha ʻoku tupu lahi, ka ʻe lava foki ke ʻuhinga ʻa e foʻi lea faka-Hepelū naʻe liliu ko e “kakai lalahi” ʻi he Sēnesi 6:4, nephilim, ki he “kakai kuo hinga.” ʻOku ʻikai mahino pe naʻe tupu lahi ʻa e kakai ko ʻení, pea mahalo naʻe hoko pē ʻa e foʻi lea ko iá ko hano fakamatalaʻi honau tuʻunga hinga fakalaumālié.
Ko e hā ʻa e Saione?
ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻe he fakahā ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻa Saione “ko e loto-maʻá.” ʻE lava foki ke toe ʻuhinga ia ki ha feituʻu ʻoku nofo ai ʻa e kakai loto-maʻá. Naʻe ui e kolo ʻo ʻĪnoké ko “Saione” mo e “Kolo ʻo e Māʻoniʻoní.” Naʻe ʻafio ʻa e ʻEikí mo ʻĪnoke mo hono kakaí koeʻuhí ko ʻenau uouangatahá, anga māʻoniʻoní, mo e tokangaʻi ʻo e masivá. Naʻe faifai pea ʻave ʻa e kolo ʻo ʻĪnoke ko Saioné ki he langí, ʻa ia “naʻe maʻu hake ia ʻe he ʻOtuá ki hono fatafata ʻoʻoná.”
ʻOku tala ʻe he ngaahi fakamoʻoni fakafolofola kehe ki Saioné ko e kolo motuʻa ia ʻo Selusalemá mo e Selusalema Foʻou ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ʻa ia ʻe langa ʻi he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí. ʻI he ʻahó ni, ʻoku faleʻi e Kāingalotu ʻo e Siasí ke nau langa hake ʻa Saione ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau nofo ai. Te nau lava ʻo fai ʻeni ʻaki hono malangaʻi e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí mo moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e uouangatahá, anga faka-ʻOtuá, mo e manavaʻofá ʻa ia naʻe fakafōtunga ʻe ʻĪnoke mo hono kakaí. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “ʻOku totonu ke hoko hono langa hake ʻo Saioné ko ʻetau kaveinga maʻongoʻonga tahá ia.”
ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakalea naʻe “ʻohake ʻa Saione ki he langí?”
Naʻe liliu e sino ʻo ʻĪnoke mo e kau muimui angatonu ʻo e ʻOtuá, pe ʻave ki he langí taʻe te nau foua ʻa e maté. Ko e kakai sino liliú ko ha kakai “kuo liliu koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau fepaki mo e mamahí pe maté kae ʻoua ke aʻu ki heʻenau toetuʻu ki he moʻui taʻe-faʻa-maté.” ʻE kei aʻusia pē ʻe he kakai sino liliú ʻa e maté ʻi he taimi ʻoku liliu ai kinautolu ki ha tuʻunga toetuʻú, ka ko e liliu ko ʻení ʻe hoko vave ʻaupito pē ia.
Ko e Liliu ʻo e Kolo ko Saioné, tā fakatātaaʻi ʻe Del Parson
ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “naʻe ʻuliʻuli ʻa e hako ʻo Keiní?”
Hangē ko e fakamatalaʻi ʻo e “lanu ʻuliʻuli” naʻe hoko ki he kakai ʻo Kēnaní ʻi he Mōsese 7:8, ʻoku ʻikai mahino e ʻuhinga ʻo e foʻi lea “ʻuliʻuli” ʻi he veesi 22. ʻOku ʻi ai ha fakamatala ki he hako ʻo Keiní naʻe maʻu kimuʻa ʻi he tohi ʻa Mōsesé, ʻoku pehē ai naʻe ʻikai tauhi mai ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu koeʻuhí “naʻe fai ʻi he fakapoʻulí ʻa ʻenau ngaahi ngāué” pea “naʻe ʻikai te nau tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.”
Hili hono fai ʻe Keini ha fuakava taʻe-māʻoniʻoni mo Sētane ʻo tamateʻi hono tokoua ko ʻĒpelí, naʻe tuku ʻe he ʻEikí ha fakamalaʻia kia Keini. Ko e fakamalaʻiaʻi ʻo Keiní ko e ʻikai toe fakafua ʻe he kelekelé ha ngoue maʻana, te ne hē fano ʻo hangē ha taha kumi hūfangá, pea ʻe fakamavaheʻi ia mei he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻe tuku foki ʻe he ʻEikí ha fakaʻilonga ʻoku ʻikai ʻilo pau kia Keini ke taʻofi e niʻihi kehé mei heʻenau feinga ke sāuni kiate iá.
