Ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava
ʻĒsela Puuti mo ʻAisake Moalī


“ʻĒsela Puuti mo ʻAisake Moalī,” Puipuituʻa ʻo e Ngaahi Fakahaá (2016)

“ʻĒsela Puuti mo ʻAisake Moalī,” Puipuituʻa ʻo e Ngaahi Fakahaá

ʻĒsela Puuti mo ʻAisake Moalī

T&F 57, 58, 60, 61, 62, 63, 64, 71, 73

Ki he kau fuofua mēmipa ko ia ʻo e Siasí, naʻe kamata ʻa e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1831 mo ha ngaahi fakaʻānaua lahi. Naʻe fai ha konifelenisi mahuʻinga ʻi he ʻuluaki uike ʻo Suné ʻi he fale ako ʻi he faama ʻa ʻAisake Moalií, ofi ki Ketilani. Naʻe fonu ʻa e lokí pea nofo pē ha tokolahi ʻi tuʻa ʻi he ngaahi veʻe matapā sioʻatá, ʻo feinga ke fanongo. Naʻe hanga ʻe he māmāʻili ʻo e faʻahitaʻu māfaná ʻo ʻave ʻa e manongi ʻo e minitī toki tutuʻú, naʻe tō fakaʻeka ʻi he ngaahi ngoueʻanga ofi maí. Naʻe fakaava ʻe Siosefa Sāmita ʻa e konifelenisí ʻaki ha lotu.

ʻI he fakataha ko ʻení, naʻe fakahoko ai ʻa e fuofua fakanofo ki he “lakanga fakataulaʻeiki māʻolungá.” Naʻe aʻusia ʻe ha kau kaumātuʻa tokolahi ha ngaahi meʻa fakalaumālie fakaofo, ʻo kau ai hono kapusi ʻo e ngaahi laumālie ʻulí. Pea ʻi he ofi ke ʻosi ʻa e konifelenisi ʻaho ʻe faá, naʻe maʻu ʻe Siosefa ha fakahā naʻe felāveʻi mo e ngaahi ʻamanaki vivili ʻa e kau angatonú.

Talu mei heʻenau fuofua lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, mo e fifili ʻa e kakai tuí ki he founga, feituʻu, pea mo e taimi ʻe hoko ai ʻa e ngaahi kikite ʻo e tohí. Ko e fē ʻa e taimi ʻe ului mo kau ai ʻa e kau Leimaná—naʻe tui ʻi he taimi ko iá ko e kau ʻInitia ʻo ʻAmelika Tokelaú—-fakataha mo e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi he langa ha Selusalema Foʻou ʻi he ongo ʻAmeliká? Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau fuofua mēmipa ko ʻení ko e tuʻuʻanga ʻo e koló ʻe ʻi he “lotolotonga ʻo e kau Leimaná.” Naʻa nau ʻosi ʻoatu foki ʻa ʻŌliva Kautele mo ha kau faifekau kehe ʻe toko tolu ki he feituʻu fakahihifo mamaʻo ʻo e ʻIunaiteti Siteití ke nau malanga ki he kau ʻInitia ʻAmelika ofi ki Mīsulí.

Ka, ʻi he fakahā foʻou ko ʻení naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí ʻoku moʻoni pē ko Mīsuli ʻa e “fonua te u fakatapui maʻa hoku Kakaí.” Fekauʻaki mo e Selusalema Foʻoú, naʻá Ne palōmesi ai te Ne “fakavaveʻi ʻa e Koló ʻi hono taimi totonu.” Naʻe toe uiuiʻi foki ʻe he fakahaá ʻa Siosefa Sāmita, Sitenei Likitoni, mo ha hoa faifekau kehe ʻe toko 13 ke nau fononga tautau toko ua ki Mīsuli, ʻa ia ʻe fakahoko ai ʻa e konifelenisi hono hokó. Naʻe toe talaange foki ai kiate kinautolu kapau te nau faivelenga, ʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí “ʻa e fonua ʻo [honau] tofiʻá.”

