Ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava
‘Ueʻi Mālohi’ ke Fekumi ki ha Fakahā


“‘Ueʻi Mālohi’ ke Fekumi ki ha Fakahā,” Puipuituʻa ʻo e Ngaahi Fakahaá (2016)

“‘Ueʻi Mālohi’ ke Fekumi ki ha Fakahā,” Puipuituʻa ʻo e Ngaahi Fakahaá

“Ueʻi Mālohi” ke Fekumi ki ha Fakahā

T&F 108

ʻata ʻo e Temipale Ketilaní, 1907

ʻOku lekooti ʻi he tohinoa ʻa Siosefa he ʻaho 25 o Tīsema 1835, “ʻI ʻapi ʻi he ʻahó ni kakato, ʻo fiefia mo hoku fāmilí he ko e ʻaho Kilisimasí ko e taimi pē ia ʻe taha ʻoku ou maʻu ai ʻa e faingamālie ʻoku mātuʻaki fakanonga ʻi ha vahaʻa taimi lōloa.” Ko e ʻaho hono hokó ko ha ʻaho Tokonaki, naʻe tangutu hifo ai ʻa Siosefa mo hano kaungā-ngāue tokosiʻi ʻo “kamata ke ako ʻa e Lea faka-Hepeluú” feʻunga mo e fai mai ha tukituki ʻi hono matapaá. Ko hono kaungāmeʻa ko Laimani Selamaní naʻe tuʻu mai aí. Naʻe talaange ʻe Selamani kia Siosefa, “Kuo ueʻi au ke u fakahā atu ʻeku ngaahi ongó mo ʻeku ngaahi fakaʻamú pea naʻe palōmesi mai ʻoku totonu ke u maʻu ha fakahā ʻa ia te ne fakaʻilo mai kiate au hoku fatongiá.” Ko e ola ʻo e kole ko ʻení ko e fakahā ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 108—ko ha fakamatala nounou mo mālohi ki ha fakamahinoʻi fakafoʻituitui fakalaumālie ʻe kau ʻa Laimani Selamani ʻi ha ngaahi ngāue lahi ange ʻe hoko.

“Tuku ke Fiemālie ʻa Ho Laumālié”

ʻI he ʻaho ʻo e faʻahitaʻu momoko ko ia ʻo e 1835, naʻe taʻu 31 pē ʻa Laimani Selamani, pea ko e taʻu ʻaki ia hono fā ʻo ʻene papitaisó pea naʻe ofi ki ai. ʻI he konga kimuʻa ʻo e faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1831, naʻe tohi mai ai ki he fāmilí ha ongo tuongaʻane ʻo hono uaifi ko Telisiná, ka kuo mavahe ke ngāue, kuó na ʻosi papitaiso ki he siasi foʻou ʻo e “Kau Māmongá.” Naʻe manatu ʻa e tuongaʻane ʻo Telisina ko Penisimaní ʻo pehē, “Naʻe hoko mai kiate kimaua ʻa e ongoongó ʻo hangē ha meʻa fakalilifu mo fakamaá.” Naʻe taimi nounou pē mei he tau mai ʻa e ʻuluaki tohí, kuo fakafolau mai ʻe he ongo tautehina Sionisoní ha kofukofu naʻe ʻi ai ha Tohi ʻa Molomona pea mo ha fakamatala lōloa ki heʻena tui fakalotu foʻoú. Hili hono maʻu ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení, naʻe faitohi leva ʻa Penisimani, “Naʻe faʻa fakataha fakapulipuli ʻeku faʻeé, tokoua ko Setí, tuofefine ko Nenisií, mo Laimani R. Selamani, mo ha niʻihi he kaungāʻapí, ʻoku nau mateakiʻi kotoa ʻa e tui fakalotú, ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e tohi naʻe ʻomai fakatahá, pe mahalo ke fakahalaki ʻa e maʻuhala kuo tō ki ai hoku ongo tokouá.”

