Ngaahi Uiuiʻi Fakafaifekaú
Maluʻi 4


“Maluʻi 4,” Maluʻi ki hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Tekinolosiá (2015)

“Maluʻi 4,” Maluʻi ki hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Tekinolosiá

Maluʻi 4

Hoko ʻo Taha

Kuo folofola ʻe he ʻEikí, “ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ke mou taha pē; pea kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27). Tokoniʻi hoʻo misioná ke fakatupulaki ha ʻātakai ʻoku uouongatahá, talangofua, manavaʻofa, tokaʻi, vilitaki, pea līpooti e ngāué koeʻuhí ke mou lava kotoa ʻo fefakamālohiaʻaki, fefakalotolahiʻaki, mo fepoupouaki. ʻOku totonu ke poupouʻi ʻa e kau faifekau kotoa pē ke nau muimui ki he ngaahi tuʻutuʻuni maluʻi ko ʻení pea ʻoku totonu ke nau ongoʻi fiemālie pē ke kole ha tokoni ʻo ka fie maʻu. ʻE tokoni hono fakatupulaki e ʻulungaanga ʻo e falalá kiate koe mo e kau faifekau kehé ke mou fakaʻehiʻehi ai mei he ongoʻi liʻekiná, langa hake mo fakamālohia ʻa e ngaahi tōʻonga māʻoniʻoní, pea maluʻi kimoutolu mei he ʻahiʻahí.

ʻI hoʻo feinga ke fakatupulaki e ngaahi tōʻonga ʻo e anga māʻoniʻoní, fekumi ki ha tokoni mei he kau faifekau kehé pea mateuteu ke ke tokoni ki he kau faifekau ʻoku mou feohí. Ke ke hoko ʻo taha pē mo hoʻo hoá mo e vāhengá ʻi hoʻomou maluʻi mo fefakamālohiaʻaki ʻiate kimoutolu peé: “Pea kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku mālohi ʻi he Laumālie, tuku ke [nau] ʻave mo [kinautolu] ʻa [kinautolu] ʻoku vaivaí, koeʻuhí ke fakamāʻoniʻoniʻi [ʻa e vaivaí] ʻi he angamalū kotoa pē, koeʻuhi ke [nau] hoko ʻo mālohi foki” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:106). Manatuʻi foki ke ke taha pē mo e ʻEikí pea falala kiate Ia ʻi hoʻo ngaahi feinga kotoa pē ke muimui ki he ngaahi tuʻutuʻuní.

Aleaʻi mo ho hoá mo e niʻihi ʻi hoʻo ʻēliá kapau ʻokú ke fakaʻalongaua ki hoʻo ngāue ʻaki ʻa e tekinolosiá ʻi he founga totonú. Kole tokoni ki ho hoá pe taki ngāue fakafaifekaú kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻahiʻahiʻi koe ʻi ha faʻahinga ʻuhinga. Manatuʻi, ko e meimei kotoa ʻo e ngaahi faingataʻa ʻoku felāveʻi mo e ʻinitanetí pe ponokalafí ʻoku hoko ia ʻi he taimi ʻoku nofo toko taha aí. Ko ia, ʻoua ʻaupito naʻá ke teitei ngāue ʻaki hoʻo tekinolosiá ʻi he taimi ʻokú ke toko taha aí. ʻOku fakakau ʻi he ngaahi fakahinohino ko ʻení ʻa e ʻikai ngofua ke ke ʻave hoʻo meʻangāue fakaʻilekitulōniká ki he falekaukaú mo e ʻikai totonu ke ngāue ʻaki hoʻo meʻangāue fakaʻilekitulōniká lolotonga ʻa e ʻi falekaukau ho hoá. Tuku ke tokoniʻi koe ho hoá mo e kau faifekau kehé ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa te ke fie maʻu ai ha tokoní. Ko e fetokoniʻakí ko ha founga lelei ia ke fakatupulaki ai hoʻo ivi fakalaumālié, pea ko ha faingamālie ia ke fakahā ai hoʻo ʻofá.

Koeʻuhí ʻe ngali taʻefiemālie pe faingataʻa ʻa e ngaahi feohi ko ʻení ki he kau faifekaú, manatuʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo feinga ke tokoniʻi e niʻihi ʻo e kau faifekaú pe kumi tokoni mei he kau faifekau kehé:

  • “Ko e ngaahi hoa faifekaú … ʻoku nau fepoupouaki ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá. Te nau lava ʻo hoko ko ha maluʻi mei he fakatamaki fakatuʻasinó, ngaahi tukuakiʻi loí, mo e ʻahiʻahí. ʻOfa pea fakaʻapaʻapaʻi ho ngaahi hoá” (Tohi Tuʻutuʻuni ʻa e Faifekaú [2006], 30).

  • Fakakaukau maʻu pē ʻoku ʻi ai e ʻuhinga lelei ki he meʻa kotoa pē. Hangē ko ʻení, kapau ʻoku ʻikai ke muimui ho hoá ki ha taha ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni maluʻí, fakakaukau pē ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi ia. ʻOua ʻe mahalo ʻokú ne ʻiloʻilo pau pē ʻene maumau laó.

