2019
Ko Hoʻo Fononga ʻi he Moʻui Fakamatelié
Māʻasi 2019


Ko Hoʻo Fononga ʻi he Moʻui Fakamatelié

Mei he fakataha lotu fakamāmani lahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú, “Ko e Fononga ʻo e Moʻui Fakamatelié,” ʻa ia naʻe fakahoko ʻe Eletā Tieta F. ʻUkitofa mo Sisitā Halieti ʻUkitofa ʻi he Senitā Konifelenisí ʻi he ʻaho 14, Sānuali 2018.

Tui—pea ʻe ʻiate koe ʻa e ʻOtuá. Ofeʻi ho lotó kiate Ia—pea te Ne tataki koe ʻi hoʻo fonongá.

ʻĪmisi
Elder and Sister Uchtdorf with young adults at the Conference Center

ʻOku fakaʻofoʻofa ʻaupito ke ʻi heni mo kimoutolu ʻi he ʻahó ni, pea ke ongoʻi hoʻomou laumālié, mālohingá, pea mo hoʻomou iví. ʻOku ou fiefia ʻaupito ne mou maʻu ha faingamālie ke fanongo meia Sisitā Halieti ʻUkitofa. Ko e moʻoni ʻaupito ko Halieti ʻa e huelo ʻo e laʻā ʻo ʻeku moʻuí. Ko e taha kotoa ʻokú ne ʻiloʻi iá, ʻokú nau ʻofa ʻiate ia. Ko ha tokotaha ia ʻokú ne ʻai ke fiefia mo lelei ange e taha kotoa pē ʻoku feohi mo iá. Kuó ne fai e meʻa tatau ki heʻeku moʻuí.

Naʻá ma toki fakamanatu e taʻu ʻe 55 ʻema malí. ʻI he taimi ʻokú ma mamata ai ki heʻema fānau ʻe toko uá, mo hona ongo malí, ko homa makapuna ʻe toko onó, mo honau fāmilí, pea pehē ki homa makapuna ua ʻe toko faá, okú ma fakatumutumu ʻi he fononga kāfakafa kuo ʻi ai ʻema moʻuí.

Ko e Kuonga Hono Maʻu ʻo e Talí he Taimi pē Ko iá

Ne ʻi ai ha fakakaukau mālie ne haʻu kiate au ʻi heʻeku teuteu ki he fakatahaʻanga ko ʻení. ʻIo, ʻoku moʻoni, ʻoku ʻikai ke toe loko fai ha manatu ki he taimi ne u taʻu 18 ki he 30, ka neongo hoku taʻu motuʻá, ʻoku ou ongoʻi kei siʻi pē. Ko hono moʻoní, ko e tokolahi ʻo kimautolu ʻoku mau matuʻotuʻa angé, ʻoku mau pehē pē ʻoku mau kei talavou siʻi pē ka ʻoku mau moʻui ʻi ha taimi lōloa.

ʻI he taimi ʻokú mou vakai mai kiate kimautolú, ko e “toʻu matuʻotuʻa angé,” ʻe lava pē ke mou ʻohovale ʻi he lahi ange e ngaahi meʻa ʻoku tau tatau aí mo homou toʻú ʻi he meʻa ne mou fakakaukau ki ai. ʻOku ou tui ʻoku siʻisiʻi pē e meʻa ʻoku faikehekehe ai e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻo fakahoa ki he meʻa ʻoku nau faitatau aí, tatau ai pē ko e hā honau taʻu motuʻá. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻi ai hamou tokolahi ʻoku ʻi ai haʻamou ngaahi fehuʻi kau ki he ʻOtuá pea mo koe—ngaahi tefitoʻi fehuʻi loloto ʻo tatau tofu pē mo e ngaahi fehuʻi ʻoku fai ʻe ha kakai ʻoku matuʻotuʻa ange ʻiate kimoutolu:

“ʻOku moʻui nai ko ā e ʻOtuá? ʻOkú Ne tokanga ko ā?”

“ʻOku ou ʻi he hala totonú nai?”

“Ko e hā ʻokú ou faʻa ongoʻi liʻekina, lomekina, ʻikai fakamahuʻingaʻi, pe tukuhausia ai ʻi he taimi ʻe niʻihi?”

“Ko e hā ʻoku ʻikai ke kau mai ai ʻa e ʻOtuá ʻi heʻeku moʻuí?”

“Ko e hā naʻá Ne ʻikai tali ai ha lotú?”

