Inisitituti
Lesona 4 Anomea mo Sauniuniga o le Vasega: O Le Aoaoga Faavae a Faaaliga


“Lesona 4 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: O Le Aoaoga Faavae o Faaaliga,” Anomea a le Faiaoga O Faavae o le Toefuataiga (2019)

“Lesona 4 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega,” Anomea a le Faiaoga O Faavae o le Toefuataiga

Lesona 4 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega

O Le Aoaoga Faavae o Faaaliga

Ata
teine talavou o loo tatalo

Mafaufau loloto i le valaaulia faaperofeta lenei mai ia Peresitene Russell M. Nelson: “I aso a sau, o le a le mafai ona ola faaleagaga e aunoa ma le taiala, taitaiga, faamafanafanaga, ma le faatosinaga faifaipea a le Agaga Paia. … Ou te augani atu ia faateleina lo outou gafatia faaleagaga e maua ai faaaliga” (“Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2018, 96).

A o e suesue i nei mea, vaavaai mo upumoni ia e mafai ona fesoasoani e faateleina ai lou gafatia faaleagaga e maua ma iloa ai faaaliga.

Vaega 1

E mafai faapefea ona ou iloa pe a fetalai mai le Atua ia te au?

Ata
ata o Oliva Kaotui o le ulu e pau i tauau

I le taumalulu o le 1828–29, na iloa ai e se faiaoga e 22 tausaga le matua na igoa ia Oliva Kaotui e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita ma papatusi auro, a o nofo mautotogi i matua o Iosefa i Palemaira, Niu Ioka. Ina ua uma ona tatalo faalilolilo ina ia iloa pe mo’i mea na faalogo i ai, sa lagona e Oliva se faamautinoaga malosi o le filemu. Sa malaga atu o ia i Haramoni, Penisilivenia, lea sa ia feiloai ai i le Perofeta. O le mautinoa ai e moni le savali na faasoa atu e Iosefa e uiga i le talalelei toefuataiina, sa auauna ai Oliva o se tusiupu a Iosefa i le faaliliuga o le Tusi a Mamona. E lei leva ona amata ona galue Oliva e fesoasoani i le faaliliuga, ae maua e le Perofeta ni faaaliga ia na tuuina mai ai ni faatonuga ia Oliva ma talanoaina ai lona manao e fesoasoani e faaliliu. O fetalaiga mai le Alii ia Oliva o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:14–15, 22–23 e fesoasoani iai tatou e malamalama lelei ai i auala e mafai ona fetalai mai ai o Ia ia i tatou.

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:14–15, 22–23.

Ina ua maua e Iosefa le faaaliga lenei, “sa maofa Oliva. O le taimi lava lena na ia ta’u atu ai ia Iosefa e uiga i lana tatalo [sa faia muamua atu] ma le molimau faalelagi na ia mauaina. E leai se tasi na mafai ona iloa e uiga i ai sei vagana ai le Atua” (Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, vol. 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 [2018], 62).

Ina ua manao Oliva e faaliliu ni vaega o papatusi, sa matele ina aoaoina o ia e le Alii e uiga i le mauaina o faaaliga.

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2–4. Mafaufau e maka nei fuaiupu i lau tusitusiga paia.

O le saunoa ai i le ala e talanoa mai ai le Alii i o tatou mafaufau ma loto e ala i le mana o le Agaga Paia, ua faamalamalama mai ai e Elder Richard G. Scott, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le auala e tasi e mafai ona tupu ai lenei mea:

O se fesootaiga i le loto o se lagona ua tele ina masani ai. E masani ona amata e le Alii i le tuuina mai o lagona. Pe o le i ai o se faailoaga o lo latou taua ma usitaia ai, e maua e se tagata le avanoa sili atu e maua ai ni faatonuga sili atu ona manino i le mafaufau. (Richard G. Scott, “Helping Others to Be Spiritually Led” [saunoaga i faiaoga o mataupu faalelotu a le OAE, 11 Aok. 11, 1998, 4], ChurchofJesusChrist.org)

Na aoao mai foi Elder Craig C. Christensen o le Au Fitugafulu:

E tofu uma i tatou ma ni aafiaga ma le Agaga Paia, e ui atonu e le o taimi uma tatou te iloaina ai. Pe a oo mai ia mafaufauga musuia i o tatou mafaufau, tatou te iloaina e moni na mea e ala i lagona faaleagaga e ulu mai i o tatou loto. (Craig C. Christensen, “O Se Meaalofa Le Mafaamatalaina mai le Atua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 14)

O ni isi o taimi atonu e te tau mafaufau pe ua sau moni se manatu po o se lagona mai i le Atua. Na talanoaina i le vitio e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e mafai ona tatou iloa ai le eseesega i le va o le Agaga Paia ma o tatou lava mafaufauga “Patterns of Light, Part 2: Discerning Light” (2:12).

Vaega 2

O le a se isi mea e mafai ona ou faia e valaaulia ai le agaga o faaaliga i lo’u olaga?

Ata
allii talavou o loo suesue i tusitusiga paia

E i ai taimi, atonu e te lagona ai le le fiafia pe a foliga mai e le oo mai le faaaliga o loo e sailia. Pe a tupu lenei mea, atonu e te mafaufau i le faatonuga a le Alii ia Oliva Kaotui ina ua le fiafia o ia i le le mafai ona maua le faaaliga na manaomia e faaliliu ia papatusi (tagai Au Paia, 1:62–64).

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau i le ala na aoao ai e le Alii ia Oliva e pei ona tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:7–8.

