Lipōtí: Vahevahe nounou mo e kulupú ha meʻa naʻá ke aʻusia he uike kuo ʻosí koeʻuhí naʻá ke fakaʻaongaʻi lelei ho taimí.
Fakalaulauloto: Ko e hā ʻoku finangalo ai e Tamai Hēvaní ke u tokangaʻi fakatāutaha ʻeku moʻuí?
Mamataʻi: “Fononga ʻa Setilikí (Sedrick’s Journey)” maʻu ʻi he srs.lds.org/videos . (ʻIkai ha vitiō? Lau ʻa e peesi 17 .)
Kapau ʻoku ʻikai ke mou lava ʻo mamata ʻi he foʻi vitioó, lau ʻa e fakamatala ko ʻení.
ʻĪmisi
mei he Sedrick’s Journey [Fononga ʻa Setilikí]
Setiliki : Ko hoku hingoá ko Setiliki Kamipesapue. ʻOku ou nofo ʻi he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Kongokoó. Ko ha mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.
Ko ha faifekau fakakolo au ʻi he kolo ko Kipusangá. ʻOku fie maʻu ke u teuteu ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Koeʻuhí ke lava ʻo ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, ʻoku ou fie maʻu ha paasipooti, ʻa ia ʻoku paʻanga ʻAmelika ʻe 250.
Ke maʻu ha paʻanga, ʻoku ou fakatau siaine mai mo ʻeku tangataʻeikí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi kolo iiki ʻoku lahi ʻenau siainé: Ko Tisapopo, Lusuku, mo Kamanitā.
ʻOku meimei maile ʻe 9 ʻa Tisapopo mei heni. ʻOku maile ʻe 18 ki Lusuku. ʻOku maile ʻe 18 mei Kamanitā foki. ʻOkú ma ō ki ai ʻo fakatau siaine, pea ʻomai ia ki heni ke fakatau atu.
ʻOkú ma ʻalu pasikala ki he fanga kiʻi koló. Te ma lava ʻo fakauta ha kau siaine ʻe fā pe ono.
Ko e taimi ʻoku ou ʻalu pasikala aí, ʻe lava pē ke houa ʻe taha mo e konga ʻa e ʻalu ki aí, kapau ʻoku ngāue lelei ʻa e pasikalá pea ivi lahi. Ko e taimi ʻoku hoʻatā mālie ai ʻoku vevela ʻaupito e laʻaá, ʻoku ou ʻaka māmālie koeʻuhí koe ʻafú mo e laʻaá.
Te u lava ʻo fefokifokiʻaki tuʻo ua ʻi he ʻaho kapau te u ʻā hengihengia ʻaupito. Ko ha founga lelei ia ke tokoni ʻi hono totongi ʻeku paasipōtí.
ʻOku ou maʻu ʻeni ha paʻanga, tātānaki pē, ko ia ʻoku ou fakahū ai ha paʻanga ki heʻeku fakamole fakaakó pea mo ʻeku ngāue fakafaifekaú. Pea ko e taimi ní, hili ʻeni ha taʻu ʻe fā ʻo ʻeku ngāué, kuó u maʻu ha paʻanga feʻunga ki heʻeku paasipōtí, pea fakahū mo ha paʻanga ʻe 70.
Foki ki he peesi 16 .
Aleaʻi: Te tau ako fēfē ke kei ngāue pē, neongo ʻene faingataʻá?
Lau: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:42 mo e lea naʻe fai ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (ʻi he toʻomataʻú)
“ʻOua naʻa mou nofo noa; he ko ia ia ʻoku fakapikopikó ʻe ʻikai ke kai ʻe ia ʻa e mā pe tui ʻa e ngaahi kofu ʻo e tangata ngāué.”
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:42
“ʻOku hā ʻa e vilitakí meiate kinautolu ʻoku … ʻikai ke nau foʻi ʻi he taimi ʻoku pehē ai e niʻihi kehé, ‘He ʻikai malava iá.’”