“Ko e hā ʻokú Ne fakaʻatā ai ke u foua e mamahi, mahamahaki, pe faingataʻa ko ʻení?”

ʻE lava ʻeni ke hoko ko ha ngaahi fehuʻi faingataʻa ke tali.

ʻI he kuonga ʻoku maʻu e talí he taimi pē ko iá—ʻa ē ko e ʻilo ʻoku ngali ʻasi tonu pasika pea ʻikai toe fehuʻiá ʻoku maʻu ngofua pē ʻi he Google ʻi he ʻinitanetí—ʻoku tau ongoʻi loto-ʻita he taimi ʻe niʻihi ʻoku toloi ai e talí ki heʻetau ngaahi fehuʻi fakafoʻituituí, mahuʻingá mo vivilí. ʻOkú tau hanga hake hotau lotó ki he langí, pea ko e meʻa ʻoku hangē ketau maʻú ko e kiʻi “meʻatuhu talitali” fakalotofoʻi mo vilovilo he komipiutá.

ʻOku ʻikai ke tau saiʻia he faʻa tatalí.

ʻI he taimi ʻoku tau tatali ai ʻi ha lau sekoni ke ngāue e ʻinitanetí, ʻoku tau fakakaukau mahalo ʻoku mate pe maumau e fehokotaki faka-ʻinitanetí. ʻI heʻetau loto puputuʻú, te tau lava pē ke liʻaki ʻa ʻetau fekumí. Ka ʻi he taimi ʻoku tau aʻu ai ki he ngaahi fehuʻi ʻoku taʻengatá, mo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e lotó kuo pau ke tau toe anga fakamaʻumaʻu ange.

ʻOku ʻikai ke mahuʻinga tatau ʻa e ngaahi tali kotoa pē. ʻOku maʻu ngofua pē e ngaahi tali mei he fakakaukau fakamāmaní pe fakakaukau ʻoku manakoá, ka ʻoku mole vave pē honau mahuʻingá he taimi ʻoku maʻu mai ai ha ngaahi fakakaukau pe ākenga foʻoú. Ko e ngaahi tali fakalangí—ngaahi tali ʻoku taʻengatá—ʻoku ʻikai lava ke fakatataua. Ko hono maʻu e ngaahi talí ni ʻoku lahilahi hono fiemaʻu ke fai e feilaulaú, ngāué, pea mo e anga fakamaʻumaʻú.

Ko e ngaahi talí ni ʻoku feʻunga ʻānoa mo e tatali ʻoku faí.

Ko ʻeku taumuʻa he ʻaho ní ke fai atu ʻeku fakamoʻoni pau ʻoku ʻafioʻi koe ʻe hoʻo Tamai Hēvaní, ʻokú Ne fanongo mai kiate koe, pea heʻikai te Ne teitei liʻaki koe. ʻI hoʻomou fakaongo homou ngaahi lotó kiate Iá mo feinga ke muimui ki Heʻene foungá, te Ne kau atu ki hoʻomou moʻuí mo tataki homou halá ʻi hoʻomou fononga fakaofo mo fakafiefia he moʻui fakamatelié.

Fakafehokotaki ‘a e Ngaahi Foʻi Totí

Ko e fakakaukau ʻeni ʻa e taha ʻo e kau tangata tuʻukimuʻa hotau kuongá, ʻa ia ko Steve Jobs ʻo e Kautaha Komipiuta ko e Apple: “ʻE ʻikai te ke lava ʻo fakafehokotaki e ngaahi totí ni ʻi haʻo vakai ki muʻa; te ke lava pē ʻo fakafehokotaki kinautolu ʻi hoʻo vakai ki muí. Ko ia ai ʻoku fiemaʻu ke ke falala ko e ngaahi totí ni te nau fehokotaki ʻi ha founga pē ʻi ho kahaʻú.”1

Ko e hā nai ʻene ʻuhingá ki he meʻá ni? ʻI he konga kimui ʻo e senituli 19, ne kamataʻi ʻe he kau tā fakatātā hangē ko Siaosi Siulate mo Paula Sikinaki ha tā valivali ʻi ha founga foʻou ʻe faifai pea ʻiloa ko e fakaʻilongaʻi-he-fakakaukau—foʻoú. Ko ʻenau founga tāvalivalí naʻe fakahoko ʻaki ia hono totitotiʻi e pepa tāvalivalí ʻaki e fanga kiʻi toti fakalanulanu. ʻI heʻene hā ofi maí, ʻoku hangē ʻoku taʻe maau mo ʻikai ha fehokotaki ʻa e ngaahi foʻi totí ko ʻení. Ka ʻi hoʻo siofi fakalelei e fakatātā kakató, te ke toki lava ʻo sio ki he anga e fehokotaki lelei ʻa e ngaahi foʻi totí mo e ngaahi lanú pea mo e anga hono foʻu ʻe he ngaahi lanú ʻo faifai pea hā mai ha ngaahi sīpinga fakaʻofoʻofa. Ko e meʻa ko ē ne hā ngali taʻemahinó mo fihí ne kamata ke hā mahino.

