“Sēnesi 5; Mōsese 6,” Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Motuʻá (2025)
Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Sēnesi 5; Mōsese 6
Naʻe tauhi ʻe he hako ʻo ʻĀtamá ha lekooti ʻo ʻenau ngaahi fakahaá mo e tohi hohokó. Naʻe faiangahala ha tokolahi ʻo e hako ʻo ʻĀtamá. Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa ʻĪnoke ke hoko ko ha palōfita pea ke malanga ʻaki ʻa e fakatomalá. Naʻe ʻikai maʻu ʻe ʻĪnoke ha loto-falala ki he meʻa te ne malavá, ka naʻe talaʻofa ange ʻa e ʻEikí te Ne tokoniʻi ia. Naʻe hoko ʻa ʻĪnoke ko ha palōfita mālohi ʻi he fonuá. Naʻá ne akoʻi ʻa e kakaí ki he ʻuhinga naʻa nau fiemaʻu ai ha Fakamoʻuí mo e founga te nau lava ai ʻo haʻu kiate Iá. Naʻá ne fakamatalaʻi hili e ʻilo ʻe ʻĀtama fekauʻaki mo e palani ʻo e fakamoʻuí, naʻe papitaiso ia pea naʻá ne aʻusia ha fanauʻi foʻou fakalaumālie.
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní
Fakatokangaʻi ange: Ko hono fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻikai pulusi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku poupouʻi ia pe ko e taha naʻá ne faʻú pe te ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí.
Puipuituʻá mo e Fakamatalá
Ko e hā hono fuoloa e ʻi he māmaní ʻa e lakanga fakataulaʻeikí?
Ko e lakanga fakataulaʻeikí “ʻoku ʻikai hano ngataʻanga ʻo hono ngaahi ʻahó pe ngataʻanga ʻo hono ngaahi taʻú.” Naʻe ʻatā ʻa e lakanga fakataulaʻeikí—mo hono ngaahi ouaú—kia ʻĀtama, ʻIvi, mo hona hako angatonú. Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē: “Naʻe ʻuluaki foaki ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí kia ʻĀtama; naʻá ne maʻu ʻa e tuʻunga ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, peá ne maʻu mo e ngaahi kī ki aí mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata. Naʻá ne maʻu ia ʻi he Fakatupu ʻo māmaní, ʻi he teʻeki ai ʻai e ngaahi tuʻunga ʻo māmaní. … Ko e lakanga fakataulaʻeikí ko ha tefitoʻi moʻoni taʻengata, pea naʻe ʻi ai ia mo e ʻOtuá mei ʻitāniti, pea ʻe pehē ai pē ki ʻitāniti, ʻo ʻikai ha kamataʻanga ʻo hono ngaahi ʻahó pe ngataʻanga ʻo hono ngaahi taʻú.”
Naʻe moʻui nai ʻa e kau pēteliake ʻo e kuonga muʻá ʻi ha taʻu ʻe laungeau?
ʻOku lekooti ʻi he Tohi Tapú naʻe moʻui fuoloa ʻaupito ʻa ʻĀtama mo ha niʻihi ʻo hono hakó. ʻOku ʻikai fakamatalaʻi mahino ʻe he folofolá ʻa e ʻuhinga ʻo e moʻui fuoloa ko ʻení. Hili e talanoa ki he Lōmakí, ʻoku lekooti e taʻu motuʻa ʻo e kakai ʻiloá ʻoku hōloa mai ʻi ha ngaahi toʻu tangata lahi kae ʻoua kuo aʻu mai ki he taʻu motuʻa ʻo e moʻui ʻoku tau ʻilo he ʻaho ní. ʻOku lekooti foki e moʻui fuoloa ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:41–52. ʻI he taimi naʻe tala-kae-tohi ai ʻe Siosefa Sāmita ʻene liliu foʻou ʻo e Tohi Tapú, naʻá ne liliu ha niʻihi ʻo e ngaahi taʻu motuʻa ʻo e kau pēteliaké kae tauhi pē e fuoloa ʻo e taimi ʻenau moʻui ʻi he māmaní.
Ko e hā e meʻa ʻoku tau ako fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekau ʻa ʻĪnoké meia Siosefa Sāmitá?