ʻOku ʻikai ha fakamatala ʻi he folofolá naʻe tukuʻau mai ʻa e fakaʻilonga ʻo Keiní ki hono hakó. ʻOku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he fakamahamahalo fekauʻaki mo e natula pe fōtunga ʻo e fakaʻilonga naʻe ʻai kia Keiní pe naʻe toe hilifaki ʻa e fakamalaʻiá ki ha taha kehe meiate ia.
Ko e hā ʻa e fale fakapōpula ʻoku teuteuʻi maʻá e kau faiangahalá?
Naʻe tutulu ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene mamata ki Heʻene fānau naʻe fakafisi ke muimui kiate Iá pea ʻe vave pē haʻanau ʻauha ʻi he Lōmakí. Naʻá Ne folofola ʻo kau ki ha fale fakapōpula kuó Ne teuteu maʻanautolu, ʻa ia ko ha fakamatala ki he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié hili ʻa e moʻui fakamatelié. Naʻe akoʻi ʻe he ʻOtuá kia ʻĪnoke ʻe maʻu ʻe kinautolu ʻi he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié ha faingamālie ke fakatomala, ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.
ʻI ha fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138, naʻe ʻilo ai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita naʻe ʻoange ha faingamālie ki he ngaahi laumālie ʻi he fale fakapōpulá—kau ai ʻa kinautolu naʻe ʻauha ʻi he Lōmakí—ke akoʻi kiate kinautolu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻe ha ngaahi laumālie angatonu mei palataisi pea ke nau maʻu ʻi he fakafofonga ʻa e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí. Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Sāmita ʻo pehē, “Ko e kau pekia ko ia ʻoku fakatomalá ʻe huhuʻi ʻa kinautolu, ʻo kapau te nau talangofua ki he ngaahi ouau ʻo e fale ʻo e ʻOtuá, pea ʻo ka hili ʻa ʻenau totongi ʻa e tautea ʻo ʻenau ngaahi maumaufonó, pea fufulu ʻa kinautolu ʻo nau maʻá, te nau toki maʻu ha totongi ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué, he ko e kau ʻea-hoko kinautolu ki he fakamoʻuí.”
Ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e “kuo tāmateʻi ʻa e Lamí talu mei hono ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní”?
ʻOku ʻomi ʻe he fakamatala ʻa ʻĪnoke kau kia Sīsū Kalaisi ko e “Lami, ʻa ia naʻe tamateʻi talu mei he fakatupu ʻo e māmaní” ha fakamanatu mālohi ʻo e natula “taʻe-fakangatangata mo taʻengata” ʻo e feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻI he Fakataha Lahi ʻi he maama fakalaumālié, naʻe fili ai ʻa Sihova ke Ne fakahoko ʻa e feilaulau fakalelei maʻá e ngaahi angahala ʻo e māmaní. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī: “Ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá … naʻá Ne maʻu ʻa e mālohi ke foʻu ha ngaahi māmani, mo Ne puleʻi kinautolu. Naʻe hāʻele mai ko e ʻAlo pē Taha ia Ne Fakatupú, ke fakahoko ha misiona, ke hoko ko e Lami naʻe tāmateʻi talu mei he fakatupu ʻo e māmaní, ke fakahoko ai hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻI Heʻene foaki ʻEne moʻuí, naʻá Ne fakaava ai ʻa e matapā ki he toetuʻú mo akoʻi ʻa e founga te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e toe foki ki he ʻao ʻo e Tamaí mo e ʻAló. Ko e tuʻunga ia ʻo Sīsuú ʻi Hono nāunaú kakato.”
ʻI he Tohi ʻa Molomoná, naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní hono kakaí—ʻa ia naʻa nau moʻui kimuʻa ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní—ke nau “tui ʻe hāʻele mai ʻa Kalaisi” koeʻuhí ke “maʻu ʻe kinautolu ʻa e fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá, pea fiefia ʻi he fiefia lahi ʻaupito, ʻo hangē nai kuó ne ʻosi hāʻele mai kiate kinautolú.” Koeʻuhí ʻoku taʻe-fakangatangata mo taʻengata e feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ko kinautolu naʻe moʻui kimuʻa ʻi Heʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, ʻe kei lava pē ke tāpuekina kinautolu ʻaki Hono mālohi huhuʻí.
ʻOku fakatupulaki fēfē nai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻetau mahino ki he fuakava ʻa e ʻOtuá mo ʻĪnoke mo Noá?
