Laipelí
2: Ngāue ʻaki ʻa e Tui kia Sīsū Kalaisí


2:

Ngāue ʻaki ʻa e Tui kia Sīsū Kalaisí

Lipōtí:Vahevahe nounou mo e kulupú e founga naʻá ke moʻui fakafalala ange ai kiate koe pē ʻi he uike kuo ʻosí.

Fakalaulauloto:ʻE tokoniʻi fēfē ʻe heʻeku tui kia Sīsū Kalaisí ʻa ʻeku moʻui fakafalala pē kiate aú?

Mamataʻi:“Ngāue ʻaki e Tui kia Sīsū Kalaisí (Exercise Faith in Jesus Christ),” maʻu ʻi he srs.lds.org/videos. (ʻIkai ha vitiō? Lau ʻa e peesi 7.)

Ngāue ʻaki ʻa e Tui kia Sīsū Kalaisí

Kapau ʻoku ʻikai ke mou lava ʻo mamata ʻi he foʻi vitioó, lau ʻa e fakamatala ko ʻení.

ʻĪmisi
mei he Ngāue ʻaki ʻa e Tui kia Sīsū Kalaisí

ʻEletā David A. Bednar: Ko e ngāué ko e ngāue ʻaki ia ʻa e tuí. ʻOku fua ʻe he fānau ʻa ʻIsilelí e puha ʻo e fuakavá. ʻOku nau omi ki he Vaitafe Soataní. Ko e talaʻofá te nau kolosi he fonua mōmoá. ʻE mavaeua fakakū e vaí? ʻI he taimi ʻe viviku ai honau vaʻé. Ne nau hifo atu ki he vaí—ngāue. Ne hoko mai e mālohí—ʻo mavaeua ʻa e vaí.

ʻOku tau faʻa tui he taimi ʻe niʻihi, “Te u maʻu e mahino haohaoa ko ʻení pea te u liliu ia ki heʻeku meʻa ʻe faí.” ʻOku ou fokotuʻu atu kuo feʻunga ia ke tau kamata ai. Kuo tau ongoʻi e feituʻu totonu ke tau huʻu ki aí. Ko e tuí ko ha tefitoʻi moʻoni—ko e tefitoʻi moʻoni—ʻo e ngāué mo e mālohí. ʻOku fakataumuʻa ʻa e tui moʻoní ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea ʻoku iku maʻu pē ia ki he ngāué.

(Vakai, “Seek Learning by Faith” [address to Church Educational System religious educators, Feb. 3, 2006], lds.org/media-library)

Foki ki he peesi 6.

Aleaʻi:Ko e hā ʻoku iku maʻu ai pē e tui moʻoní ki he ngāué? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e tuí ki hono tokoniʻi fakatuʻasino mo fakalaumālie kitautolu ʻe he ʻOtuá?

Lau:Mātiu 6:30 mo e kupuʻi lea ʻi he Lectures on Faith (ʻi he tafaʻaki toʻomataʻú).

Tukupā:Tukupā ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení he lolotonga ʻo e uiké. Fakaʻilongaʻi ʻa e kiʻi puhá ʻi he taimi kuó ke fakakakato ai e ngāue takitaha:

  • Fakahā hoʻo tuí he Sāpate ko ʻení ʻaki hono tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni mo maʻu ʻa e sakalamēnití ʻi he loto ʻapasia.

  • Lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná he ʻaho kotoa pē.

  • Lau ʻa e ngaahi potufolofola ʻi he peesi 7. Fili ʻa e taha pea vahevahe ia mo ho fāmilí pe kaungāmeʻá.

    Ngaahi Potufolofola fekauʻaki mo e Ngāueʻi ʻo e Tuí

    Koeʻuhí ko e ʻikai tuku e lotu ʻa Tanielá, naʻe lī ai ia ki ha ʻana ʻo e fanga laioné, Ka “[naʻe] fekau ʻe hoku ʻOtuá … ʻene ʻāngelo, pea … tāpuni ʻa e ngutu ʻo e fanga laioné, … pea naʻe ʻikai ʻilo ha lavea siʻi ʻiate ia, koeʻuhí naʻá ne tui ki hono ʻOtuá” (Taniela 6:22–23; vakai foki ki he veesi 16–21).

    Naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ʻa e Liahoná kia Līhai ke tataki hono fāmilí, pea “naʻe ngāue ia maʻanautolu ʻo fakatatau ki heʻenau tui ki he ʻOtuá. … [Ko e taimi] naʻa nau fakapikopiko, ʻo ngalo ʻiate kinautolu ke ngāue ʻaki ʻenau tuí mo e ngāue faivelengá … naʻe ʻikai te nau lava ʻo laka atu ki muʻa ʻi heʻenau fonongá” ( ʻAlamā 37:40–41).

    “Mou ʻomi ʻa e ngaahi vahehongofulu ʻo e meʻá ki he tukunga koloá, koeʻuhí ke ai ha meʻakai ʻi hoku falé, pea mou [ʻahiʻahiʻi] ai au, ʻoku pehē ʻe [he ʻEiki], ʻo e ngaahi kau taú, pe te u fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pe ʻikai, peá u lilingi hifo kiate kimoutolu ha tāpuaki, ʻe ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai” (Malakai 3:10).

    Naʻe kole ʻa ʻIlaisiā, ʻi he lolotonga ha honge ki ha fefine uitou ke foaki ange maʻana ʻa ʻene meʻakai fakaʻosí. Naʻe palōmesi ange ʻa ʻIlaisiā koeʻuhí ko ʻene tuí ʻe foaki ʻe he ʻEikí ha meʻakai maʻana, pea he ʻikai toe ʻosi ʻa ʻene meʻakaí, . (Vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 17.)

    “ʻO ka kumi ʻe he masivá mo e paeá ʻa e vaí, pea ʻoku ʻikai ia, pea ʻoku vaivai honau ʻeleló ʻi he fie inu, ko au ko Sihova te u fanongo kiate kinautolu, ko au ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, he ʻikai te u liʻaki ʻa kinautolu” ( ʻĪsaia 41:17; vakai foki ki he veesi 18).