Naʻe lahi ange e ngāue fakafaifekau ʻa ʻĪnoké ʻi he meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tapú. ʻOku tau ako ʻi he Sēnesi 5, “Naʻe ʻaʻeva ʻa ʻĪnoke mo e ʻOtuá: pea naʻe ʻikai ia; he naʻe ʻave ia ʻe he ʻOtuá.” ʻOku fakamahinoʻi mai ʻe he tohi Hepeluú naʻe liliu e sino ʻo ʻĪnoké. Pea ʻoku lekooti ʻe Sute ha kikite nounou naʻe fai ʻe ʻĪnoke.
ʻI he ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki heʻene liliu fakalaumālie ʻo e Tohi Tapú, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kiate ia ha ngaahi fakaikiiki mahuʻinga lahi fekauʻaki mo ʻĪnoke. ʻOku kau ʻi he ngaahi fakaikiiki ko ʻeni ʻoku lekooti ʻi he Mōsese 6–7, ʻa hono ui ʻo ʻĪnoke ke hoko ko ha palōfitá, ko ʻene malangá, ko e kolo ko Saione naʻá ne fokotuʻú, mo ʻene ngaahi meʻa-hā-maí, ngaahi kikité, mo e ngaahi akonaki fakalaumālié.
ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “nofo” mo “ʻaʻeva” mo e ʻOtuá?
Hili hono fakahaaʻi ʻe ʻĪnoke ha ngaahi hohaʻa fekauʻaki mo hono tuʻunga malava ke fai e meʻa naʻe kole ange ʻe he ʻOtuá kiate iá, naʻe fakaafeʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻĪnoke ke ne “nofo ʻiate” pea “ʻaʻeva mo” Ia. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻa e ʻuhinga ʻo e ongo fakaafe ko ʻení:
“ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea nofó ki he taʻefeliliuaki pe tuʻu maʻu mo kātaki kae ʻikai tukuloló. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ko e ‘nofó’ ko ha ngāue ia ʻoku ʻuhinga ‘“[ke] nofo—kae nofo ʻo taʻengata.” Ko e fakaafe ia ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ki he tokotaha kotoa … ʻi he māmaní. Haʻu, kae haʻu ke nofo. Haʻu mo ha loto fakapapau mo faʻa kātaki. Haʻu ʻosi, koeʻuhí ko koe mo e ngaahi toʻu tangata ʻamuí.’ Ko ia, ʻoku tau nofo ʻia Kalaisi ʻi heʻetau taʻefeliliuaki mo tuʻumaʻu ʻi heʻetau līʻoa ki he Huhuʻí mo ʻEne ngaahi taumuʻa māʻoniʻoní, ʻi he ngaahi taimi leleí mo ʻikai leleí fakatouʻosi. …
“ʻOku totonu ke tau manatuʻi maʻu pē e fakahinohino ʻa e ʻEikí kia ʻĪnoké: ‘Te ke nofo ʻiate au, pea mo au ʻiate koe’ [Mōsese 6:34]. Pea ʻoku ou fakamoʻoni ko e talaʻofa ko ia ʻa e Fakamoʻuí ke nofo ʻiate kitautolú ʻoku moʻoni pea ʻatā ia ki he mēmipa tauhi fuakava kotoa pē ʻo Hono Siasi kuo fakafoki maí. …
“ʻOku fakamamafaʻi ʻe he ʻaʻeva mo e Fakamoʻuí ha ongo tafaʻaki mahuʻinga ʻe ua ʻo e tuʻunga fakaākongá: (1) ko e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, mo hono (2) manatuʻi mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapu ʻoku fakafetuʻutaki ai kitautolu ki he Tamaí mo e ʻAló.”
Ko e hā e meʻa naʻe hoko kia ʻĪnoke hili ʻene pani hono matá ʻaki ʻa e ʻumeá?