Naʻe mavahe atu ʻa e ngaahi hoa faifekaú ki Mīsuli mo e ʻamanaki lelei ʻaupito. Naʻa nau tui naʻe ofi ʻaupito ʻa e ʻaho ʻe toe liu mai ai ʻa Sīsū ki māmaní pea ko ʻenau fonongá ke kumi pea mo langa ha kolo ʻo e temipalé ʻa ia te nau tānaki ki ai ke tali ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene hāʻele maí. Naʻe mafola atu ʻa e ngaahi talanoa tokua kuo hanga ʻe ʻŌliva Kautele mo hono kaungā faifekaú ʻo fakaului ha kau ʻInitia ʻAmelika tokolahi. Naʻe fakakaukau ʻa e kau faifekaú ko Mīsulí “ʻe hoko ai ʻa e kaveinga ʻo e tuí mo e ʻamanaki leleí, he ʻe hoko ia ko e taumuʻa ʻo e ʻiló mo e fuá.”

Ko e Fononga ki Mīsulí

Naʻe kau ʻa ʻAisake Moalī mo ʻĒsela Puuti ʻi he kau faifekau naʻe uí. Naʻá na ʻosi fakatou kau ʻi he konifelenisí mo ʻosi fakanofo, pea kuo vahe eni kinaua ke na fononga ko ha ongo hoa ngāue.

Naʻe kau ʻa ʻAisake Moalī ʻi he kau fuofua papi ului ki he Siasí ʻi ʻOhaioó. ʻI he taimi ʻo ʻene uluí, naʻe lolotonga nofo ʻa Moalī; mo hono uaifi ko Lusí; mo hono fāmilí; mo ha ngaahi kaungāmeʻa tokolahi ʻi heʻene fāmá, ʻo nau fekoekoeʻi ʻi ha sīpinga moʻui fakatokolahi. Naʻe fai honau lelei tahá ke moʻui tatau mo e kau fuofua Kalisitiane naʻe fakamatalaʻi ʻi he tohi ʻa Ngāué, naʻa nau “meʻa taha pē” (Ngāue 4:32).

Ko ha tokotaha malanga Metotisi mātuʻaki fakaʻapaʻapaʻi ʻa ʻĒsela Puuti ʻi he fakatokelau hahake ʻo ʻOhaioó. Naʻe fakatupu ʻe heʻene uluí ha kiʻi fetōʻaki ʻi hono ngaahi kaungāmeʻá mo e ngaahi mahení, he naʻa nau hanu ʻi heʻene kau ki he “tui faka-Māmongá.” Naʻe ueʻi mālohi ʻaupito ʻa Puuti ke kau ki he tui fakalotu foʻoú. Naʻá ne manatuʻi, “Ko e ongo ʻa hoku ʻatamaí naʻe mālohi mo loloto pea naʻá ku ongoʻi fiefia ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻe ʻikai ke u anga ki ai.”

Ka ʻi he taimi ʻo ʻene mavahe ʻi Sune ʻo e 1831, kuo ʻosi kamata ʻa Puuti ke veiveiua. Naʻe ʻikai ke tatau ʻa e ngaahi meʻa fakaofo fakalaumālie ʻo e konifelenisí mo e meʻa naʻá ne ʻamanaki ki aí, pea naʻá ne loto-mamahi ʻi he mavahe ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoní ʻi ha saliote ki Mīsuli, kae lue lalo ia mo ʻAisake ʻi he fonongá kakato ʻi he ʻafu ʻo e faʻahitaʻu māfaná, mo malanga ʻi he lolotonga ʻo e fonongá.

Naʻe ʻi ai foki mo ha niʻihi kehe naʻa nau taʻe fiemālie ki he fonongá. Naʻe mavahe ʻa Siosefa Sāmitá ʻi he hili pē ha ngaahi uike siʻi mei he mālōlō siʻena ongo māhanga mo ʻEmá, ʻi ha taimi nounou pē mei hona fanauʻí. Naʻá ne mavahe mei hono uaifi loto-mamahí, ʻa ē te ne tokangaʻi toko taha pē ʻa e ongo māhanga toki pusiakiʻi mei he fāmili Mētokí naʻá na pusiakiʻi foʻoú (ʻa ia naʻe mālōlō siʻena faʻē ko Sūliá ʻi he konga kimui ʻo ʻEpelelí, pea ʻe kau foki mo e tamaí, ʻa Sione, ʻi he fononga ki Mīsulí).

