“Ko e Aʻusia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú,” Puipuituʻa ʻo e Ngaahi Fakahaá (2016)
“Ko e Aʻusia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú,” Puipuituʻa ʻo e Ngaahi Fakahaá
Ko e Aʻusia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú
Naʻe manatuʻi ʻe Tēvita Uitemā ʻi he ʻosi ha taʻu ʻe nimangofulu tupu mei hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ʻene fuofua fanongo ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo pehē: “Naʻá ku ʻalu ʻi ha meʻa fakapisinisi ki Palemaila, ʻi Niu ʻIoke [ʻi he 1828], pea lolotonga ʻo ʻeku ʻi aí, naʻá ku afe ʻia ʻŌliva Kautele. Naʻe fuʻu tokolahi ha kakai ʻi he feituʻu ko iá naʻa nau talanoa ʻo kau ki hano maʻu ʻo ha ngaahi lauʻi peleti koula ʻe ha tangata ko Siosefa Sāmita ko e Siʻi, ko ha talavou he feituʻu pē ko iá. Naʻá ku talanoa mo Kautele, pea mo ha niʻihi kehe pē ʻo kau ki he meʻá ni.” ʻOku ʻikai ha ʻilo ia ki he fakaikiiki totonu ʻo e founga naʻe feʻiloaki ai ʻa e tokotaha taʻu 23 ko Uitemaá mo e tokotaha taʻu 22 ko ʻŌliva Kautelé, ka naʻe vave ʻa e kaungāmeʻa ʻa e ongo tangatá.
Naʻe hoko atu ʻa Uitemā ʻo pehē, “Naʻe pehē ʻe Kautele ʻokú ne maheni mo e fāmili Sāmitá, pea naʻe tui ʻoku pau pē ʻoku ʻi ai ha moʻoni ʻi he talanoa ki he ngaahi lauʻi peletí, pea ʻoku taumuʻa ke ne fakatotoloʻi ʻa e meʻá ni.” Naʻe pehē ʻe Uitemā naʻe fononga tuʻo lahi ki Palemaila, ʻo fai ʻene fakatotolo pē ʻaʻana pea “talanoa ai mo ha kau talavou tokolahi ʻo nau pehē ʻoku maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi lauʻi peleti koulá. … Naʻe mātuʻaki fakapapauʻi ʻe he ngaahi kulupú ni ʻi heʻenau fakamatalá pea kamata ai ke u tui ʻoku pau pē ʻoku ʻi ai ha faʻahinga makatuʻunga ki he ngaahi talanoa ʻoku mafolá.”
Naʻe loto ʻa Tēvita Uitemā, ko ha tangata faama mei he Kolo ko Feieti, Niu ʻIoké (meimei maile ʻe 30 ki he fakatonga-hahake ʻo Palemailá), mo ʻŌliva Kautele, ko ha tangataʻifonua Veamoni naʻe toki fakangāueʻi ʻe Hailame Sāmita mo ha kau talāsiti kehe ʻo e akó ke faiako ʻi he ʻēlia Manisesitaá, ke na fefakahāʻaki ʻa e meʻa naʻá na ʻiló. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe teʻeki ke ʻi ai ha taha ia ʻiate kinautolu kuo feʻiloaki mo Siosefa Sāmita, ʻa ia naʻe lolotonga nofo ia ʻi Hāmoni, Penisilivēnia mo hono uaifi ko ʻEmá.
Naʻe kau ʻi he kau ako ʻa Kautelé, ʻa e fānau ʻa Siosefa ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmitá, pea naʻe iku pē ʻo ne nofo mo e fāmili Sāmitá. Naʻe tohi ʻe Lusi ʻo pehē “naʻe vave e kamata ke toutou ʻeke ʻe [Kautele] kia Misa Sāmita ʻa e fakamatala [ki he ngaahi lauʻi peletí]; ka naʻe ʻikai ke ola lelei hano maʻu ha faʻahinga fakamatala ʻi [ha] taimi lahi: ka naʻe faifai peá ne maʻu e falala ʻa hoku husepānití ʻo ne maʻu ai ha fakamatala fakalūkufua ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi lauʻi peletí.”