ʻĪmisi
Paul Signac painting

The Papal Palace in Avignon, by Paul Signac, from Getty Images

ʻI he taimi ʻe niʻihi ko ʻetau moʻuí ʻoku hangē ko e faʻahinga tā valivali fakaʻilongaʻi-he fakakaukau—foʻou ko ʻení. Ko e ngaahi toti fakalanú ʻoku nau faʻu ʻa e ngaahi mōmeniti mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi hotau ngaahi ʻahó, ʻe lava ke nau ʻasi mai ʻoku ʻikai ke nau fepikitaki pea mo taʻemaau he ngaahi taimi. ʻOku ʻikai ke tau sio ʻi ha faʻahinga maau ʻiate kinautolu. ʻOku hangē ki heʻetau vakaí ʻoku ʻikai haʻanau taumuʻa ʻe taha.

Ka ʻi heʻetau kiʻi tuʻu ʻo vakai mei he tuʻunga ʻoku taʻengatá, pea sio ki heʻetau moʻuí mei he tūkunga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku toki kamata leva ke tau sio ki he anga e fekauʻaki ʻa e ngaahi totitoti kehekehe ʻoku hoko heʻetau moʻuí. Mahalo heʻikai ke tau sio leva ki he fakatātaá fakalukufua, ka ʻe feʻunga pē meʻa te tau sio ki aí ke tau falala ʻoku ʻi ai e faʻunga fakaʻofoʻofa mo māʻongoʻonga ʻi ai. ʻI heʻetau feinga ke falala ki he ʻOtuá mo muimui ki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻe ʻi ai e ʻaho te tau toki mamata ai ki hono tuʻunga totonú, pea tau ʻiloʻi naʻe tataki moʻoni ʻetau laká ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.

Te tau ʻilo tā naʻe ʻi ai ha palani ʻa e Tokotaha ʻAati Mataotao Tahá ki he ngaahi totí ni mei he kamataʻangá. Te tau ʻilo ne Ne hanga ʻo fakalahi hotau talēnití, teuteuʻi ha ngaahi faingamālie, mo fakafeʻiloaki kitautolu ki ha ngaahi meʻa ʻoku nāunauʻia lahi angé he meʻa ne tau fakakaukauʻí pe lavaʻi ʻiate kitautolu peé. Kuó u mamata tonu heni ʻi heʻeku moʻuí.

Ko ʻEku Fononga Fakamatelié

ʻI heʻeku kei tamasiʻi angé, naʻe tuʻo ua ʻa hono fakamālohiʻi hoku fāmilí ke mau hola mei homau ʻapí pea liʻaki e meʻa kotoa ʻi aí. Ne mahino mei he ongo meʻá ni hono tala ʻe he kakai ʻi homau ʻātakai foʻoú ʻoku mau “maʻulalo” ange ʻiate kinautolu. Ne hanga ʻe he faʻahinga tō ʻeku leá ʻo fakamahino ʻoku ou kehe mei hoku toʻú, ʻa ia ko ha tupuʻanga mahutafea ki heʻenau manukí mo e kakatá.

Ne hoko e faingataʻa mo e haʻahaʻa ʻo e fehikitakiʻakí ke ne ʻai au ke tōmui ʻeku akó, ʻou liʻaki ako ai he taʻu kakato ʻe taha. ʻI Siamane Hahaké, naʻá ku ako e lea faka-Lūsiá ko ʻeku lea hono ua. Naʻe faingataʻa, ka ne u lava pē. Ka ʻi Siamane Hihifó naʻe fie maʻu ke u ako e lea faka-Pilitāniá.

Ne ʻasi fuʻu faingataʻa moʻoni kiate au! Naʻá ku tui naʻe ʻikai ngaohi hoku ngutú ki he lea faka-Pilitāniá.