Naʻe mōlia atu ʻa e fakataʻetaʻetuí “he naʻe fakaiku ʻa ʻenau laukongá ʻo nau ofo ʻi he faingofua mo e mahino ʻa e meʻa naʻa nau laú, pea mo e hanga ko ia ʻe he laumālie naʻe haʻu mo iá ʻo fakamoʻoniʻi hono moʻoní.” Naʻe papitaiso ʻa Laimani mo Telisina Selamani pea mo ha kau mēmipa kehe ʻo e fāmili Sionisoní ʻi Sānuali ʻo e 1832. Naʻe toe ului foki mo e kau mēmipa ʻo e fāmili ʻo Selamaní. Naʻe hiki ʻa e fāmili Selamaní ki Ketilani he konga loto ʻo e 1833, ʻo nau maheni ai mo Siosefa Sāmita pea mo ha tokolahi ʻo e Kāingalotú. Naʻe mei taʻu tatau hona foha ko ʻAlepeí mo Siosefa Sāmita III, pea naʻe kaungāmeʻa ʻa e ongo tamaiki tangatá.

Ka neongo naʻe ʻofa ʻa Selamani ʻi he Kāingalotú mo maʻu ha tui taʻe-ueʻia ki he ongoongolelei kuo fakatoki maí, ka naʻe veiveiua fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo ʻene ngāue fakaākongá. ʻOku fakalika mai ʻe he fakahaá ha kiʻi ʻata ʻo e founga naʻe ui ʻe Selamani ko e “ueʻi mālohi” ke fekumi ki he Palōfitá. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē kuo “talangofua ʻa [Selamani] ki hoku leʻó ʻi heʻene haʻu ko ʻení,” ʻo fakamahino naʻá ne maʻu ha ueʻi mei he Laumālié ke fekumi ki he faingamālie ko ʻení. Ko e faleʻi ko ia ʻa e ʻEikí ke “ʻoua naʻa toe fakafisingaʻi hoku leʻó” ʻokú ne fokotuʻu mai naʻe ʻosi maʻu ʻe Selamani ʻa e ngaahi ongo ko iá ʻi ha taimi lahi ka naʻe momou ke ne fakahoko kinautolu, ʻi heʻene feinga fakamātoato ke ne ʻiloʻi hono tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko e tali ki he fekumi ko iá, naʻe fakapapauʻi ange ai ʻe he fakahaá kiate ia kuo fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá pea mo fakahā kiate ia ʻi he angaʻofa, “Tuku ke fiemālie ʻa ho laumālié ʻo kau ki ho tuʻunga fakalaumālié.”

“ʻE Manatua Maʻu pē Koe”

Naʻe toe tali foki ʻe he fakahaá ʻa e kole ko ia ʻa Selamani ke hanga ʻe he ʻEikí ʻo “ʻai ke ʻiloʻi [hono] fatongiá.” Naʻá ne ʻosi hoko foki ko ha taki ʻi he houalotu ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e Siasí. Kimuʻa pē ʻi he 1835, naʻe kau ai ʻi ha fakataha “ʻa kinautolu naʻe fononga ki Saione” mo e ʻApitanga ʻo Saioné ʻi he faʻahitaʻu māfana kimuʻá. ʻI he fakataha ko ʻení, naʻe fakahā ai ʻe Siosefa Sāmita ko e “Finangalo ia ʻo e ʻOtuá” ko kinautolu ko ia naʻe fononga ki Saioné “ʻoku totonu ke fakanofo kinautolu ki he ngāué pea ke nau ō atu ke ʻauhani fakaʻosi ʻa e ngoue vainé,” pea naʻe ui ai ʻa e kau fuofua ʻAposetolo ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení. ʻOsi ha uike ʻe ua mei ai, naʻe fokotuʻu leva ʻa e ʻuluaki kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú “ke nau [ō] atu ki māmani kotoa, ʻi ha faʻahinga feituʻu pē ʻe ui kinautolu ki ai ʻe he kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā uá.” Naʻe fakanofo ai ʻa Laimani Selamani ko e taha ʻo e kau palesiteni ʻe toko fitu ʻo e Kau Fitungofulú. ʻI hono tāpuakiʻi ia ʻi hono fakanofó, naʻe palōmesi ange ai kia Selamani ʻo pehē, “ʻE tuʻu taʻe-ueiʻa hoʻo tuí pea ʻe fakahaofi koe mei he ngaahi fakamamahi lahi. … Ko ha tokotaha koe kuo fili ʻe he ʻEikí.”