Naʻe fuʻu ongo mālohi kia Kautele ʻene talanoa mo Siosefa ko e Lahí. Naʻá ne talaange ki he fāmili Sāmitá, “Naʻe hangē naʻe ulusino ʻa e kaveingá ni … ʻi hoku ngaahi huí.” “Naʻá ku ʻai ia ke hoko ko ha meʻa ke u lotua, pea ʻoku ou tui moʻoni ko e finangalo ʻo e ʻEikí ʻoku totonu ke u ʻalu [ki Hāmoni ʻo tokoni kia Siosefa ʻi he liliú].”
Naʻe toe fakahoko foki ʻe Kautele ʻa e ongoongó ni, ʻi haʻane tohi kia Uitemā. “Naʻe talamai ʻe Kautele ʻe ʻalu ki Hāmoni, ʻi Penisilivēnia … ʻo sio kiate ia [Siosefa Sāmita] fekauʻaki mo e meʻá.” “Naʻá ne ʻalu, pea ʻi heʻene fonongá naʻe afe ai he ʻapi ʻo ʻeku tamaí peá ne talamai ko e taimi pē te ne ʻiloʻi ai ha meʻa, tatau ai pē pe ʻoku moʻoni pe ʻikai te ne talamai ke u ʻilo.”
Naʻe kamata ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻena liliú ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli 1829, peá na ngāue taʻe-tuku ai ʻi he uike ʻe valu hono hokó. Naʻe fai mai ʻe Kautele ha tohi ʻe tolu kia Uitemā ʻi he lolotonga ʻo e taimi ko iá, ʻo fakamatalaʻi ange ʻa e anga hono fai ʻo e liliú mo ha fakamatala pau ki he kanotohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe pehē ʻe Uitemā, “Ko e taimi naʻe fai mai ai ʻe Kautele ʻa e tohí ʻo fakamatalaʻi mai kuó ne maʻu ha ʻilo naʻe fakahā mai fekauʻaki mo honau moʻoní, naʻá ku fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi tohí ni ki heʻeku ongomātuʻá, ngaahi tokouá mo e tuofāfiné.”
ʻI he tohi fakaʻosí, naʻe kole ai ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele kia Uitemā ke haʻu ki Hāmoni ʻo tokoni ki he ongo tangatá ke na hiki ki he ʻapi ʻo Uitemaá. Naʻe tohi ʻe Uitemā ʻo pehē, “Naʻe ʻi ai haʻaku ʻeka ʻe 20 ke u palau, ko ia ne u fakaʻosi ʻaki te u fakaʻosi ʻeku palaú peá u toki ʻalu.” Neongo ia, ʻi heʻene ʻā hake he pongipongi hono hokó, kuo ʻosi palau ha ʻeka ia ʻe nima ki he fitu hono konga kelekelé ʻi he poʻulí. Ko e taimi naʻe ʻeke ange ai pe ko hai naʻá ne palau ʻa e konga kelekelé, naʻe tali ange ʻe Uitemā, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo, pea he ʻikai ke u lava ʻo tala atu, ko e meʻa pē ʻoku ou ʻiló kuo ʻosi palau. … Ko ha fakamoʻoni ia kiate au ke ʻoua te u toe fakatoloi ʻeku ʻalu ʻo tokoni kia Siosefá. Naʻá ku teuteuʻi ʻeku fanga hōsí mo e salioté … pea ʻalu leva ki Penisilivēnia.”
Ko e hiki ki Niu ʻIoké naʻe fai ia ʻi he kamataʻanga ʻo Suné, pea ʻi ha māhina pē ʻe taha kuo kakato hono liliu ʻe Siosefa mo ʻene kau tangata tohí ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he meimei taimi tatau, naʻe tau mai ʻa e ongomātuʻa ʻa Siosefá mo Māteni Hālisi mei Palemaila, he naʻa nau fanongo kuo mei ʻosi ʻa e liliú.
Naʻe tohi ʻe Lusi Meki Sāmita ʻo pehē naʻe “fiefia lahi” ʻa Hālisi ʻi heʻene fanongo ki he tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e liliú. Neongo naʻe ngalingali ko e fuofua taimi ʻeni kia Hālisi ke ne feʻiloaki ai mo Kautele pea mo Uitemaá, ka naʻe faaitaha ʻa e kau tangatá ni ʻe toko tolu ʻi heʻenau loto ʻaki ke tokoni ki hono ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná.