ʻI he ngaahi taʻu ne u kei talavou aí, ne u fuʻu tokanga ki ha kiʻi taʻahine fakaofo ne kanoʻimata lanu melomelo mo fakaʻofoʻofa. Kae pangó, naʻe ʻikai haʻane meimei tokanga mai ia kiate au.

Ko ia ko au ē ko ha talavou taʻe ʻiloa mo nofo faingataʻaʻia ʻi Siamane hili ʻa e taú pea hangē heʻikai ke maʻu ha faingamālie lahi ke maʻu ha lavameʻa ʻi he moʻuí.

Ka neongo iá, ne ʻi ai ha ongo meʻa lelei ne hoko kiate au. Ne u ʻiloʻi ne ʻofaʻi au ʻe hoku fāmilí. Ne fakalotolahiʻi au heʻeku kau faiako he ʻapiakó mo e siasí ke ʻai maʻu pē ke māʻolunga ʻeku taumuʻá. ʻOku ou kei manatuʻi ha faifekau kei talavou ʻAmelika naʻá ne akoʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení mei he folofolá: “Kapau ko e ʻOtuá ʻoku kau mo [kimoutolu], ko hai ia te ne lava ke fakafepakiʻi [kimoutolu]?”2

Naʻe ʻi ai ʻa e meʻa ʻi he tefitoʻi moʻoní ni ne tau ʻiate au ʻaki ʻa e ivi lahi. Ne u fakakaukau, kapau ko e meʻa ia ʻoku hokó pea ko e hā kau ka ilifia ai?

Ko ia, naʻá ku tui. Pea naʻá ku falala ki he ʻOtuá.

Ne ʻi ai ha taimi ne u ako ngāue ai. Ne fakatukupaaʻi au ʻe ha taha ʻo ʻeku kau faiakó ke u fokotuʻu ha taumuʻa māʻolunga angé pea ke u kei ako poʻuli he malaʻe ʻo e ʻenisinia fakamakēnikí. Ne fuʻu lahi e ngāue ke faí, ka naʻá ne taki au ke u ʻiloʻi ʻa ʻeku manako moʻoni he puna vakapuná! Naʻá ku fuʻu ʻohovale heʻeku ʻiloʻi ʻe fie maʻu ke u poto he lea faka-Pilitāniá kapau ʻoku ou fie hoko ko ha pailate. Naʻá ku fie hoko moʻoni ko ha pailate, pea hangē ne hoko ha mana ki hoku ngutú, ʻo ʻikai ke toe hoko ʻa e lea faka-Pilitāniá ko ha fuʻu lea faingataʻa.

Ne u maʻu ha ivi foʻou, mo ha tukupā foʻou ke ngāue mālohi, pea ʻi heʻeku falala ki he Tamai Hēvaní, ne u fai ha fanga kiʻi ngāue naʻá ne tokoniʻi au ke langa ʻa ʻeku falalá te u lava pē ʻo fakahoko ia. Ne mahino pē ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻe hoko hamolemole e ngaahi meʻá.

Ne u folau ki San Antonió ʻi Tekisisi, USA, ʻi hoku taʻu 19, ke kamata ʻeku ako pailate ʻi he Laulā Puná. Ne u tangutu he vakapuná ʻi he tafaʻaki ʻo ha tangata ne lea he afo faka-Tekisisí. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi heʻeku tāfuʻuá ta ko e lea faka-Pilitānia ne u ngāue lahi ke akó, ʻoku ʻikai ko e lea faka-Pilitānia ia ʻokú ne leaʻakí!

ʻĪmisi
Elder Uchtdorf in pilot school

ʻI he ʻapiako ako pailaté ne toe faingataʻa pē mo e ngaahi meʻa ia aí. Ko e polokalama fuʻu feʻauʻauhi ʻaupito, he naʻe feinga e tokotaha kotoa ki he tuʻunga māʻolunga tahá he fakaʻosi akó. Naʻá ku ʻiloʻi he taimi pē ko iá ʻoku ou ʻi ha matavaivai he ko e lahi taha hoku kaungā akó ko ʻenau lea fakafonuá e lea faka-Pilitāniá.

Ne toe fakahā mai heʻeku kau faiako pailaté ha toe meʻa ʻe taha ngalingali ko ha toe matavaivai ʻe taha—ʻoku ou fakamoleki ha taimi lahi ʻi he siasí. Ne talitali lelei au ʻe he kāingalotu he feituʻú ni ki honau koló mo honau ʻapí, pea mau langa fakataha ha falelotu ʻi Big Spring ʻi Tekisisí. Ne hohaʻa ʻeku kau faiakó ʻe hanga ʻe he faʻahinga ʻekitivitī peheé ʻo holoki hoku faingamālie ki ha tuʻunga māʻolunga. Naʻe ʻikai ke u fakakaukau pehē. Naʻá ku falala ki he ʻOtuá pea fai hoku lelei taha te u lava ʻo fakahokó.