James E. Faust , “Perseverance,” Ensign pe Liahona, May 2005, 51
Aleaʻi: Lau ʻa e lea ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni (ʻi he peesi 17 ). Ko e hā ʻoku ʻamanaki mai ai e ʻEikí ke tau ngāueʻi e meʻa ʻoku tau maʻú?
“Ko e fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá ki he moʻui matelié ni ke ngāue taʻetuku. … ʻOku tau fakatupulaki mo hokohoko atu e moʻuí ʻi he ngāué. … ʻOku fakatupulaki mo fakamāsilaʻi ʻe he ngāué e ʻulungāangá, fakatupu e matamataleleí, pea ko e meʻangāue ia ki heʻetau fengāueʻaki mo e niʻihi kehé pea mo e ʻOtuá. ʻOku fonu e moʻui fakatapuí he ngāué, hokohoko ngāué, … mo ʻikai fakahoungaʻi, ka ʻoku fakatupulaki, … hiki hake, [mo] holi ki ha meʻa māʻolunga ange.”
D. Todd Christofferson , “Fakakaukauloto ki ha Moʻui Kuo Fakatapui,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 17.
Sitepu 1: Fili ha hoa ngāue pea lau fakataha ʻa e sitepu takitaha ʻi he sīpinga ʻi laló.
Sitepu 2: Mo talanoa fekauʻaki mo ha ngāue naʻe fuʻu faingataʻa ʻaupito pe ko ha pole ʻoku lolotonga fehangahangai mo e tokotaha ʻe tahá.
Sitepu 3: Mo fetokoniʻaki ke fakaʻaongaʻi ʻa e sitepu ʻe fā ʻi laló ki ha fatongia pe ngafa faingataʻa.
➊
Fakatuʻamelie Maʻu Pē
➋
Manatuʻi ke Ngāue Fakataha
➌
Fakafetongi ʻa e Ilifiá ʻaki ʻa e Tuí
➍
Laka atu ki Muʻa ʻi he Faʻakātaki mo e Lototoʻa
Hiki ho ngaahi tāpuakí.
Kole tokoni ki ho ngaahi kaungāmeʻá, toʻú, kau mēmipa ʻo e kulupú, pea mo ha niʻihi kehe.
Fakaʻehiʻehi mei he veiveiuá. Manatuʻi ʻoku maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi kotoa pē. Tangi kiate Ia pea tali Hono finangaló.
ʻOua, naʻa teitei foʻi; kātaki ʻi he tui. Fekumi ki he ngaahi lēsoni ʻoku akoʻi atu ʻe he ʻEikí kiate kimoutolú.
Sitepu 4: Hiki ha founga ʻe ua pe tolu te ke lava ʻo laka atu ai ki muʻa ʻi he tui, ʻo falala ʻe tokonaki ia ʻe he ʻOtuá.
Faʻu ha Fakamatala
Fakalaulauloto: Lau ʻa e kupuʻi lea ʻa Palesiteni Thomas S. Monson (ʻi he toʻomataʻú). ʻE founga fēfē haʻaku tali ʻi he taimi ʻoku ʻikai ola lelei ai ʻeku ngāué?
“Ko hotau fatongiá ke hiki hake mei he tuʻunga sai peé ki he lelei angé, mei he taʻemalavá ki he lavameʻá. Ko hotau ngafá ke aʻusia hotau tuʻunga lelei tahá. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú ko e fiefia ke toe feinga peé, he ʻoku ʻikai fie maʻu ke hoko ha taʻemalava ko e aofangatukú.”
Thomas S. Monson , “The Will Within,” Ensign, May 1987, 68
Tukupā: Tukupā ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení he lolotonga ʻo e uiké. Fakaʻilongaʻi ʻa e kiʻi puhá ʻi he taimi kuó ke fakakakato ai e ngāue takitaha:
Fili ha meʻa ʻoku faingataʻa pe taʻe fakafiemālie pea fakaʻosi ʻa e ngāue ko iá. Hiki ia ʻi lalo.
Faʻu ha Fakamatala
Vahevahe mo hoʻo familí pe ngaahi kaungāmeʻá e meʻa kuó ke ako he ʻahó ni fekauʻaki mo e ngāué mo e vilitakí.