Hili e muimui ʻa ʻĪnoke ki he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí ke pani hono matá ʻaki ʻa e ʻumeá, naʻá ne lava ʻo mamata ki he “ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke faʻa hā mai ki he mata fakanatulá.” Naʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻĪnoke ʻaki ʻa e meʻafoaki ʻo e faʻa kikité. Ko e tangata kikité “ko ha tokotaha kuo fakamafaiʻi ʻe he ʻOtuá ke ne mamata ʻaki ʻa e fofonga fakalaumālié ki he ngaahi meʻa kuo fufuuʻi ʻe he ʻOtuá mei he māmaní. ʻOkú ne hoko ko ha tokotaha maʻu fakahā mo ha palōfita.”
ʻI he hoko ʻa ʻĪnoke ko ha tangata kikité, naʻá ne mamata ki he “ngaahi meʻa kotoa pē, ʻio ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e māmaní.” ʻI he Siasí he ʻahó ni, ʻoku hikinimaʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā.
Kuo Fokotuʻu Hake ʻe he ʻEikí ha Tangata Kikite, tā fakatātaaʻi ʻe Eva Timothy
ʻOku kaunga fēfē nai ʻa e Hingá kiate kitautolú?
Naʻe akoʻi ʻe ʻĪnoke naʻe fehuʻi ʻe ʻĀtama ki he ʻOtuá pe ko e hā e ʻuhinga kuo pau ke fakatomala ai ʻa e kakai kotoa pē pea papitaisó. Ko e talí, naʻe akoʻi ʻe he ʻOtuá kia ʻĀtama ha ngaahi moʻoni mahuʻinga naʻá ne fakamahinoʻi ʻa e founga ʻe liliu ai ʻe he Hingá ʻa e hako ʻo ʻĀtama mo ʻIví.
ʻUluakí, naʻe fakamahinoʻi ʻe he ʻOtuá naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakamolemoleʻi ʻo ʻĀtama mo ʻIvi koeʻuhí ko ʻena maumaufono ʻi he Ngoue ko ʻĪtení, ka he ʻikai foki ke tukuʻau hifo ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo ʻena ngaahi angahalá ki heʻena fānaú. Naʻe fakamahinoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻene akoʻi, “ʻOku mau tui ʻe tauteaʻi ʻa e tangatá koeʻuhi ko ʻenau ngaahi angahala ʻanautolú pē, kae ʻikai ko e maumau-fono ʻa ʻĀtamá.”
Naʻe akoʻi foki ʻe he ʻOtuá kia ʻĀtama ʻe “fanauʻi mai [ʻene] fānaú ʻi he angahalá” (pe “fanauʻi ki ha māmani ʻo e angahalá”). ʻI heʻetau hoko ko ha kakai matelie ʻoku moʻui ʻi ha māmani hingá, ʻoku tau faiangahala, ʻa ia ʻokú ne ʻai ke tau taʻemaʻa pea fakamavaheʻi ai kitautolu mei he ʻOtuá. Neongo ʻoku ʻomi ʻe he aʻusia ko ʻení ha faingamālie ke tau “fakamahuʻingaʻi ʻa e leleí” hili ʻetau “ʻiloʻi ai ʻa e meʻa mahí,” ka kuo pau foki ke fakamaʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi, he “ʻoku ʻikai lava ke nofo … ha meʻa ʻoku taʻemaʻa” ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.
Naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĀtama ke akoʻi ʻene fānaú ke nau fakatomala, papitaiso, pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kae lava ke fakamāʻoniʻoniʻi kinautolu mei heʻenau ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi. Naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá, “Ko e palani ʻeni ʻo e fakamoʻuí ki he kakai kotoa pē, tuʻunga ʻi he taʻataʻa ʻo hoku ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú.”
Ko e hā e meʻa ʻoku mahuʻinga fekauʻaki mo e huafa ʻo Sīsū Kalaisí?
ʻI hono lea ʻaki ʻe ʻĪnoke ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá kia ʻĀtamá, naʻá ne akoʻi ai ko Sīsū Kalaisi ʻa e “huafa pē taha ʻe foaki ʻi he lalo langí, ʻa ia ʻe lava ʻo hoko mai ai ʻa e fakamoʻuí ki he fānau ʻa e tangatá.” Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi fakamatala lahi ʻi he folofolá fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e huafa ʻo e Fakamoʻuí. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Paula B. Paipa, ʻo pehē: “ʻOku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke mahino ʻaupito ko e huafa ʻo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻikai ko ha huafa pē ʻi ha ngaahi hingoa lahi. Ko e huafa ʻo e Fakamoʻuí ʻoku ʻi ai e mālohí pē ʻe taha mo mahuʻingá. Ko e huafa pē ia ʻoku malava ai ʻa e fakamoʻuí.”
