2020
Jutak Likin Jinō ilo an Kar Kajjieon̄ Joļo̧k Kadōk
Oktoba 2020


Digital Wōt: Rūm̧m̧an Ded ro

Jutak Likin Jinō ilo an Kar Kajjieon̄ Joļo̧k Kadōk

Ekar jab pidodo, ak etal ilo iaļ eo n̄an oktak ippān ro rej kajjieon̄ anjo̧ jān an̄n̄ūrlep ekanooj ļap tokjen.

M̧ae iien eo ekar bwe aō rūtto n̄an jeļā ta in dānin kadōk, ikar jeļā bwe jinō ekar wōr an būrōbļōm kōn kadōk. Ro uwaan baam̧le eo rekar kajjieon̄ nooje būrabļōm eo an jān sister eo aō im n̄a, ak rekar maron̄ nooje wōt an daak in jibbon̄ tata im an hangover ium̧win juon iien aitok.

Jinem ekar lukkuun likadōkdōk—im ejjeļo̧k jekpen ņae ak bajjōk bwebwenato ņae me emaron̄ kar ukōt menin.

Āinwōt juon leddik jidikdik, ikar tōmak bwe an̄n̄ūrlep ekar juon kāālet. Ikar metak n̄e kajjojo iien jinō ej deļon̄e e tok kōjem̧ eo kōn bwiin dānin kadōk ālkin an kar kallim̧ur eō ke enaaj joļo̧k kadōk. Ekar āinwōt n̄e ekar m̧akoko in oktak. Ak iiō in an būrom̧ōj im metak, likjab ilo an kajjieon̄, im an waļo̧k an nan̄inmej n̄e ej joļo̧k men ko ej an̄n̄ūri rekar barāinwōt katakin eō.

Ke ikar middle jikuuļ, ikar jino kile bwe an̄n̄ūrlep eo an jinō eban kar “pidodo an kajju jako,” āinwōt rijeje poem eo etan Dylan Thomas kar je juon kōttan1—im ejjab kōnke ekar jab kōņaan oktak. Ekar jab kōn an ejjeļo̧k an kajoor kōn ijo koņaan ak bwe ekar kāālet kadōk ilōn̄in baam̧le eo an. Ekar po ilo men ko ekar an̄n̄ūri.

Āinwōt an kar Būreejtōn Russell M. Nelson kar kōmeļeļeiki: “An̄n̄ūrlep ej kadikļo̧k anemkwoj in kāālet n̄an kōm̧m̧ani kāālet ko. Kōn chemical ko, juon armej emaron̄ lukkuun jako kajoor eo an make!”2 Anjo̧ enaaj erom̧ juon tariņae ikōtaan ānbwinin im jetōb ium̧win iiō ko rej itok.

Jelm̧ae Erolool in Anjo̧ im Bar Rool Likļo̧k n̄an An̄n̄ūrlep

Ālkin an kar tōpar jiljino allōn̄ in an kar kajjieon̄ anjo̧ jān kadōk, ikar bar jino kile jinō bar juon alen—juon eo ekajoor kar eb ilowaan wa eo im je poem ko rem̧m̧an im ba kōm̧m̧an kōjak ko rekajokook n̄an aolep ro m̧ōtta. Ekar āinwōt n̄e jejjab jeļā wōn armej eo ekar kajju pād ilo meram im ekar kate bwe en dāpdep wōt ie. Eto an jab bar kadōk ium̧win iiō ko, im jekar lukkuun m̧ōņōņō bwe e eo m̧okta ebar ro̧o̧l tok.

Ak ekar jab juon iien eaitok kitien. Juon bon̄, m̧okta jān an kar wōr an iien n̄an kōnono, sister eo aō im n̄a kom̧ro kar jeļā. Mej ko mejān rejjab tōt im jepān rebūrōrō ekar kalikkar aolep men: ālkin allōn̄ ko jiljino im emān raan, ekar bar rool likļo̧k n̄an an̄n̄ūrlep. Ium̧win jidik iien, jej ļōmņak in ebbweer, kattoļo̧k kōm jān inepata im mijak, ak jekar jeļā bwe ekar kōņaan oktak. Jemaron̄ kar jab kōm̧m̧ane n̄an e, ak jemaron̄ kar jutak likin e ilo an kar kajjieon̄ anjo̧ jān kadōk.