Ko e taimi naʻe fāifai pea tūʻuta atu ai ʻa ʻĒsela Puuti ki Mīsulí, naʻá ne ongoʻi havehave moʻoni. Naʻe “ʻamanaki ia [mo ha niʻihi] te nau maʻu ha fonua ʻoku mahutafea ʻi he ngaahi fiemaʻu mo e ngaahi fakafiemālie ʻo e moʻuí.” Ka naʻe vakavakai takai ʻo fakatokangaʻi “ʻoku ngali tō noa ʻa e fakakaukaú.” Naʻe manatuʻi ʻe Puuti hono fakapapauʻi ange ʻe Siosefa Sāmita kimuʻa pea nau fonongá, ʻe tokolahi mo tupulaki ʻa e Siasí ʻi Mīsuli, ka ʻi heʻenau aʻu atú ko e kau mēmipa foʻou pē ʻe toko fitu.

ʻOku mahalo naʻe loto-mamahi mo Siosefa Sāmita ʻi he kamataʻangá, ʻi heʻene aʻu atu ki Misulí. Ko e ʻēlia takai ʻi Tauʻatāiná naʻe meimei ko e tafangaloa pē mo ha ngaahi ʻuluʻakau siʻi naʻe tōtōholo ai. Kehe ʻaupito mei he ngaahi vīsone fakalaumālie ʻo ha kolomuʻa fakamileniumé, he ko e kolo nofoʻi foʻoú ni naʻe “tōmui ʻaki ia ha senituli.” Naʻe hoko ʻa e tuʻunga moʻoni ʻo e kelekelé ʻi Mīsulí ko ha meʻa taʻe-fakafiemālie ki ha tokolahi ʻo e kau kaumātuʻá. Ka te nau fekuki mo e taʻe-fakafiemālie ko iá ʻi ha ngaahi founga kehekehe.

Ko ha Lotu ke Maʻu ha Tataki

Ko e feituʻu mo e taimi totonu nai ʻeni ke tau feinga ai ke langa ʻa Saioné? ʻI he ʻaho 20 ʻo Siulaí, naʻe tafoki ai ʻa Siosefa ki he ʻEikí ʻi heʻene hohaʻa ke mahino ʻa e taimi mo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne lotu ʻo pehē, “ʻE matala [nai] ʻa fē ʻa e feituʻu maomaonganoá ʻo hangē ko e losé?” “ʻE langa hake [nai] ʻa fē ʻa Saione ʻi hono nāunaú, pea ʻe tuʻu ʻi fē ʻa Hoʻo temipalé?” Naʻe fakatupu ʻe he ngaahi fehuʻí ni ha fakahā—ʻoku hoko he taimí ni ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57—ʻo ne fakamahino mai ai ʻa e feituʻu ke langa ai ʻa e koló mo e temipalé.

Naʻe toe ʻi ai ha fakahā ʻi he ʻaho 1 ʻo ʻAokosí (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58) ʻo fakahinohinoʻi ʻa e kau faifekaú ke fakatapui ʻa e kelekelé ka naʻá Ne fakalika ange ʻe toki langa pē ʻa Saione “hili ha fuʻu faingataʻa lahi.” Naʻe valokiʻi ʻe he fakahaá ʻa kinautolu naʻe hangē ko ʻĒsela Pūtí, he naʻa nau lāunga. “ʻOku nau pehē loto pē ʻoku ʻikai ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí, he kuo ʻikai ke fakahoko ʻa ʻene ngaahi talaʻofá.” Naʻe fakatokanga ange “he ʻoku fufuuʻi ʻi lalo ʻa ʻenau totongí & ʻikai mei ʻolunga.”