Ne faifai pē peá u lea faka-Pilitānia ka neongo ia, ʻoku ou kei ngāue pē ki ai. Naʻá ku lavaʻi lelei ʻeku ako pailaté—peá u ʻosi ko e ʻuluaki ʻi heʻemau kalasí. Ne u hoko ko ha pailate vakapuna tau pea hoko kimui ko ha kapiteni ʻi ha kautaha vakapuna. Pea hoko e taʻahine talavou kanoʻimata lanu melomelo ʻo ʻeku ngaahi misí ko hoku uaifi.

Fakahoko Haohaoa e Fanga Kiʻi Meʻa Īkí

ʻOku ʻi ai ha lēsoni he meʻá ni? ʻOku ou tui ʻoku lahi!

Ko e taha ai ko ʻeni: ʻOua naʻa lomekina koe ʻe he ngaahi ngāue lahi mo faingataʻa ʻo e moʻuí. Kapau te ke tukupā ke fai e fanga kiʻi meʻa “faingofuá”—fanga kiʻi meʻa “iiki” ʻoku kole atu ʻe he ʻOtuá ke ke faí—peá ke fai ia ʻi he haohaoa taha te ke malavá, ko e ngaahi meʻa lalahí leva ʻe hoko maí.

Ko e niʻihi ʻo e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua te ke lava ʻo fai haohaoaʻí ko e ako e folofolá, moʻui ʻaki e Lea ʻo e Potó, ʻalu ki he lotú, lotu moe ʻuhinga moʻoni, pea mo e totongi vahehongofulú mo e ngaahi foakí.

Fai e ngaahi meʻá ni ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku ʻikai ke ke loto ke fakahoko. Ko e “ngaahi feilaulaú ni” ʻe lava pē ke nau ʻasi siʻisiʻi, ka ʻoku mahuʻinga, he “ʻoku ʻomi ʻe he feilaulaú e ngaahi tāpuaki ʻo e langí.”3

ʻI hono moʻoní, ko hoʻo ngaahi feilaulau iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi toti ʻo e moʻui fakaʻahó ʻa ē ʻoku nau foʻu e fakatātā kakato ʻa hoʻo moʻuí. Mahalo he ʻikai te ke lava ʻo sio he taimí ni ki he fehokotaki ʻa e ngaahi totí, pea ʻoku teʻeki ai fie maʻu ia ke pehē. Faingofua tahá pē ke ke maʻu pē ha tui feʻunga mo e taimi ko ʻeni ʻokú ke lolotonga moʻui aí. Falala ki he ʻOtuá, pea “ mei he fanga kiʻi meʻa iikí[ʻe haʻu] mei ai e meʻa lalahi.”4

ʻĪmisi
reading scriptures

Falala ki he ʻOtuá

Mahalo pē te ke pehē, “ʻIo, ʻEletā ʻUkatofi, ʻoku sai kotoa pē ia kiate koe. Ka ko e ʻAposetolo koe ia. Ko aú ko e mēmipa angamaheni pē ʻo e Siasí. Ko ʻeku ngaahi lotú ʻoku ʻikai tali mai. Ko ʻeku moʻuí ʻoku ʻikai ke tatakiʻi. Kapau ʻoku ʻi ai ha palani maʻaku, ʻoku hangē pē ia ko e falekoloa vala sekeniheni fakatau maʻamaʻá. Ko ha palani ʻoku holohifo-mei-ʻolunga. Ko ha palani-ʻoku-mate-atu-pē-kiate koe-ke ke-fiemālie-pē he meʻa ʻokú ke-maʻú.

ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa, ko e fānau kimoutolu ʻa e ʻOtua moʻuí, ko e ʻOtua ʻo e ʻunivēsí. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kimoutolu, ʻokú Ne fiemaʻu kimoutolu ke mou lavameʻa, ʻoku ʻi ai ʻene palani kuó Ne teuteu ke ke lavameʻa. manatuʻi e meʻa ne leaʻaki e Steve Jobs: “Heʻikai te ke lava ʻo fakafehokotaki e ngaahi foʻi totí ʻi hoʻo sio ki muʻá; te ke lava pē ʻo fakafehokotaki kinautolu ʻi hoʻo sio ki muí.”