Kōnono kōn An̄n̄ūrlep

Ilo allōn̄ ko tok jet, sister eo aō im n̄a kar kappukot wāween ko n̄an jipan̄ m̧am̧a kate m̧aanļo̧k n̄an juon iien eaitok n̄an anjo̧ jān kadōk. Eban pidodo, ak ekar anjo̧ jān kadōk juon kōttan, im kōm kar jeļā bwe emaron̄ kar bar kōm̧m̧ane menin.

Ilo am kar kam̧oole ke jinō ekar joļo̧k kadōk m̧okta, kōm kar jeļā ta eo kōm̧ij kōtmene, kōn menin jekar aiintok aolep dān in kadōk im bato in wain ko me jemaron̄ kar loi im lutōkiļo̧k. Innām jekar kalōn̄lōn̄ Gatorade jān m̧ōn wia eo im kar lukkuun karreoik m̧weo; ekar juon kajjieon̄ me em̧m̧an tata n̄an kattoļo̧k jino jān jikin eo me ekar pād ie me ekar kōm̧m̧an menin an bar ro̧o̧l likļo̧k n̄an an̄n̄ūrlep.

Ālkin jejjo raan, jinō ekar lukkuun ājmour n̄an bar ro̧o̧l im jerbal, ak jekar jeļā ke an kajjieon̄ anjo̧ ekar jab jem̧ļo̧k. M̧ae tōre eo, an mour kōn men ko ej an̄n̄ūri ekar jab alikkar n̄an elōn̄ iaan baam̧le eo im ro m̧ōttam. Ilo iiō ko tok, ekar erom̧ juon menin ittino—juon menin kajokook, juon men me social science rietale eo etan Brené Brown ej kōmeļeļeiki “enaaj ļap kajoor in n̄e jejjab kōnono kaki.”3 Eļan̄n̄e kōm kar kōņaan bwe en jab kadōk, jekar aikuj n̄an kōnnaan kake.

Ekar kāālet bwe en kwaļo̧k būruōn n̄an baam̧le eo am im ro m̧ōttan me ej lōke er ekar pen, ak ekar barāinwōt letok anemkwoj. Jook “ej kakkure kajoor ilo kōj me ej tōmak jemaron̄ oktak im kōm̧m̧an em̧m̧anļo̧k,”4 kōn menin kōnono kōn an an̄n̄ūrlep ekar letok (n̄an n̄a!) kōjatdikdik bar juon alen. Jekar jab make iaad, im ej kab kein kajuon ilo iiō ko, jekar jino lo mour eo an ilo jab bōk men ko ej an̄n̄ūri.

Dāpdep Wōt n̄an Kōjatdikdik

Ijjab tin kajjieon̄ kōkm̧anm̧ane aō ba: dāpij kōjatdikdik eo ejjab pidodo aolep iien. Ium̧win iiō ko ikar jutak likin jino ke ekar kajjieon̄ joļo̧k an kadōk, ak inej riab n̄e ikar ba bwe ikar jab en̄jake būrom̧ōj, inepata, im illu ilo iien ko. Kōnono kōn iaļ eo eppen juon armej ej jeļm̧aeiki n̄an anjo̧ jān an̄n̄ūrlep, Būreejtōn Nelson ekar kōmeļeļeiki: “Kajjojo iaad ro jej kajjieon̄ anjo̧ jān men ko reppen ej aikuj pojak n̄an jelm̧ae apan̄ ko an mour in. Ak aitokin juon mour ej juon wōņeen eo aorōk in kijejeto.”5