Ka kimuʻa pea nau fononga “ki hono kotoa ʻo e māmaní,” naʻe pau ke hoko ʻa e Kau Fitungofulú, kau ai mo Laimani, ʻi he niʻihi naʻe fakatefito ai ʻa e ngaahi meʻa fekauʻaki mo e fakatapui ʻo e temipalé ʻi he fahitaʻu māfana ʻo e 1836. Naʻe faleʻi ʻa Laimani Selamani ʻe he fakahā naʻe fai ki aí ke, “Tatali ʻi he faʻa kātaki kae ʻoua kuo ui ʻa e fakataha mamalú ʻa ʻeku kau tamaioʻeikí, pea ʻe manatuʻi fakataha koe mo ʻeku kau ʻuluaki kaumātuʻá, ʻo maʻu ʻa e totonú ʻi he fakanofo, fakataha mo hono toe ʻo ʻeku kau kaumātuʻa ʻa ia kuó u filí.” Naʻe fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofa ko ʻení ʻi he kau atu ʻa Selamani ki he ngaahi fakataha mo e ngaahi ouau kehekehe kimuʻa ʻi he fakataha mamalu ʻi he fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní pea mo hono lilingi hifo ʻo e ngaahi aʻusia fakalaumālie mo e “fakakoloaʻi ʻaki ʻa e mālohí” naʻe fai ki he Kāingalotu ʻi he taimi ko iá.

“Fakamālohia Ho Kāingá”

ʻOku fakahaaʻi ʻe he tokoni ʻa Laimani Selamani ki he Kāinga ʻi Ketilaní naʻá ne tali moʻoni ʻa faleʻi ʻa e fakahaá ke “fakamālohia [hono] kāingá.” Naʻe fakatokangaʻi ʻe Uilifooti Utalafi ko ha Fitungofulu kei talavou, naʻe ʻikai ke ne maʻu atu ʻa e fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní pea mo e lilingi hifo ʻo e ngaahi meʻa fakalaumālié ko ʻení, ʻa e tuʻunga takimuʻa fakalaumālie ʻo Selamaní. ʻI ha taha ʻo e ngaahi houalotu sākalameniti mahuʻinga ʻi he temipalé, naʻe tohi ai ʻe Utalafi ʻo pehē, “Naʻe hiva ʻa ʻEletā Selamani ʻi he meʻafoaki ʻo e ngaahi lea kehekehé & fakahaaʻi ha ngaahi meʻa fakaofo lahi & lolotonga hono fakapulupuluʻaki ia ʻa e mālohí & laumālie ʻo e ʻOtuá.” ʻI he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1836–37, naʻe fakataha ai ʻa e Kau Fitungofulú ʻi he efiafi Tūsite kotoa pē ʻi he loki fakahihifo ʻi ʻolunga ʻo e temipalé; pea ʻi ha taha ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ko ʻení, naʻe fakanofo ai ʻe Selamani ha kakai tangata ʻe toko hongofulu tupu ki he kōlomu hono tolu ʻo e Kau Fitungofulú. Ko ha meʻa mahuʻinga ʻo e faʻahitaʻu ko ʻení ko ha fakataha mamalu hono ua naʻe fakahoko ʻi he ʻuluaki uike ʻo ʻEpelelí ke fakamanatua hono fakatapui ʻo e temipalé pea mo foaki ʻa e ngaahi ouau kiate kinautolu naʻe ʻikai ke nau ʻi ai ʻi he taʻu kimuʻá.