Naʻa nau mātuʻaki tokanga ʻaupito ki ha ngaahi kupuʻi folofola pau ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku fakamatalaʻi ʻi he hisitōlia ʻa Siosefa Sāmitá, “ʻI he lolotonga ʻo ʻemau ngāue ki he liliú, “naʻa mau toki ʻiloʻi fakapapau ai ʻe ʻomai ʻe he ʻEikí ha kau fakamoʻoni makehe ʻe toko tolu ʻa ia te ne tuku kiate kinautolu ʻa e faingamālie ke nau mamata ki he ngaahi lauʻi peleti ʻe liliu mei ai ʻa e ngāue ko ʻení (ko e Tohi ʻa Molomoná).”
ʻI he meimei taimi pē ko ia naʻe ʻiloʻi ai ʻení, naʻe tohi leva ʻe Siosefa, “Naʻe mahino kia ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, mo … Māteni Hālisi … te nau fiemaʻu ke u ʻeke ki he ʻEikí, ke nau ʻilo meiate ia pe ko hai ʻa e kau fakamoʻoni makehe ʻe toko tolú ni; pea fāifai ʻo fuʻu lahi ʻenau fieʻiló, mo hoku fakamataliliʻí, pea iku ʻo u loto ki ai, peá u maʻu mei he ʻEikí [ha fakahā] ʻi he ʻŪlimí mo e Tūmemí, maʻanautolu.”
Ui ke Fakamoʻoni
Ko e fakahaá, ʻoku ʻiloa he taimi ni ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17, naʻá ne fai ʻa e talaʻofa ko ʻení kia Kautele, Uitemā, pea mo Hālisi: “Kuo pau ke mou falala ki heʻeku leá, pea kapau te mou fai ia ʻaki ʻa e loto-fakamātoato moʻoni, te mou mamata ki he ngaahi peletí, kae ʻumaʻā foki ʻa e sifa-fatafatá, mo e heletā ʻa Lēpaní, mo e ʻŪlimí mo e Tūmemí … pea ʻo ka hili ʻa hoʻomou maʻu ʻa e tuí, pea kuo mou mamata ki ai ʻaki homou matá, te mou fakamoʻoni ki ai, ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá.”
Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe fakahoko moʻoni ʻa e kikité. Naʻe tohi ʻe Tēvita Uitemā, “Naʻe hoko ia ʻi he konga kimui ʻo Sune 1829.” “Naʻá ku nofo fakataha mo Siosefa mo ʻŌliva Kautele, pea naʻe fakahā ʻe he ʻāngeló kiate kimautolu [ʻa e ngaahi lauʻi peletí]. … [Naʻa mau] hekeheka ʻi ha kupuʻi ʻakau ʻi he taimi naʻe kāpui ai kimautolu ʻe ha maama naʻe nāunauʻia ange ia ʻi he laʻaá. ʻI he lotolotonga ʻo e maama ko ʻení, kae lau fute pē meiate kimautolu, naʻe hā mai ha tēpile ʻoku hili ai ha ngaahi lauʻi peleti koula lahi, pea pehē ki he heletā ʻa Lēpaní pea mo e ʻŪlimí mo e Tūmemí. Naʻá ku mamata lelei kiate kinautolu ʻo hangē pē ko ʻeku vakai atu kiate kimoutolu he taimi ní, mo ongoʻi lelei ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí, ʻi heʻene folofola ko e ngaahi lekooti ʻo e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe liliu ia ʻaki ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.”
Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita mo Māteni Hālisi ha aʻusia meimei tatau, pea ʻi hono teuteuʻi ʻo e tohí ke pākí, naʻe fakamoʻoni hingoa fakataha ʻa Kautele, Uitemā, mo Hālisi ʻa ia kuo fakakau ʻi he tatau ʻe 120 miliona tupu ʻo e Tohi ʻa Molomona kuo paaki, talu mei ai. ʻOku ʻi ai hono konga ʻoku pehē: “Pea ʻoku mau fakahā ʻi he ngaahi lea fakamoʻomoʻoni, naʻe ʻalu hifo ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá mei he langí, ʻo ne ʻomi ʻo tuku ia ʻi homau ʻaó, pea naʻa mau vakai mo mamata ki he ngaahi peletí mo e ngaahi tongitongi ʻi aí; pea ʻoku mau ʻiloʻi ko e meʻa ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua ko e Tamaí, pea mo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, naʻa mau vakai ai mo fakamoʻoniʻi ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni.”