Neongo ʻa e fakamamahi mo e fuʻu lahi ʻa e ngāue ki hono langa ʻo e koló, ka naʻe loto-lahi ʻa Siosefa ke kamataʻi. Naʻá ne kamata leva mo Sitenei Likitoni pea mo ha niʻihi kehe ke ngāue. Naʻa nau fakatapui ʻa e kelekele ofi ki Tauʻatāiná ko ha feituʻu ʻo e tānaki, fakatoka mo e fuofua kupuʻi ʻakau ki ha fale ʻi Saione, pea fokotuʻu mo e makatuliki ʻi he tafaʻaki fakatokelau hahaké ki ha temipale.

Naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e kau kaumātuʻá, ʻo hangē ko Leinolo Kahuní, naʻa nau fakatokangaʻi ha ngaahi faingamālie fakafiefia ʻi he ngaahi kamataʻanga fakataipe ko ʻení. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Naʻe mamata ai hoku mata fakamatelié ki ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga mo fakaofo, ʻa ia ne teʻeki ke u mamata ai ʻi he māmani ko ʻení.” Ka naʻe ʻikai ke tokanga ʻa ʻĒselā Puuti ia ki he kiʻi kamataʻanga ko iá. Naʻá ne pehē ʻe ia, naʻe ʻi ai “ha fifili, ka naʻe ʻikai ke mahuʻinga feʻunga ia ki ha fononga ki Mīsuli ke mamataʻi.”

Ko e Foki ki ʻOhaioó

Neongo naʻe fili ha kau faifekau tokosiʻi ke nau toe nofo atu pē ʻi Mīsuli, ka naʻe fekauʻi ʻe he fakahā ʻi he ʻaho 1 ʻo ʻAokosí ke foki ʻa e toenga ʻo e kau faifekaú ki honau ngaahi ʻapí, ʻo fakamahino ai ʻoku teʻeki ai ke “hokosia ʻa e taimí pea ʻe ʻosi ha ngaahi taʻu lahi pea nau toki maʻu honau tofiʻá ʻi he fonuá ni.”

Naʻe toe ʻi ai ha fakahā ʻe taha, ʻoku hoko he taimí ni ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 60, naʻá ne fakahinohino ʻa e kau faifekau ʻe fokí ke nau fononga fakahahake ʻi he Vaitafe Mīsulí ki Seni Luisi. ʻE fononga fakavavevave ai ʻa Siosefa mo Sitenei Likitoni ki Sinisinati, ʻi ʻOhaiō, ke malanga, kae fononga “tautau toko ua ʻa e toengá & malangaʻi ʻa e folofolá ʻo ʻikai fakavavevave ʻi he ngaahi haʻofanga ʻo e kau angahalá.”

Naʻa nau heka pōpao ki Seni Luisi ʻi he ʻaho 8 ʻo ʻAokosí. Naʻe mātuʻaki faingataʻa ʻa e Vaitafe Mīsulí ke folaua. Naʻe manavasiʻi ʻa e kau ʻeikivaka ʻo e ngaahi vaka mīsiní ʻi he toenga papa, pe ʻuluʻakau naʻe tōmoloto ʻi he vaitafé, naʻá ne faʻa maumauʻi honau ngaahi vaká. Naʻe toki talaange kimui ʻe he kau kaumātuʻá kia ʻElisapesi Māʻasi ko e taʻau ʻa e ʻau ʻo e vaitafé naʻe “tafihu ʻo hangē naʻe fakamalaʻiaʻí.”

Ko e folaú naʻe houtuʻu ki he kau kaumātuʻá. Naʻe uesia ʻe he ongosiá, ʻafú, mo e tokakovi ʻa e Vaitafe Mīsulí ʻa honau lotó. ʻI he ʻaho hono tolu ʻo ʻenau ʻi he vaitafé, naʻe meimei fihia ha ngaahi pōpao ʻe niʻihi ʻi he kongokonga papá, ʻa ia naʻe tuʻu fakatuʻutāmaki ke ngoto ai ʻa e ngaahi pōpaó, mo fakatuʻutāmaki foki ki he moʻui ʻa kinautolu naʻe ʻikai poto ʻi he kakaú.