ʻI heʻeku ʻi homou taʻu motuʻá, ne ʻikai ke u ʻiloʻi pē ʻe ʻave au ʻe heʻeku moʻuí ki fē? Naʻe ʻikai ʻaupito ke u sio ʻoku fefaka-fepikitaki ʻa e ngaahi toti ʻi muʻa ʻiate aú.

Ka naʻá ku falala pē ki he ʻOtuá. Ne u fanongo ki he faleʻi hoku fāmili ʻofá mo ha ngaahi kaungāmeʻa potó, pea foua he ngaahi fanga kiʻi sitepu ʻo e tuí, ʻo tui kapau te u fai hoku lelei tahá he taimi ko iá, ʻe toki tokangaʻi leva ʻe he ʻOtuá ʻa e foʻi fakatātā kakató.

Naʻá ne fakahoko ʻeni.

Naʻá Ne ʻafioʻi e ikuʻangá mei he kamataʻangá ka naʻe ʻikai ke u ʻilo ki ai.

Naʻe ʻikai ke u lava ʻo sio ki he kahaʻú, ka naʻá Ne lava.

ʻO aʻu pē ki he ngaahi taimi faingataʻá, ne u fakakaukau ai ne liʻaki au, Ka naʻá Ne ʻiate au pē—ʻOku ou ʻiloʻi ia he taimí ni.

ʻOku tau maʻu mei he Lea Fakatātaá e talaʻofa mahuʻinga ko ʻení: “Falala ki he ʻEikí ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú.

Ke ke fakaongoongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pē, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻaluʻangá.”5

ʻOku ʻikai ke u tui ʻoku ʻi ai ha fakaʻilonga fehuʻi he fakaʻosinga ʻo e veesi ko iá. ʻIkai, ʻoku ou tui ʻoku totonu ke ʻi ai ha fakaʻilonga lea fakaofo!

Ko ia ai, ke ke fehuʻi pē kiate koe, “ʻE lava ke u tātānaki pē ha tui feʻunga ke u tui ki he ʻOtuá? ʻOku ou falala nai ʻokú Ne ʻofa ʻiate au mo finangalo ke tataki hoku ʻaluʻangá?”

ʻI hono moʻoní, mahalo te ke lava lelei ʻi hoʻo feinga pē ʻiate koe he ngaahi meʻa lahi. Ka ʻoku ou kole atu ke ke tui ʻe toe lelei ange hoʻo moʻuí kapau te ke falala ki he ʻOtuá ke Ne tataki koe ʻi ho ngaahi laká. ʻOkú Ne ʻafioʻi e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai malava ke ke ʻiloʻí, pea kuó Ne teuteu maʻau haʻo kahaʻu ʻoku ʻikai malava ke ke fakakaukauá. Ne fakamoʻoni e ʻAposetolo maʻongoʻonga ko Paulá, “ʻOku teʻeki ai mamata ʻe ha mata, pe fanongo ʻe ha telinga, pea ʻoku teʻeki ai hū ki he loto ʻo ha tangata ʻa e ngaahi meʻa ʻoku teuteu ʻe he ʻOtuá maʻanautolu ʻoku ʻofa kiate iá.”6

ʻOkú ke loto ke tataki, tāpuekina mo tokangaʻi koe ʻe hoʻo Tamai Hēvaní?

Peá ke tui.

ʻOfa ʻiate Ia.

Fekumi kiate Ia ʻaki ho lotó kotoa.

ʻAʻeva ʻi Hono ʻalungá—ʻa ia ʻoku ʻuhinga ia ki hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú, fakalangilangiʻi hoʻo ngaahi fuakavá, muimui he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá, pea talangofua ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié.

Fai ʻeni pea ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fakalahi koe tuʻo tahaafe pea tāpuakiʻi ʻa kimoutolu ʻo hangē ko ia kuó ne talaʻofa atú!”7

ʻOku mahino pē kiate au ʻoku ngali faingofua ʻeni ki ha niʻihi ka ʻoku faingataʻa ʻa hono fakahokó. ʻOku ou ʻilo ʻe ʻikai te ke fononga loloto ʻi he toʻonga moʻui ʻo e ʻaho ní ke ke fanongo ki he ngaahi leʻo fakafepaki ʻa ē té ne faka-lotosiʻi ʻo aʻu pē ki he manukia ʻa e tui ki he ʻOtuá pea tautautefito ki he ʻetau lotú.