Ko e hā e meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e papitaisó mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní lolotonga e kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá?
ʻI he kotoa ʻo e fanga kiʻi fakamatala ki he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻoku ʻikai ha fakamatala ia fekauʻaki mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai foki ha lau ʻa e Fuakava Motuʻá ki he ouau ʻo e papitaisó. Ka neongo ia, ʻoku fakamahinoʻi mai ʻe he fakahā ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá naʻe tāpuekina ʻa ʻĀtama mo hono hakó ʻaki e kakato ʻo e ongoongoleleí, ʻo kau ai ʻa e ngaahi ouau ʻo e papitaisó mo e hilifaki ʻo e nimá ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻomi foki ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi sīpinga ʻo hono akoʻi mo tali ʻo e ngaahi ouau ko ʻení, kimuʻa pea ʻi he hili e hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisí.
Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he ongo huafa “Tangata ʻo e Māʻoniʻoní” mo e “Foha ʻo e Tangatá” fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?
Ko e huafa ʻo e ʻOtua ko e Tamaí ko e Tangata ʻo e Māʻoniʻoní ʻi he lea ʻa ʻĀtamá, pea ʻoku faʻa ui ʻa e Fakamoʻuí ko e Foha ʻo e Tangatá ʻi he folofolá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻa e founga ʻoku tokoni ai e ngaahi akonaki ʻa ʻĪnoké ke mahino lelei ange kiate kitautolu e ongo huafa toputapu ko ʻení: “Naʻá ku faʻa fifili ʻi heʻeku kei siʻí pe ko e hā ʻa e ʻuhinga ne faʻa ui ai ʻa Sīsū ʻi he Fuakava Foʻoú (pea aʻu ʻo ne ui pehē pē Ia) ko e Foha ʻo e Tangatá, ka ko hono moʻoní, ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá, ka naʻe fakamahinoʻi ʻe he fakamatala ʻa ʻĪnoké, ko e ngaahi fakamatala ko ʻení, ko e talaki ia Hono fakalangí mo e māʻoniʻoní—Ko e Foha Ia ʻo e Tangata Māʻoniʻoní, ko e ʻOtua ko e Tamaí.”
Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi fakataipe ʻo e vaí, laumālié, mo e totó fekauʻaki mo e fanauʻi foʻou ʻia Sīsū Kalaisí?
ʻI hono akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻĀtama fekauʻaki mo e huhuʻi mei he Hingá, naʻá Ne fakamatalaʻi ha ngaahi fakataipe ʻe tolu fekauʻaki mo e fanauʻí. ʻOku fakataha kotoa mai ʻa e ngaahi ʻelemēniti ʻo e vaí, totó, mo e laumālié ke fakatupu ha laumālie moʻui ʻi he taimi ʻoku haʻu ai ha taha ki he moʻui fakamatelié. ʻOku ʻi ai foki ha fatongia mahuʻinga ʻo e ngaahi ʻelemēniti ko ʻení ʻi ha taha ʻoku fanauʻi foʻou fakalaumālie.
ʻOku tataki ʻe he papitaiso ʻi he vaí mo hono maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ha taha ki he Fakamoʻuí, ʻo fakaʻatā ai ia ke ne liliu ʻo fakafou ʻi Hono taʻataʻa faifakaleleí. ʻI he foungá ni, ʻe lava ke fakatou fakatonuhiaʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi ai ha taha.
Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻa e ʻuhinga ʻo e fakatonuhiaʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisí: “ʻOku foaki ʻe he Fakamoʻuí kiate kinautolu kotoa pē te nau maʻu ʻa e tuí mo tali iá, ʻa e ngaahi meʻafoaki ʻo e fakatonuhiaʻi pe fakamolemoleʻi ʻi he ʻao ʻo e fonó pea mo hono fakamāʻoniʻoniʻí foki—ʻa ia ko hono ngaohi ke taʻe-ha-ʻila mo māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai mo ha toe hingoa, pe hala, pe founga ʻe lava ke hoko ai ha huhuʻi pehē. Pea ko e moʻoni ʻoku feʻunga ʻEne ʻaloʻofá ke aʻusia ia.”