Hili ʻenau tūʻuta lelei ki ʻutá, naʻe kei hoko atu pē ʻenau fakakikihi ʻi he fanga kiʻi meʻa noaʻiá. Neongo naʻe lava lelei ʻa ʻĒsela Puuti ke fakakikihi, ka naʻe ʻikai ke ne makātakiʻi ia ʻi heʻene hoko ʻi he niʻihi kehé. Naʻá ne fakamatalaʻi kimui ʻi he manuki, “Ko e kau taki ʻeni ʻo e siasí, pea ko e siasi pē ia ʻe taha ʻi he māmaní ʻoku ʻafio mo hōifua ki ai ʻa e ʻEikí.”

Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā ʻe taha ʻi he pongipongi hono hokó ʻi he veʻe vaitafé (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 61), ʻa ia naʻe fakatokanga ange ai ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ki he fakatuʻutāmaki ʻo e vaitafé ka naʻá ne folofola, “ʻOku tatau ai pē kiate au … pe te nau [ō] ʻi he vaitafé pe ʻi ʻuta.”

Naʻe hoko atu e fononga ʻa Siosefá ʻi ʻuta he ʻaho hono hokó mo ha konga ʻo e kulupú. Naʻa nau fetaulaki mo hono tokoua ko Hailamé mo ha niʻihi kehe naʻe kiʻi toloi ʻenau fonongá pea teʻeki ai ke nau aʻu ki he feituʻu ʻe tuʻu ai ʻa Saioné. Naʻe naʻinai ange ha fakahā (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 62) kiate kinautolu, “Hoko atu hoʻomou fonongá, fakatahataha ʻa kimoutolu ki he fonua ko Saioné, & fai ha fakataha & fiefia fakataha & ʻoatu ha sākalamēniti ki he fungani māʻolungá.”

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe loto ʻa ʻĒsela Puuti ke foki ʻi he vave tahá ʻo ʻikai toe fai ha malanga ʻi he fonongá ʻo fakatatau mo e fakahā kimuʻá. Naʻá ne fakaʻosi ʻa e toenga ʻo e fononga ki ʻOhaioó mo ha ngaahi hoa siʻi, ʻi ha vaka pea mo e saliote.

“Veuveuki Homou Ngaahi Filí”

Hili ha taimi nounou pē mei he foki ki ʻa ʻĒsela Puuti ʻOhaioó, naʻá ne mavahe leva mei he Siasí ʻi ha founga mātuʻaki fakahāhā. Koeʻuhí naʻe ʻikai tatau ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne fouá mo ʻene ʻamanaki ki he fōtunga totonu ʻo Saioné pe tōʻonga ʻoku totonu ke fai ʻe Siosefa Sāmitá, naʻá ne ʻuluaki veiveiua peá ne siʻaki leva ʻene tuí. Naʻe kamata ʻi he ʻOkatopa ko iá, ʻa hono pulusi ʻe he Ohio Star (Fetuʻu ʻOhaioó), ko ha nusipepa ʻi Lavena, ʻi ʻOhaiō, ha tatau ʻo ha ngaahi tohi naʻe fai ʻe Puuti, ʻo ne fakaangaʻi lahi ai ʻa Siosefa Sāmita mo e Siasí.

ʻI heʻene aʻu ki Tīsemá, kuo ʻosi kamata ke ueisia ʻe he ngaahi tohí ʻa e ngāue fakafaifekaú, pea naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā ʻe ua ʻi Tīsema 1831 mo Sānuali 1832, ʻoku maʻu he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71 mo e 73. Naʻá na poleʻi ʻa Puuti mo e kau fakafepaki kehe ʻo hangē ko Saimone Laitá ke nau “ōmai mo ʻenau ngaahi ʻuhinga mālohi ʻo ʻenau fakafepaki ki he ʻEikí.” Naʻá na toe fakalotolahiʻi foki ʻa Siosefa mo Sitenei Likitoni ke na malanga mālohi: “Veuveuki homou ngaahi filí; ui kiate kinautolu ke mou fetaulaki ʻi he ʻao ʻo e kakaí pea ʻiate kimoutolu pē.”