ʻOku toe fakaleʻolahi mai e ngaahi leʻo ko ʻení ʻi hotau ʻahó ni, ʻaki e ngaahi fakalakalaka ʻoku ʻikai hano toe tatau ʻi he fetuʻutakí. Ko ʻeni ʻa e pole kiate koé, ka ʻoku hoko foki ia ko ho tāpuaki.

ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau te ke maʻu ha ngaahi founga ke fakahoko ia he founga ʻa e ʻEikí! Ko ha konga ia hoʻo fononga fakamatelié. Ko e anga hoʻo fakahoko iá te ne tākiekina lahi ho kahaʻú pea mo e konga te ke feau ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi heni he māmāní ko ʻeni.

Ka neongo ia, ko e meʻa ʻokú ke aʻusia he moʻuí ʻoku ʻikai ke toe fuʻu makehe ia. ʻOku ʻikai ko homou toʻutangatá pē mo hoʻomou tui ʻi he ʻOtuá ʻoku fakafehuʻia mo manukiʻí. Ko hono moʻoní, ʻoku ngali ʻasi ʻeni ko e konga ʻo e tesi fakamatelie ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.

Ne fakahā ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá, “Ka ne ʻo māmani ʻa kimoutolu, ʻe ʻofa ʻa māmani ʻi he meʻa ʻaʻaná: ka koeʻuhí ʻoku ʻikai ʻo māmani ʻa kimoutolu, ka kuó u fili ʻa kimoutolu mei māmani, ko ia ʻoku fehiʻa ai ʻa māmani kiate kimoutolu.”8

Ke ke mateuteu ai leva ke ke tali e foʻi moʻoní ko hoʻo loto pē ke muimui he Fakamoʻuí, ʻe hoko mai e taimi ʻe taukaeʻi lahi koe ʻe he kakai mei he fuʻu fale lahi— mo ʻataʻataá.9 Mahalo te nau feinga ke fakamālohiʻi mo fakamaaʻi koe.

Ka ke manatu ʻoku ʻikai ke ke tali ui kiate kinautolu. ʻOkú ke tali ui ki he ʻOtuá. ʻE ʻi ai e ʻaho te ke tuʻu ai ʻi Hono ʻaó ʻo fakamatala ki hoʻo moʻuí.

Té Ne ʻeke atu ko e hā e meʻa naʻá ke fai ke ikunaʻi ai e ngaahi fakatauele ʻa e māmaní kae muimui he hala ʻo e māʻoniʻoní. Te Ne ʻeke atu pe naʻá ke muimui ki he Fakamoʻuí, pe naʻá ke ʻofa ʻi ho kaungāʻapí, mo feinga fakamātoato ke nofo maʻu he hala fakaākongá.

ʻĪmisi
women singing

Manatuʻi, heʻikai te tau lava ke maʻu ia he ongo foungá. Heʻikai te ke lava ke maʻu ha ngaahi tāpuaki taʻe-faʻa-laua ʻo e moʻui fakaākongá ka ʻi he taimi tatau ʻokú ke kei feinga pē ke tauhi ho ngaahi lekooti mēmipasipi he Uooti ʻUluaki ʻo Pāpiloné. ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa, ko e taimi ʻeni ke tukupā ai kia Kalaisi mo muimui ʻi Hono ʻalungá.

ʻE ʻi ai e ʻaho ʻe ʻiloʻi kotoa ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá e meʻa ʻoku totonú—ʻo kau ai ʻa kinautolu ʻoku manuki ki he moʻoní. Te nau tūʻulutui ʻo vete ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e Huhuʻi, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní.10 Te nau ʻiloʻi naʻá Ne pekia maʻanautolu.

ʻI he ʻaho ko iá ʻe mahino lelei ko Hono leʻó tokotaha pē ʻoku fuʻu mahuʻingá.

Te ke ʻiloʻi fakapapau hono tāpuekina koé he naʻá ke tuʻu maʻu ʻi he tuí, tauhi e ngaahi fekaú ʻa e ʻOtuá, ngāue fakasevāniti ki ho kāingá, mo langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní. Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, tui—pea ʻe ʻiate kimoutolu ʻa e ʻOtuá. Ofeʻi ho lotó kiate Ia—pea te Ne tataki koe ʻi hoʻo faaifononga ʻi he fononga lahi mo fakafiefia ʻo e moʻui fakamatelié ni.

