Ngaahi Uiuiʻi Fakafaifekaú
Talateú


“Talateú,” Maluʻi ki hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Tekinolosiá (2015)

“Talateú,” Maluʻi ki hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Tekinolosiá

Talateu

Kuo fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá ʻi he hisitōliá kotoa, ha ngaahi meʻangāue fakalangi ke paotoloaki ʻaki ʻEne ngaahi taumu‘á. Hangē ko ʻení, naʻe tokoni ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí ki hono liliu e folofola ʻa e ʻOtuá, pea naʻe fakahinohino ʻe he Liahoná ʻa Līhai mo hono familí ʻi heʻenau fononga ki he fonua ‘o e talaʻofá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, ʻi haʻane lea fekauʻaki mo e ngaahi meʻangāue fakalangi ʻi hotau kuongá, “ʻOku ou tui ʻoku fiefia ʻa e ʻEikí ke tuku ki hotau nimá ha ngaahi ʻilo fakatekinolosia foʻou ʻoku ʻikai ha misi ki ai ʻa kimautolu ʻoku ʻikai mataotaó” (When the World Will Be Converted,” Ensign, Oct. 1974, 10). Talu mei he lea ʻa Palesiteni Kimipoló, mo e lahi ha ngaahi meʻangāue fakatekinolosia kuo fakahā mai ke paotoloaki ʻaki ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí, pea ʻokú ke lava he taimí ni ʻo ngāue ʻaki e meʻangāué ni ʻi hoʻo ngāué. Naʻe fanongonongo ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo pehē: “Kuo fakamafaiʻi ʻa e kau faifekaú he taimí ni ke nau fakaʻaongaʻi e ʻInitanetí ʻi heʻenau ngaahi malangá. … ʻE ngāue ʻaki ʻe he kau faifekaú e komipiuta ʻi he ngaahi ʻapisiasí mo e ngaahi fale kehe ʻo e Siasí” (“Ngāue Fakafaifekau ʻi he Kuonga Fakakomipiutá” [fakataha ako fakatakimuʻa fakaemāmani lahí, Sune 2013]; lds.org/broadcasts).

ʻĪmisi
Ko Līhai mo hono fāmilí pea mo e Liahoná

ʻOku fakataumuʻa ʻa e tekinolosia ʻokú ke maʻu he taimi ní ke tokoniʻi koe ʻi hoʻo tokoni ki he ʻEikí ʻi Heʻene fakavavevaveʻi ʻEne ngāué. Neongo hono fakataumuʻa ʻo e tekinolosia ko ʻení ke fai ha leleí, ka ʻoku feinga ʻa Sētane ke ne ngāue ʻaki e tekinolosiá ni ke fakaʻaiʻai e koví mo taʻofi e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOku mahuʻinga ke ke ako ke fakaʻaongaʻi e meʻangāue ko ʻení ʻo fakatatau mo e taumuʻa naʻe ngaohi kinautolu ki aí—ke paotoloaki e ngāue ʻo e fakamoʻuí. ʻOku hā ʻi he kiʻi tohi ko ʻení ha ngaahi maluʻi ʻe tokoni atu ke ke fakaʻaongaʻi totonu ʻa e ngaahi meʻangāue ko ʻení ke fakahoko ʻaki e taumuʻa hoʻo ngāue fakafaifekaú mo paotoloaki e taumuʻa ʻa e ‘Otuá “ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). ʻE ʻomi foki ʻe he ngaahi maluʻi ko ʻení ha faingamālie ki ha ngaahi founga fakalaumālie ki hono ngāue ʻaki e tekinolosiá ʻa ia ʻe fakamālohia ai hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí mo e tui ʻa kinautolu ʻokú ke tokoniʻí. ʻOku nau fatongia tatau mo e loka ki he matapā ʻo e temipalé, ke taʻofi e ngaahi meʻa taʻemāʻoniʻoní mei hoʻo fakakaukaú. Naʻe akonaki ʻa Paula, “ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e fale tapu ʻo e ʻOtuá ʻa kimoutolu, pea ʻoku nofoʻia ʻa kimoutolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá?” (1 Kolinitō 3:16). ʻE maluʻi mo tokoniʻi koe ʻe he ngaahi maluʻanga ko ʻení ke ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakamatala fakatuʻutāmakí mo e ngaahi aʻusia ʻoku fakamamahi ki he Laumālié, ʻo kau ai e ngaahi ʻata taʻefeʻungá hangē ko e ponokalafí. ʻE tokoni foki ʻeni ke ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ʻekitivitī taʻeʻaongá hangē ko e keimí, ongoongó, sipotí, ngaahi vitioó, mo hono ngāue taʻefakapotopoto ʻaki ʻo e mītia fakasōsialé. ʻE fakatupulaki hoʻo malava ko ia ke tokoni ki he ni’ihi kehé ʻi hoʻo moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi mo‘oni ko ʻení pea ʻe tāpuekina ai koe ʻi he toenga hoʻo moʻuí.

Ako ke ke muimui maʻu pē ki he ngaahi maluʻí. Te nau tokoniʻi koe ʻi hoʻo feinga ke hoko ʻo anga faka-Kalaisi angé. “Kuo ʻosi fakahā mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e foungá. Kuó Ne tā ʻa e sīpinga haohaoá, pea ʻokú Ne fekau mai ke tau hoko ʻo hangē pē ko Iá (vakai, 3 Nīfai 27:27)” (Preach My Gospel: A Guide to Missionary Service [2018], 121) ʻOku totonu ke tokoni hoʻo ngaahi fili ke fakaʻaongaʻi e tekinolosiá ke ke hoko ai ʻo hangē ko e Fakamoʻuí. Falala ki he ʻaloʻofá—ʻa e tokoni pe mālohi ʻoku maʻu tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí—ʻi hoʻo fekumi ke hoko ko ha meʻangāue ‘i he toʻukupu ʻo e ʻEikí.

Te ke ako mo tukupā fakafoʻituitui mo ho hoá pea mo e kau faifekau kehé ke muimui ki he ngaahi maluʻi ko ʻení. Te ke ako foki ai ha founga ke tokoniʻi koe ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi vaivai mo tākiekinangofua aí. Toe vakaiʻi maʻu pē ʻa e fakamatala ko ʻení. Ako, fakalaulauloto, pea moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení kae ʻoua leva kuo hoko ia ko ha konga angamaheni hoʻo tōʻonga moʻuí.

ʻĪmisi
kauʻi matapā kuo teuteuʻi mei he Temipale Salt Lake

“Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko e palani ia ʻe lava ai ke tau aʻusia ʻa e meʻa ʻoku totonu ke aʻusia ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá. Ko e tuʻunga taʻe ha ʻila mo haohaoá ni, ʻe maʻu ia ʻi he hokohoko hono tauhi e ngaahi fuakavá, ngaahi ouaú, mo e ngāué, ko hano fakatahaʻi ia e ngaahi fili naʻe totonú, pea mo e hokohoko atu e fakatomalá” (Dallin H. Oaks, The Challenge to Become,” Ensign, Nōv. 2000, 33).