Neongo naʻe poleʻi ʻe Sitenei Likitoni ʻa Puuti mo Laita ke nau tipeiti ʻi he kakaí, ka naʻe ʻikai ke na tali, mahalo ko ʻena ʻilo ko Likitoní ko ha tangata tipeiti fefeka. Naʻe malanga ʻa Likitoni ʻi Lavena, ʻi ʻOhaiō, pea ʻi ha ngaahi feituʻu kehe, ʻo fakahalaki ʻa e ngaahi tukuakiʻi ʻa Pūtí. Neongo naʻe uesia lahi ʻe he ngaahi tohi ʻa Pūtí ʻa e ngāue fakafaifekaú, ka naʻe taimi nounou pē.

Ko e meʻa fakamamahí, he naʻe ʻikai ngata hono fakatupu ʻe he fakaanga ʻa Pūtí ha vā ʻiate ia mo e Siasi kuo fakafoki maí pē kae toe ʻiate ia foki mo hono kau taki fakalaumālie kimuʻá. Naʻe fakaiku ʻo ne “siʻaki e tui faka-Kalisitiané pea hoko ko ha taha fakafekiki.”

Ko Hono Siviʻi ʻo ʻAisake Moalií

Neongo naʻe hoko ʻa e ngaahi aʻusia ʻa ʻĒsela Puuti ʻi he fononga ki Mīsulí ke mavahe ai mei he Siasí, ka naʻe fakaiku ʻo tohoakiʻi ʻe ʻAisake Moalī ʻo ofi ange. ʻI he lolotonga ʻo e fonongá, naʻe mahino naʻe ʻi ai ha kiʻi poupou ʻa Moalī ki he fakaanga ʻa ʻĒsela Pūtí. Naʻe maʻu ha fakahā ʻi he ʻaho 11 ʻo Sepitemá (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64) naʻe fakatou valokiʻi ai ʻa Puuti mo Moalī: “Naʻá na lau ko e kovi ʻa e meʻa naʻe ʻikai ke ʻi ai hano koví.” Kapau naʻe ʻi ai ha faʻahinga fakakaukau kehe ʻa Moalī fekauʻaki mo ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe taimi nounou pē. Naʻe ʻikai ke hangē ʻa ʻAisake Moalī ia ko ʻĒsela Pūtí, he naʻe tuku ʻene fakaangá pea liliu ʻa ʻene fakafōtungá. Naʻe hoko atu ʻa e fakahaá ʻi he leʻo tonu pē ʻo e ʻEikí: “Kuó u fakamolemoleʻi ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko ʻAisaké.”

Ka naʻe ʻi ai ha ngaahi feilaulau lahi ange naʻe palaniʻi ʻe he ʻEikí kia ʻAisake Moalī. Naʻe kole ki ai ke ne tuku atu hono kelekekele lahi ʻi Ketilaní pea foki mo hono fāmilí ki Mīsuli. ʻI ha fakahā naʻe foaki mai hili ha taimi nounou ʻo e foki ʻa Siosefa Sāmita ki Ketilaní (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 63), naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e tokoua-ʻi he-fono ʻo Moalī ko Taitusi Pilingí ke ne “tukuange atu” ʻa e faama ʻa Moalií. ʻI he fakahā ko ia naʻe ʻomai ʻi he ʻaho 11 ʻo Sepitemá, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he ʻEikí naʻá ne fekau ke fakatau ʻa e fāmá, “ke ʻoua naʻa ʻahiʻahiʻi ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko ʻAisaké ʻo lahi hake ʻi he meʻa ʻokú ne malava ʻo kātakiʻí.”

Naʻe loto-fiemālie ʻa ʻAisake mo Lusi Moalī ke fai ʻa e feilaulaú. ʻI ʻOkatopa 1831, naʻe fakatau atu ʻe Taitusi Pilingi ʻa e konga lahi ʻo e faama ʻa Moalií. Naʻe fakafoki ʻe Moalī hono fāmilí ki Tauʻatāina, ʻo hangē ko hono fekauʻí, pea kamata ke ne toe ngāue ke langa ʻa e fakavaʻe ʻo e temipale ki he koló. Hili hono fakahaofi ia ʻi heʻene ngaahi veiveiuá, naʻá ne hoko atu leva ke hoko ko ha pīsope mo ha pēteliake. Naʻá ne toki mālōlō ʻi ʻIutā ʻi he 1865.