ʻOku fakamatalaʻi ʻe he talanoa ʻo e Lōmakí ʻoku lekooti ʻi he tohi Sēnesí ʻa e fuakava naʻe fai ʻe he ʻOtuá mo Noá he ʻikai ke Ne toe ʻomi ha lōmaki ki he māmaní. ʻI he Sēnesi 9:12–17, naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia Noa ko e ʻumatá ko ha fakaʻilonga, pe ko ha fakamanatu ʻo e fuakava ko iá.
ʻOku ʻomi ʻe he liliu fakalaumālie ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Tohi Tapú ha fakaikiiki lahi ange fekauʻaki mo e fuakava ko ʻení ʻa ia ʻoku ʻikai lekooti ʻi he tohi Sēnesí. ʻOku tau ako mei he Mōsese 7 naʻe ʻuluaki fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e fuakava ko ʻení mo ʻĪnoke. ʻIkai ngata aí, ʻoku fakamatala ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Sēnesi 9 ko e foki mai ʻa ʻĪnoke mo hono kakaí ki he māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ko ha konga foki ia ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí.
ʻOku ʻomi ʻe he fakaʻilonga ʻo e ʻumatá ha fakataipe mahuʻingamālie ʻi he taimi ʻoku fakakaukau ai ki he tafaʻaki makehe ko ʻeni ʻo e fuakavá. Hangē ko ʻení, naʻe fokotuʻu mai ʻe ha mataotao ʻe taha ʻe lava ʻe he ʻasi ʻa ha ʻumatá ʻo fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa hono ʻohake ʻo Saione mei māmani ki he langí pea mo hono fakafoki hifo ki he māmaní ʻi he kahaʻú. ʻE lava foki ke fakamanatu mai ʻe he ʻumatá ʻa e fehokotaki ʻi he vahaʻa ʻo e langí mo e māmaní ʻa ia ʻe hoko ʻi he taimi ʻe toe fakataha ai ʻa e kolo ʻo ʻĪnoké mo e Kāingalotu ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.
Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mei Hono ngaahi huafa ʻi he veesi ko ʻení?
Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Mīsaiá, “ko e Tokotaha Kuo Paní,” ʻa ia naʻe fili talu mei he kamataʻangá ke hoko ko hotau Fakamoʻuí. ʻI Heʻene hoko ko e Tuʻi ʻo Saioné, te Ne hoko ko e pule ki Heʻene Kāingalotu angatonu ʻi Saioné ʻi ha taʻu ʻe 1,000 ʻi he Nofo Tuʻí. Ko Ia ʻa e “Maka ʻo e Langí” pea ko e fakavaʻe pau ia te tau lava ʻo langa ai ʻetau moʻuí mo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Ko Ia pē ʻa e hala te tau lava ai ʻo foki ki he Tamaí. Ko e matapā kuó Ne ʻomi ke tau hū ai ki he hala ʻo e moʻui taʻengatá ko e “fakatomalá mo e papitaiso ʻi he vaí.”
ʻĪmisi ʻo Kalaisí, tā fakatātaaʻi ʻe Heinrich Hofmann
Ko e hā e meʻa naʻe fakahā kia ʻĪnoke fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí?
ʻI he fakaʻosinga ʻo e mata meʻa-hā-mai ʻa ʻĪnoké, naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻe hoko ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí ko ha taimi ʻo e faiangahala mo e faingataʻa lahi. Naʻe talaʻofa foki ʻe he ʻEikí, “Ka te u maluʻi ʻa hoku kakaí.” Naʻe fakamatalaʻi leva ʻe he ʻEikí ʻi he veesi 62 ha ngaahi founga mahuʻinga te Ne maluʻi ai Hono kakaí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí:
“Te u fekau hifo ʻa e māʻoniʻoní mei he langí; pea te u ʻohake ʻa e moʻoni mei he kelekelé”
Naʻe akonaki ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni fekauʻaki mo e kikite ko ʻení ʻo pehē: “Kuo tau mamata tonu ki he fakaofo hono fakakakato ʻo e kikite ko iá ʻi hotau toʻu tangatá. Kuo tuku mai e Tohi ʻa Molomoná mei he kelekelé, kuo fonu ʻi he moʻoní, ʻo hoko ko e ‘maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú’ (vakai, Talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná). Kuo fekauʻi hifo foki ʻe he ʻOtuá ʻa e māʻoniʻoní mei he langí. Naʻe hā tonu ʻa e Tamaí mo Hono ʻAló ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe tataki ʻe he langí e ʻāngelo ko Molonaí, Sione Papitaiso, Pita, Sēmisi, mo ha kau ʻāngelo kehe tokolahi ke fakafoki mai ʻa e ngaahi mālohi ʻoku fiemaʻu ki he puleʻangá. ʻIkai ngata aí, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei he langí ha fakahā hili e fakahā, lolotonga e ngaahi fuofua taʻu faingataʻa ʻo e tupulaki ʻa e Siasí. Kuo maluʻi mai e ngaahi fakahā ko ʻení maʻatautolu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.”