ʻI he kau fakataha ʻa e kau taʻe-felotoi ʻi lotó mo e ngaahi fakafepaki mei tuʻa ki he Siasí, naʻe kei mateakiʻi pē ʻe Laimani Selamani mo hono fāmilí ʻa Siosefa Sāmita, ʻo tokoni ke fakamāloha ʻa e Kāingalotú ʻi he ngaahi taimi faingataʻá. Naʻe fokotuʻu ʻa Selamani ki he fakataha aleaʻanga māʻolunga ʻo Ketilaní ʻi ʻOkatopa 1837. Naʻe hiki ki Hihifo Mamaʻo, ʻi Mīsuli, pea fokotuʻu ai ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1838 ki he Fakataha Aleaʻanga Māʻolunga ʻo Hihifo Mamaʻó. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe tuku pōpula ʻa Siosefa Sāmita mo e kau taki kehe ʻo e Siasí, pea ko e Kāingalotú naʻa nau lolotonga hola fakavavevave mei he kau fakamoveuveu ʻi Mīsulí. Fakatatau kia Penisimani Sionisoni, naʻe fononga ʻa Selamani ke ʻaʻahi ki he Palōfitá ʻi he falefakapōpula, pea tupu ʻi heʻene ʻaʻahi ko iá naʻe “maʻu ia ʻe he momokó” ʻo ne fuʻu puke lahi. Ka ʻi he ʻaho 16 ʻo Sānuali 1839, naʻe faitohi ai ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí kia Pilikihami ʻIongi mo Hīpa C. Kimipolo, ko e ongo fuofua ʻAposetoló, ʻo fokotuʻu ʻa Laimani Selamani ke ne fetongi ʻa e taha ʻo e ngaahi tuʻunga naʻe ʻatā ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe tohi ʻe Kimipolo naʻá na ʻaʻahi mo ʻIongi ki a Siosefa Sāmita ʻi he Falefakapōpula Lipetií ʻi he ʻaho 8 ʻo Fēpueli 1839. Naʻá ne pehē ko e taimi ko ia naʻá na mavahe ai mei Hihifo Mamaʻó, “naʻe ʻikai ke ongoʻi lelei ʻa Laimani Selamani. ʻOsi pē ha ngaahi ʻaho siʻi mei heʻema foki maí, peá ne siʻi mālōlō. Naʻe ʻikai ke mau talaange ki ai hono fokotuʻú.”

Naʻe hoko ʻeni ko ha ngataʻanga naʻe ʻikai fuʻu fakatokangaʻi pea mo fakafokifā ki ha ngāue fakamatelie ʻa ha tangata faivelenga. Ko e mālōlō ʻa Selamaní, naʻe faingataʻaʻia ai siʻono uaifi ko Telisená, pea mo ʻena kiʻi fānau ʻe toko onó, ʻo nau fononga mātuʻaki masiva ki ʻIlinoisi pea kimui ange ki ʻIutā. Pea hangē ko ha kau fuofua Kāingalotu tokolahi, naʻe fakatapui ʻe Laimani Selamani ʻene moʻuí ki hono fokotuʻu ʻo Saioné pea fiemālie ke muimui ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá neongo ʻa e masivá, fakafepakiʻí, mo e taʻe-paú. Naʻe pehē ʻe hono tokoua ʻi he fono ko Penisimani Sionisoní, “Ko ha tangata angatonu lahi, ko ha tangata malanga mālie.” Naʻá ne moʻui pea mālōlō ʻokú ne kei femoʻuekina kakato ʻi hono fakahoko e fekau ʻa e ʻEikí ke “fakamālohia ho kāingá ʻi hoʻo ngaahi lea kotoa pē, pea ʻi hoʻo ngaahi lotu kotoa pē, pea ʻi hoʻo ngaahi naʻinaʻi kotoa pē, pea ʻi hoʻo ngaahi ngāue kotoa pē.”