Naʻe hoko fēfē ʻa ʻĀtama ko ha “foha ʻo e ʻOtuá”?
Naʻe akoʻi ʻe ʻĪnoke, ʻi he hili hono papitaiso ʻo ʻĀtamá, “naʻe maliu hifo ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá kiate ia, pea ko ia naʻe fanauʻi ia ʻi he Laumālié, pea naʻe fakaakeakeʻi ia ʻi he tangata ʻi lotó.” Hili e aʻusia toputapu ko ʻení, naʻe fanongo ʻa ʻĀtama ki ha leʻo mei he langí ʻoku pehē, “Vakai, ʻokú ke taha ʻiate au, ko ha foha ʻo e ʻOtuá; pea ʻe pehē ha lava ke hoko ʻa e kakai kotoa pē ko hoku ngaahi foha.”
Kuo ʻi ai ʻeni ha ʻuhinga kehekehe ʻe ua ʻo e hingoa “foha ʻo e ʻOtuá” kia ʻĀtama. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ko ha foha fakalaumālie moʻoni ʻo e ʻOtuá naʻe fakatupu ʻi Hono tataú, ka naʻe hoko foki ʻa ʻĀtama ko ha foha ʻo e ʻOtuá koeʻuhí he kuo toe fanauʻi foʻou ia ʻia Sīsū Kalaisi. Ko kinautolu ʻoku aʻusia ʻa e fanauʻi foʻou fakalaumālié mo maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí ,ʻoku faʻa ui foki kinautolu he taimi ʻe niʻihi ko e “fānau ʻa Kalaisi.”
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni: “ʻI heʻetau fai ʻetau tafaʻakí, ʻokú Ne talaʻofa mai ʻe ui kitautolu ko e ‘fānau ʻa e ʻOtuá.’ Ko e taha kotoa pē ʻi he māmaní ko e ‘hako’ [Ngāue 17:28] ia ʻo e ʻOtuá, ka ko hono ui ko e ‘fānau ʻa e ʻOtuá’ ʻoku ʻuhinga ia ki ha meʻa ʻoku toe mahulu hake ai. ʻI heʻetau haʻu kia Sīsū Kalasi ʻo fai ha ngaahi fuakava mo Iá, ʻoku tau hoko leva ko ‘hono hako’ pea ko e ʻkau ʻea-hoko ki he puleʻangá’ [Mōsaia 15:11], ‘ko e fānau ʻa Kalaisi, ko hono ngaahi foha, pea mo hono ngaahi ʻofefine’ [Mōsaia 5:7].”
Ako Lahi Ange
ʻAʻeva mo e ʻOtuá
-
David A. Bednar, “Nofo ʻiate Au, pea mo Au ʻiate Koe; Ko ia Ke ke ʻAʻeva mo Au,” Liahona, Mē 2023, 123–26
-
Emily Belle Freeman, “ʻAʻeva ʻi ha Vā Fetuʻutaki Fakafuakava mo Kalaisi,” Liahona, Nōvema 2023, 76–79
-
Henry B. Eyring, “ʻAʻeva mo Au,” Liahona, Mē 2017, 82–85
Ko e ako ke vakai ʻo hangē ko ʻĪnoké
-
Brian Hansbrow, “Lessons from Enoch: Expanding Our View of Christ, Ourselves, and Others,” YA Weekly, Feb. 2022, Gospel Library
Toe fanauʻi foʻou
-
D. Todd Christofferson, “Fanauʻi Foʻoú,” Liahona, Mē 2008, 76–79
Mītiá
Ngaahi ʻĪmisí
Ko e Malanga ʻa ʻĪnoké, tā fakatātaaʻi ʻe Robert T. Barrett
ʻĪnoke mo e Kolo ko Saioné, tā fakatātaaʻi ʻe Justin Kunz
Mūsiká
-
“I Will Walk with Jesus,” Hymns—For Home and Church