2022
Tausiaina o Afafine i le avea ai o se Tama Nofofua
Iuni 2022


E Na’o le Tusiga Faatekinolosi

Tausiaina o Afafine i le avea ai o se Tama Nofofua

Sa ou iloa o le a faigata le tausiga o o’u afafine e aunoa ma lo’u toalua. Ae e le’i umi ae ou iloaina e le faapea sa na o a’u.

Ata
tamā ma le afafine o loo ai aisa kulimi

Atapue na faaalia e le au faataitai

Ina ua maliu lo‘u toalua i le kanesa, sa avea a’u ma se tama nofotoatasi i le ma fanau e toalima—e toalua teine ma tama e toatolu. O le tausia na o a’u o se fanau na tuuina mai ai luitau, ae sa sili ona faigata ia te a’u le tausiaina o o’u afafine e toalua. Sa tele naua mea sa la manaomia e na o se tamaitai lava e mafai ona tuuina atu moni. E pei ona saunoa mai Peresitene M. Russell Ballard, o le Sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “E i ai se matafaioi taua a tina ma afafine i le fesoasoani atu i le tasi ma le isi e suesue o latou avanoa e le iu, e ui lava i faatosinaga faavaivaia a se lalolagi ua faaleagaina ma faaseseina ai le tulaga faatamaitai ma le tulaga faatina.”1 E mafai faapefea ona ou toe totogia lena mea?

Ae o le tele o mataupu faavae o le talalelei na ou maua ai le malosi a o ou saili e taiala o‘u afafine lelei faapea foi ma o’u atalii maoae. O nei mataupu faavae e mafai ona fesoasoani i isi tamā nofotoatasi o afafine, tina nofotoatasi o atalii, ma matua nofotoatasi uma.

Faatumau se Faavae o le Talalelei

Sa ou aoaoina mo la’u fanau uma (ma mo a’u), o le tumau faamaoni i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso o le, ma sa i ai pea, i le mea e tatau ona ou amata ai. “O tofotofoga e tele ina faaosofia ai le faatupulaia o le faatuatua,” na saunoa ai Peresitene Henry B. Eyring, Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili.2

A o matou faatinoina le faatuatua, sa matou iloa ai e taua le faia o ni nai mea:

  • Manatua mea laiti, ma faatauvaa. E ala i tatalo faaleaiga ma le suesueina o tusitusiga paia, sa matou maua ai “mea tetele” (Alema 37:6) i o matou olaga, e pei o le faamoemoe ma le olioli.

  • Faamalosia o le tasi ma le isi. Faaalu le taimi faatasi, talanoa, ma faafiafia le tasi ma le isi. O upu faigofie e lagolago atu ai e mafai ona faia se eseesega tele.

  • Fai se faataitaiga mo le tasi ma le isi. O le uunaia o la‘u fanau ia avea ma faataitaiga lelei o lona uiga e tatau foi ona ou faia se faataitaiga mo i latou. Sa manaomia ona faaauau ona ou “tautalatala e uiga ia Keriso [ma] olioli ia Keriso, … ina ia mafai ona iloa e [a‘u] fanau” (2 Nifae 25:26) e tatau foi ona latou vaai atu ia te Ia.

  • Faalagolago i le Tama Faalelagi. O Lana fuafuaga mo i tatou taitoatasi o se fuafuaga o le fiafia. E oo lava i taimi faigata, “ua i ai tagata, ina ia latou maua le olioli” (2 Nifae 2:25), ma ua tatau ona faatasia aiga e faavavau. O nei upumoni na aumaia ia i matou le malosi i aso taitasi.

  • Talia ma faalautele valaauga. Sa ou iloaina e taua le faaauau pea ona auauna atu i valaauga, auauna atu, ma fegalegaleai ma isi Au Paia o Aso e Gata Ai. Ina ua ou iloaina se tasi o o‘u afafine sa manao e pese i le aufaipese a le uarota, sa ou auai foi i le aufaipese. Sa ma maua le fiafia tele i le pepese faatasi.