Sa faamalamalama mai e Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i aoaoga a le Alii ia Oliva Kaotui:

O le a tatou mauaina uunaiga a le Agaga pe a tatou faia mea uma tatou te mafaia, pe a tatou galulue i fafo i le la nai lo le nofonofo i le paolo ma tatalo mo se taitaiga po o le a le laasaga muamua e fai. …

O lea la, tatou te faia ai mea uma tatou te mafaia. Ona tatou faatalitali lea i le Alii mo Lana faaaliga. E i ai lava le taimi faatulagaina a le Alii ia.

… O le aoaoina e le Agaga e le o se mea e tupu fua. E masani lava, o fesootaiga a le Alii e le oo mai seiilga ua tatou suesueina ia mataupu i o tatou mafaufau. Ona tatou maua lea o se faamaoniga. (Dallin H. Oaks, “In His Own Time, in His Own Way,” Ensign, Aug. 2013, 24, 26)

E tusa lava pe ua e saunia oe lava e maua faaaliga e ala i lou agavaa ma faatinoga faamaoni, ae atonu e le oo mai i le taimi lava lena ia tali a le Alii.

Na fautua mai Elder Scott:

O le a lau mea e fai pe a ua uma ona e saunia ma le faaeteete, ua tatalo faatauanau, faatalitali mo se taimi umi mo se tali, ae e te le o lagonaina lava se tali? E mafai ona e manao e faaali atu le faafetai pe a tupu mai lena mea, aua o se faamaoniga lena o Lona talitonuina. Afai e te ola agavaa ma o loo ogatusa lau filifiliga ma aoaoga a le Faaola ma ua manaomia ona e gaoioi, ia faia loa ma le faatuatua. … Pe a o e ola amiotonu ma o loo galue ma le faatuatua, o le a le tuuina oe e le Atua e agai ese mamao atu e aunoa ma se uunaiga o le lapataiga pe afai ua e faia le filifiliga sese. (Richard G. Scott, “Faaaogaina o le Meaalofa Faalelagi o le Tatalo,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 10)

Ata
aikona, putaputa o tautalaga

Mafaufau Loloto ma Soalaupule a o Sauniuni mo le Vasega

Aisea e te manatu ai, ua faamoemoe mai le Alii ia i tatou ia suesue i o tatou mafaufau o se vaega o le sailia o faaaliga?

Afai e mafai, valaaulia se uo po o se tagata o le aiga e faasoa mai ia te oe se mea ua ia faia e valaaulia ai faaaliga. Atonu e te fesili atu i le tagata pe na faapefea ona oo mai ia te ia faaaliga i le taimi ua tuanai ina o faia ni faaiuga tetele. Sau sauni i le vasega e faasoa mai ni mea sa e aoaoina.

Vaega 3

O a ni auala e masani ona oo mai ai faaaliga?

Matamata le vitio “Patterns of Light: Spirit of Revelation” (3:04), pe suesue i le faamatalaga o loo i lalo a Elder Bednar:

O nisi faaaliga e maua vave ma e malolosi; o nisi e faifai malie mai ma e tau le iloa. …

O se malamalama e ki i se potu pogisa, e faapei o le mauaina vave, i le taimi e tasi o se feau atoa mai le Atua. E toatele i tatou ua silafia lenei mamanu o faaaliga a o tuuina mai ia i tatou ia tali i tatalo ma le loto faamaoni, po o le tuuina mai foi o faatonuga ma le puipuiga tatou te manaomia, e tusa ai ma le finagalo ma le taimi a le Atua. … Peitai, o lenei mamanu o faaaliga e foliga mai e tau le maua ma e le taatele.

O le faateleina faifai malie o le susulu o le malamalama mai le oso a’e o le la, e pei lava o le mauaina o se feau mai le Atua i lea “upu ma lea upu, o le fuaiupu ma lea fuaiupu” (2 Nifae 28:30). O le tele lava o taimi, e oo mai faaaliga i nai faaopoopoga laiti mo sina taimi, ma e tuuina mai e tusa ma o tatou manaoga, agavaa, ma tapenapenaga. … O lenei mamanu o faaaliga e foliga mai e tau le maua ma e le taatele. …

O se isi aafiaga masani i le malamalama e fesoasoani tatou te aoaoina ai se isi upumoni faaopoopo e uiga i le mamanu o faaaliga i le “upu ma lea upu, o lea fuaiupu ma lea fuaiupu”. O nisi taimi e oso a’e le la i se taeao e puaoa ma ufitia i le ao. Ona o tulaga faamalumalu mai, o le a faigata ai ona iloa le malamalama, ma o le a le mafai ona faailoa le taimi tonu e oso a’e ai le la i le tafailagi. Peitai, i se taeao faapena, o le a lava lava le malamalama e iloa ai se aso fou e faatino ai a tatou mea e fai.

I se auala foi faapena, e tele taimi tatou te mauaina ai se faaaliga e aunoa ma le iloa tonu pe faapefea ae pe o afea foi tatou te maua ai le faaaliga. (David A. Bednar, “O Le Agaga o Faaaliga,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 88–89)

Ata
aikona, tusifaamaumau

Mafaufau Loloto ma Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai a o Sauniuni mo le Vasega

Mafaufau i ni taimi na e maua ai le taitaiga ma faaaliga. Mafaufau i mea ua e aoaoina mai i lou aafiaga i le mauaina o faaaliga faapea foi mai i au suesuega patino i le aso. Ona faaalu lea o ni minute se lua e tusi ai i lau apitalaaga po o le avanoa ua tuuina atu, pe faapefea ona faatosina e nei mataupu faavae lau sailiga mo ni tali i au fesili o loo i ai nei.