Eļan̄n̄e kwoj iakwe juon eo me ej apan̄ kōn an̄n̄ūrlep, kwojeļā jon̄an an pen n̄an lale aer kakkure er make. Ak barāinwōt ilo iien ko rej bar ro̧o̧l likļo̧k n̄an an̄n̄ūrlep, kōjatdikdik ej jamin jako. Kōn Pinmuur eo An, Rilo̧mo̧o̧r ejeļā “ekōjkan jipan̄ [kōj] ekkar n̄an m̧ōjņo̧ ko [ad]” (Alma 7:12). “Kōn kōmour ilo pein” (3 Nipai 25:2), Ej kōjerkak kōj n̄e jelukkuun en̄jake mōk n̄an wōnm̧aanļo̧k wōt, “dāpij wōt kōj im rojan̄ kōj, makoko in kōtļo̧k kōj m̧ae iien jej tōpar mejān kajjik ilo inem̧m̧an.”6

Kōn menin men̄e kwoj kab kar bōk bun̄tōn eo jinointata ak ekāke ak ilo̧k taujiin m̧ael ko ippān juon eo ej kajjieon̄ anjo̧ jān an̄n̄ūrlep, en̄ rein rej jejjo men ko me ikar ekkatak ilo aolepān iiō ko:

  1. Jipan̄ er eļļo̧k jān jekjek ko me rej kōm̧m̧an an̄n̄ūrlep.

    Men̄e armej eo kwoj jutak likin ej juon m̧ōttam̧, eo pāleem̧, uwaan baam̧le eo, ak eo jeram̧, jipan̄ er n̄an eļļo̧k jān jekjek ko me rej kōm̧m̧an an̄n̄ūrlep eļap! Aolep iien baam̧le eo aō ej etal im m̧ōn̄ā ilo m̧ōn m̧ōn̄ā ko, n̄an waanjon̄ak, jej kajjitōk n̄an jijet ilo juon tebōļ ettoļo̧k jān jikin dānin kadōk eo. Eļan̄n̄e ejjeļo̧k tebōļ epojak, kōmij bwebwenato m̧ae iien ewōr.

  2. Rijipan̄ eo n̄an er ilo jekjek in iiaio ko.

    Ejjab kōnke armej eo kwoj jutak likin ekar kwaļo̧k kōn an mour in an̄n̄ūrlep ejjab meļeļein repojak n̄an ba n̄an aolep armej. Ilo iien ko jinoin ilo aer kajjieon̄ anjo̧, emaron̄ lukkuun pen n̄an kōmeļeļeik etke juon armej ej eļļo̧k jān jekjek ko jet ak kōm̧m̧an kāālet ko, eļaptata n̄an rumājet ro. Ilo jekjek kein, kōm̧m̧an bwe mour n̄an er en pidodo ilo am̧ jipan̄ er kōmeļeļe eļan̄n̄e men ko rej kōm̧m̧an abņōņō.

  3. Jipan̄ er kappukot kein jipan̄ ko jet.

    Men̄e eo jon̄an am̧ bōk koņaam̧ ilo jerbal in anjo̧ in, ejjeļo̧k juon wāween kwomaron̄ kōm̧m̧ane aolepān. Jet iien jinō ej aikuj bwebwenato ippān juon eo em̧ōj an pād ilo jekjek eo, juon eo emeļeļe, im menin EMMAN! Kein jipan̄ ko retijem̧ļo̧k im kurub in jipan̄ (āinwōt Būrokūraam̧ n̄an Anjo̧ Jān An̄n̄ūrlep an Kabun̄ in, kurub in anjo̧, ro retijem̧ļo̧k kōn an̄n̄ūrlep im m̧wil ko) emaron̄ lukkuun ukōt mour ko, kōn menin jab āliklik n̄an kapilōk armej eo kwaar jutak likin n̄an kōwōr tokjān men kein.