  • Faalogo i le konafesi aoao. I se tasi taimi, a o lei oo i le konafesi aoao, sa ou lagonaina le lotovaivai ma tatalo ia iloa pe i ai se tasi na malamalama i lo‘u tulaga. O lena lava konafesi, na saunoa ai Elder David S. Baxter o le Fitugafulu: “Ioe, o loo i ai nisi o aiga o tausia toatasi lea o loo avea ai le tamā o le matua nofotoatasi. Uso e, matou te tatalo foi mo oe ma avatu foi le faamalo ia te oe.”3 Na fesoasoani lena mea ou te malamalama ai o le alofa lava lea e tasi ma le lagolago e tuuina atu i tina nofofua o loo avanoa foi mo tama nofofua.

Faataga Isi e Fesoasoani atu

E tutusa lava, o a‘u o se tamā o loo taumafai e tausi e au lava ia se fanau teine. Sa ou saili e fai ni taimi-taitoatasi ma i la‘ua uma e faamalosia ai le matou sootaga. Ae e mafai faapefea ona ou fesoasoani ia i la‘ua ia saunia e avea ma ni tamaitai? E lei umi ae ou iloa e tele atu punaoa nai lo le mea sa ou mafaufauina:

  • O tagata o le aiga. Ou te faafetai i le Alii mo se tuafafine faaletulafono ma se afafine faaletulafono o ē sa nonofo latalata mai ma omai e laveai a‘u. Sa la auai i fonotaga mo tamaitai matutua ma o‘u afafine. Sa la fesoasoani i o‘u afafine e sauni mo siva. O le mea sili lava, sa la‘ua faalogo. Sa la‘ua fefaasoaai mai faamoemoega, atugaluga, faanaunauga, ma manaoga a o‘u afafine. Sa la fesoasoani ia i la‘ua e suia mai le teineitiiti i le talavou i se tagata matua ma se malamalamaaga ese i lena faagasologa nai lo le mea e mafai ona ou tuuina atu, e le oo i ai i le ala lava e tasi.

  • O Tuaoi. Sa vaaia e ni tuaoi lelei lo‘u afafine ma le latou afafine ina ua tuua le aoga seia oo ina ou taunuu i le fale mai le ofisa. Sa ave e isi tuaoi la‘u fanau i le aoga pe a fai a’u fonotaga i le taeao. O se tasi tuaoi e i ai se pisinisi moavao sa moaina lo’u fanua e lana aufaigaluega e aunoa ma se totogi ina ia mafai ona ou faaaluina le tele o le taimi ma lo‘u aiga.

  • Uso o auaunaga ma taitai o le Ekalesia. Sa galulue faatasi o‘u uso o auaunaga ma le aufono a le uarota, ma sa foliga mai o tagata uma o le uarota, aemaise lava taitai o le Peraimeri ma Tamaitai Talavou, sa taumafai malosi e fesoasoani i la’u fanau teine. Sa ou aoaoina o se tasi o mea maoae e uiga i le Aualofa o le, latou te ofoina atu le toomaga. I se tasi taimi, sa faamamaina ai e se vaega o i latou lo‘u fale atoa, mai le pito i luga i le pito i lalo. Ma i gaoioiga a Tamaitai Talavou, e faamautinoa lava e se tasi e le aunoa le faaaofiaina o o‘u afafine.

E le o tagata uma o le a oo i lenei lava tulaga o le lagolagosua. Ae ua ou aoaoina, seiloga lava tatou te faailoa atu i isi ia va ia tatou te vaaia e oo i ai a tatou fanau e aunoa ma se tina, atonu o le a le malamalama na tagata pe faapefea ona latou fesoasoani.

Ia Manatua e Le o Tuua Na o Oe

Na faapea mai Elder Baxter: “Matua nofo toatasi, ou te molimau atu a outou faia le mea sili i lu’itau faaletagata e sili ona faigata, o le a fiafia tele mai le lagi ia te outou. O le mea moni, e le tuulafoaiina lava outou. Tuu atu i le mana togiola agaalofa o Keriso e faamalamalamaina lou olaga i le taimi nei, ma faatumuina oe i le faamoemoe o le folafolaga e faavavau. Ia e lototele. Ia e faatuatua ma ia i ai le faamoemoe. Mafaufau i le taimi nei ma le lototoa ma vaavaai atu i le lumanai ma le mautinoa.”4

E pei lava o soo se tasi e feagai ma luitau, atonu e lagona e tamā nofofua le lofituina. Ou te iloa sa ou faia i nisi taimi. Ae ou te iloa foi e tele le faamoemoe ma le tele o fesoasoaniga mo tamā nofofua i totonu O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.