“Tānaki fakataha mai ʻa hoku kakai filí mei he ngaahi vahe ʻe fā ʻo e māmaní”
Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻe hanga ʻe he moʻoní mo e māʻoniʻoní ʻo “tafiʻi ʻa māmani … ʻo hangē ka fai ia ʻaki ʻa e lōmakí, ke tānaki fakataha mai ʻa hoku kakai filí mei he ngaahi vahe ʻe fā ʻo e māmaní.”
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, pe ko e kakai fili ʻa e ʻOtuá, ʻo pehē: “Ko e ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻeni pea ʻoku fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāue ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Ko e tānaki fakataha ko iá ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní. ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakatataua hono mālohí, ʻikai ha toe meʻa ʻe fakatataua ki hono mahuʻingá, ʻikai ha toe meʻa ʻe fakatataua ki hono fakaʻeiʻeikí. Pea kapau te ke fili ki ai, kapau ʻokú ke loto ki ai, te ke hoko ai ko hano konga kāfakafa. Te ke lava ʻo hoko ko ha konga kāfakafa ʻo ha meʻa ʻoku lahi, meʻa fakaofo, meʻa fakaʻeiʻeiki.
“ʻI heʻetau talanoa ko ia ki he tānaki fakatahá ʻoku tau ʻuhinga ai ki he moʻoni mahuʻinga ko ʻení: ʻoku fiemaʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi he fānau ʻetau Tamai Hēvaní, ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí, ʻa e pōpoaki ʻo hono toe fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku nau fili maʻanautolu pē ʻo kapau ʻoku nau fiemaʻu ke ʻilo lahi ange. …
“Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e taimi ní, ʻo ʻuhinga ki hotau kuongá, ko e hongofulu mā taha ia ʻo e houá pea koe taimi fakaʻosi ʻeni ʻEne ui e kau ngāue ki Heʻene ngoue vainé ke fakahaaʻi e taumuʻa hono tānaki ʻo e kakai kuo filí mei he ngaahi tuliki ʻe fā ʻo e māmaní.”
“Saione, ko ha Selusalema Foʻou”
Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí te Ne fokotuʻu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí “ha Kolo Māʻoniʻoni, … pea ʻe ui ia ko Saione, ko ha Selusalema Foʻou.” ʻOku tau ako mei he fakahā ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻe langa ʻa e kolo māʻoniʻoni ko ʻení ʻi he konitinēniti ko ʻAmeliká pea ʻe hoko ia ko ha feituʻu ʻe tānaki ki ai ʻa e ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli naʻe molé.
ʻOku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ʻa e Selusalema Foʻoú “ko ha fonua ʻo e melino, ko ha kolo hūfanga, ko ha potu malu moʻó e kau māʻoniʻoni ʻo e ʻOtua Fungani Māʻolunga tahá.” ʻE fakataha ki ai ʻa e kakai mei he puleʻanga kotoa pē. Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia ʻĪnoke ʻe toe fakafoki mai hono kolo ko Saioné ki he māmaní ʻo kau fakataha mo kinautolu ʻi he Selusalema Foʻoú kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí mo e pule ʻi he taʻu ʻe taha afé.
Ako Lahi Ange
Ko hono Fokotuʻu ʻo Saioné
-
D. Todd Christofferson, “Haʻu ki Saione,” Liahona, Nōvema 2008, 37–40
-
Gerrit W. Gong, “ʻOmai ʻA Saione,” Liahona, Sepitema 2021, 6–9
ʻOfa ʻa e ʻOtuá
-
Jeffrey R. Holland, “The Grandeur of God,” Liahona, Nov. 2003, 70–73
Ko e ngāue ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí
-
D. Todd Christofferson, “Teuteu ki he Toe Hāʻele Mai ʻa e ʻEikí,” Liahona, Mē 2019, 81–84
-
Russell M. Nelson, “Ko e Kahaʻu ʻo e Siasí: Ko Hono Teuteu ʻo e Māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí,” Liahona, ʻEpeleli 2020, 12–17
Mītiá
Ngaahi ʻĪmisí
Tā fakatātaaʻi ʻe Ben Simonsen
Moʻunga ko Komolá, tā fakatātaaʻi ʻe Jon McNaughton