  1. Joseph Smith, Journal, 1835–1836, 89, josephsmithpapers.org.

  2. Joseph Smith, Journal, 1835–1836, 89.

  3. Benjamin F. Johnson, My Life’s Review (Independence: Zion’s Printing and Publishing Co., 1947), 11.

  4. Elkanah, Almon, Asenath, Cornelia, and Electa Sherman and Julia Hills Johnson (Sherman’s mother-in-law) were “baptized by Sylvester Smith & Gideon Carter in Pomfret Chautauqua N. York From May 2nd to May 6 1832” (Gideon H. Carter journal, 1831–32, Church History Library, Salt Lake City).

  5. “History of Albey Lyman Sherman,” typescript, in private possession.

  6. “Revelation, 26 December 1835 [T&F 108],” ʻi he Joseph Smith, Journal, September 1835–April 1836, 90, josephsmithpapers.org.

  7. Minutes, Feb. 14–15, 1835, ʻi he Minute Book 1, 147, josephsmithpapers.org.

  8. Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume B-1 [1 September 1834–2 November 1838],” 577, josephsmithpapers.org.

  9. Vakai, “Instruction on Priesthood, between circa 1 March and circa 4 May 1835 [T&F 107],” ʻi he Doctrine and Covenants, 1835 ed., 88, josephsmithpapers.org.

  10. Minutes, Feb. 28–Mar. 1, 1835, ʻi he Minute Book 1, 167, josephsmithpapers.org. Naʻe tukuange ʻa Selamani ko e taha ʻo e kau palesiteni ʻo e Kau Fitungofulú ʻi ʻEpeleli 1837, fakataha mo ha toko nima kehe ʻo e kau palesitení, ʻi he taimi naʻe pehē ai, koeʻuhí naʻe ʻosi fakanofo kinautolu kimuʻa ko e kau taulaʻeiki lahi, ʻoku totonu leva ke nau kau ki he kōlomu ko iá.

  11. “Revelation, 26 December 1835 [T&F 108],” ʻi he Joseph Smith, Journal, September 1835–April 1836, 90.

  12. Dean C. Jessee, “The Kirtland Diary of Wilford Woodruff,” BYU Studies, vol. 12, no. 4 (1972), 382. Naʻe fakahoko ʻa e fakatahá ʻi he ʻaho 8 ʻo Sānuali, 1837.

  13. Vakai, Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume B-1 [1 September 1834–2 November 1838],” 755.

  14. Jessee, “The Kirtland Diary of Wilford Woodruff,” 382.

  15. Minutes, Oct. 1, 1837, ʻi he Minute Book 1, 247, josephsmithpapers.org.

  16. Minutes, Dec. 13, 1838, ʻi he Minute Book 2, 175, josephsmithpapers.org. Naʻe fakanofo ʻa Selamani ke ne fetongi “ʻa e tuʻunga ʻo Niueli Naití kae ʻoua leva kuo foki mai.”

  17. Johnson, My Life’s Review, 52.

  18. Vakai, Joseph Smith, Sidney Rigdon, and Hyrum Smith letter to Heber C. Kimball and Brigham Young, Jan. 16, 1839, page 1, josephsmithpapers.org.

  19. Heber C. Kimball journal quoted in Lyndon W. Cook, “Lyman Sherman—Man of God, Would-Be Apostle,” BYU Studies, vol. 19, no. 1 (Fall 1978), 124.

  20. Johnson, My Life’s Review, 56; “History of Albey Lyman Sherman,” typescript, in private possession.

  21. Johnson, My Life’s Review, 53.

  22. “Revelation, 26 December 1835 [T&F 108],” ʻi he Joseph Smith, Journal, September 1835–April 1836, 90.