  • ʻOua te ke fakamatala hoʻo ngaahi maumaufono ʻi he kuohilí ki he kau faifekaú. ʻOku ʻikai ʻuhinga hoʻo ala atu ke tokoni ki he niʻihi kehé ke ke vahevahe ai hoʻo ngaahi fehālaaki ʻi he kuohilí pe fakamatala ʻa e ʻuhinga ʻokú ke vaivai aí. Talanoa fakafoʻituitui mo e palesiteni misioná kapau ʻoku ʻi ai haʻo fehuʻi fekauʻaki mo e tuʻunga tāú. Manatuʻi, “ʻOkú ke tomuʻa moʻui māteaki ki he ʻEikí, hoko ki ai hoʻo palesiteni misioná, pea toki hoko leva ki ho hoá” (Tohi Tuʻutuʻuni ʻa e Faifekaú, 32).

  • Kapau te ke ʻilo pe fakamoʻoni ki ha meʻa fakafoʻituitui ʻa ha faifekau kehe, tauhi maʻu pē ʻoua ʻe fakahāhāholo ia pea ʻoua naʻa lauʻikoviʻi e faifekau ko iá ki he niʻihi kehé. Fakahā ʻa e ʻofá pea tokoni ki he faifekau ko ia ʻoku faingataʻaʻiá, pea ʻoua naʻa ʻeke ha ngaahi fehuʻi fieʻilo. “Ko e kau faifekau kotoa pē—tautautefito ki he [kau taki faifekaú] mo kinautolu ʻi he ʻōfisi [misioná]—kuo pau ke nau tauhi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke ʻikai fakahāhāholó ke molumalu ʻaupito ia ʻaki ʻa e ʻoua naʻa fakamatala ia ki he niʻihi kehé” (Tohi Tuʻutuʻuni ʻa e Palesiteni Misioná [2006], 20).

  • Kapau ʻoku hangē ʻoku taʻe-tauhi ʻe ha kau faifekau ʻe niʻihi ki he ngaahi tuʻutuʻuni maluʻí, ʻeke kiate kinautolu ʻi ha founga ʻoku ʻikai fakamanamaná mo ʻikai ʻi he loto-fakamāú. ʻI he loto-ʻofa mo e mahino, ʻeke e ngaahi fehuʻi hangē ko e, “Te ke lava nai ʻo tokoni mai ke mahino kiate au ʻa e ʻuhinga naʻá ke fai ai iá?” Hili ko iá peá mo faʻu fakataha leva ha palani. Fehuʻi ange, “ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku totonu ke ta faí?” mo e “ʻE founga fēfē haʻata fetokoniʻakí?”

  • Muimui ki he founga ʻoku hā ʻi he peesi 15 ʻo e tohi fakahinohino ko ʻení: (1) ʻiloʻi pea fakahaaʻi, (2) fili ke ngāue, mo e (3) ako pea fakalakalaka.

  • Kapau ʻoku faingataʻaʻia ha faifekau ʻi he muimui ki he ngaahi tuʻutuʻuni maluʻi ko ʻení, fakakau mai ʻa e palesiteni misioná pe ko ha taki faifekau ʻoku tāú. Kumi faleʻi ki he founga lelei taha te ke tokoni ai ki he faifekau ko ia ʻoku faingataʻaʻiá.

  • ʻOku meimei ko e kau faifekau ko ia ʻoku nau fefaʻuhi mo hono ngāue hala ʻaki ʻo e tekinolosiá ʻoku nau ʻosi ʻiloʻi pē ʻe kinautolu ʻoku hala ʻenau meʻa ʻoku faí. Ko e taimi ʻoku nau fie maʻu ai ha tokoní, ʻoku nau fie maʻu ke nau ongoʻi ʻa e manavaʻofá, tokoní mo e ʻofá, kae ʻikai ko e fakamaá pe loto-tauteá. Tali ʻi he loto-nonga, pea fekumi maʻu pē ki he tataki ʻa e Laumālié.

  • Ngāue fakataha mo ho hoá mo e niʻihi ʻi hoʻo ʻēliá ki ha ngaahi founga ke mou fetokoniʻaki ai. Talanoa mo ho hoá pe taki faifekaú kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke ke kei muimui ki he ngaahi tōʻonga ʻoku leleí. ʻI heʻenau tokoniʻi koé te ke lava ai ke:

    • Faʻu ha palani foʻou.

    • Fokotuʻu ha ngaahi tuʻutuʻuni maluʻi kehe.

    • Kole ange ke nau tokoniʻi koe ke ke haʻisia ki hoʻo fili ʻoku faí.

    • Siviʻi ha faʻahinga tūkunga ʻoku totonu ke liliu ke tokoni ai kiate koe ke ke tokanga taha pē ki hoʻo taumuʻá.

ʻĪmisi
ongo sisitā ʻokú na sio ki ha telefoni

Ngāue fakataha ʻi he uouangataha ʻi he taimi pē ʻokú ke ngāue ʻaki ai hoʻo meʻangāue fakaʻilekitulōnika toʻotoʻó.

Manatuʻi, ʻoku falala atu ʻa e ʻEikí kiate koe pea ki he faifekau taki taha kuó Ne uí. Kuó Ne ʻomi ha ngaahi hoa mo ha kau taki ke nau maluʻi mo tokoniʻi koe. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá, pea ʻokú Ne mateuteu ke tokoniʻi koe ʻi hoʻo fakahoko ʻEne ngāue maʻongoʻongá ni. He ʻikai ngata pē ʻi he tupulaki ʻa e ngāué ʻi he taimi te ke hoko ai ʻo taha pē mo ho hoa faifekaú; ka ʻe teuteuʻi foki koe ki he ngaahi fatongia ʻi he fāmilí mo e Siasí ʻe hoko mai ʻamui hili hoʻo ngāue fakafaifekaú.

ʻĪmisi
ko ha ongo sisitā ʻokú na ngāue ʻaki ha ongo komipiuta