  4. Eļan̄n̄e rej wōtlo̧k, jipan̄ er bar jutak lōn̄tak.

    Eļan̄n̄e jej mour ilo juon laļ eo ewāppen, bar ro̧o̧l likļo̧k n̄an an̄n̄ūrlep eban kar waļo̧k, ak en̄in ej mour in wabanban. Eļan̄n̄e armej eo kwoj jipan̄ e ebar ro̧o̧l likļo̧k n̄an an̄n̄ūrlep, kakeememej er kōn jon̄an aer kar kate er m̧aan tak. Rojan̄ er bwe ren jab “bōjrak ālkin elōn̄ iien ko ejjeļo̧k tōprak im kile [er make] āinwōt ejjeļo̧k aer maron̄ n̄an joļo̧k jerawiwi ko im eļļā jān an̄n̄urlep ko.”7 Āinwōt an Elder Ulisses Soares jān Doulul eo an Jon̄oulruo ro karōke, “[Rej] jab maron̄ bōjrak jān aer kajjieon̄”8 (im barāinwōt kwe). Bar ro̧o̧l likļo̧k n̄an an̄n̄ūrlep ejjab bōk er likļo̧k n̄an jinointata. Ejjab jeorļo̧k aolep kijejeto im jon̄an eo rekar kattōprake. Aolep iien ewōr aer bar iien n̄an bar bōk iaļ eo ejim̧we, kepaake Rilo̧mo̧o̧r, im wōnm̧aanļo̧k wōt.

  5. Dāpdep wōt ilo kōjatdikdik.

    Lale juon eo kwoj iakwe eo me ej apan̄ ilo an anjo̧ jān men ko rej an̄n̄ūri emaron̄ jet iien kōm̧m̧an bwe kwon ļōmņak eļan̄n̄e renaaj lukkuun juļo̧ki men ko rej an̄n̄ūri. (Ļōke eō, Ijeļā. (Elōn̄ kōttan aō kar pād ilo jekjek rōt in jān jon̄an aō kōņaan kwaļo̧k m̧ool.) Jon̄an Mormon ekar kajjitōk: “Im ta eo kom̧ naaj kōjatdikdik kake?” Ak jekdo̧o̧n ewi jon̄an an pen, “kōjatdikdik kōn pinmuur eo an Kraist” epojak iien otemjej n̄an kōj (Moronai 7:41).

Ilo aolepān mour e aō, jinō ekar wōtļo̧k elōn̄ alen ijjab maron̄ bwōni, ak eļap aō m̧ōņōņō in ba bwe jiljino de iiō ejjan̄in bar kadōk. Men̄e ekar bōk iiō ko in aō ekkatak im bar ekkatak wāween eo em̧m̧antata n̄an jutak likin, lale an anjo̧ kar katakin eō bwe ejjeļo̧k juon ej lukkuun jebwābwe. Jekdo̧o̧n jete kōttan an armej eo kwoj iakwe ej bar ro̧o̧l likļo̧k n̄an an̄n̄ūrlep, wōnm̧aanļo̧k wōt—kajjieon̄ wōt n̄an rie er ilo jabdewōt wāween kwomaron̄ e. Mour im Anjo̧ jān juon men ej juon wūjlepļo̧k—juon tōre eo eobrak kōn dān in kōmjaļaaļ, anjo̧, likjab, im wiin—im eļap tokjān iien ko jaar kate kōj.

Kakeememej ko

  1. Dylan Thomas, “Do not go gentle into that good night” (1951).

  2. Russell M. Nelson, “Addiction or Freedom,” Ensign, Nov. 1988, 7.

  3. Brené Brown, Daring Greatly: How the Courage to Be Vulnerable Transforms the Way We Live, Love, Parent, and Lead (2012), 58.

  4. Brené Brown, Dare to Lead: Brave Work. Bwebwenato ko Reppen. Whole Hearts (2018), 129.

  5. Russell M. Nelson, “Addiction or Freedom,” 7.

  6. Jeffrey R. Holland, “Em̧ool—Kom̧ Naaj Weeppān,” Ensign ak Liaona, Nob. 2017, 42.

  7. Ulisses Soares, “Ineek Dōbwāāl Eo Ad,” Ensign ak Liaona, Nob. 2019, 114.

  8. Ulisses Soares, “Ineek Dōbwāāl Eo Ad,” 114.