ʻOku Tatau ai Pē

ʻI heʻetau laaulea fekauʻaki mo e tuku ki he ʻOtuá ke ne tataki ʻetau moʻuí, ʻoku ou fie fakamaʻalaʻala ʻa e meʻa ko ʻeni ʻe taha. Mahalo pē heʻikai te ke saiʻia ʻi he meʻa ʻoku ou teuteu ke u tala atu kiate koé. ʻI hoʻo kole ki he ʻOtuá e meʻa ke fai fekauʻaki mo hoʻo ngaahi fili ʻi hoʻo moʻuí—kau ai e ngaahi fili ʻoku mahuʻingá—mahalo he ʻikai te Ne ʻoatu ha tali mahino he taimi pē ko iá. Ko hono moʻoní ʻoku tatau ai pē pe ko e hā hoʻo filí, koloa pē ke ke tuʻu maʻu ʻi he ngaahi tefitoʻi fuakavá mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻo e ongoongoleleí.

ʻI he ngaahi keisi lahi, ko e ngaahi fili ʻokú ke faí ʻe hangē ʻoku ʻikai mahuʻinga ʻo hangē ko ia ʻokú ke faí ʻi he ʻosi hoʻo fakahoko hoʻo filí.

Hangē ko ʻení, ʻe ʻi ai ha ongo meʻa te na loto ke na mali neongo ʻoku ʻi ai ha niʻihi he fāmilí ʻoku nau pehē ʻoku ʻikai ko e fakahoa lelei tahá ia. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻeku ʻamanaki lelei lahi ki he ongo meʻa mali peheé, hili hono fai ʻena fili ko iá, kapau te na fetauhiʻaki kiate kinaua pea ki he ʻEikí ʻaki e kotoa hona lotó pea mo e ʻatamai kotoá. ʻI heʻena fetauhiʻaki ʻi he ʻofa pea mo e manavaʻofa pea nofo taha heʻena ngaahi fie maʻu fakaeongó, fakalaumālié mo fakatuʻasinó—ʻo fakahoko maʻu pē e fanga kiʻi meʻa “īkí”—te na hoko leva ko e ongo hoa haohaoa.

ʻI hono fakafehoanaki ʻo ha ongo meʻamali ʻokú na fakakaukau kuó na fili e taha “haohaoá” peá na fakakaukau leva ko e ngaahi kavenga mamafá kuo lava. Kapau ʻe tukuange ʻena teití, tuku e fetuʻutaki fakataautahá, pea heheke holomui ki he hikisiá mo moʻui siokitá—ko e ongo meʻá ni ʻokú na ʻi he hala ʻoku fou ki he mamahí mo e fakaʻiseʻisá.

Ko e tefitoʻi moʻoni tatau pē ʻeni mo e ngaahi fili ki ha ngāue. ʻOku ou ʻamanaki lahi kiate kinautolu ʻoku nau fili ha ngāue ʻoku ʻikai fuʻu māʻolungá ka ʻoku fai e lelei tahá ke nau lava ʻo maʻu ha founga ke manakoa mo fakafiefia ai ʻenau ngāué.

ʻOku ou maʻu ha ʻamanaki siʻisiʻi kiate kinautolu ʻoku fili ha ngaahi ngāue ʻoku ongo māʻolungá ka ʻi heʻenau fononga atu he ngāué, kuo mole ʻa e lotoʻi ngāué ʻoku fie maʻu ke ngaohi kinautolu ke lavameʻa ʻi heʻenau ngāué. ʻI hono moʻoní, ko hoʻo fetongi lelei ki he ngaahi fetongi ʻi hoʻo feituʻu ngāué ʻe hoko ia ko e ngaahi tefitoʻi ʻulungaanga ʻo homou toʻu tangatá kuo pau ke mou fakatupulaki ke mou lava ʻo feʻiloaki mo e kahaʻú.

Ko ia ʻoku anga fēfē ʻa hono fie maʻu koe ʻe he ʻEikí ke ke fakahoko e ngaahi fili mahuʻingá?

Naʻe tokoni lahi kiate au ʻEne fakahinohino kia ʻŌliva Kautele mo Siosefá. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kiate kinaua, “Kuo pau ke ke fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí; pea kuo pau ke ke toki fehuʻi mai kiate au, pe ʻoku totonu ia.”11

Kuo foaki atu ʻe he Tamai Hēvaní ha ʻatamai mo ha loto kiate koe. Kapau te ke falala kiate Ia, te Ne tokoniʻi koe ke ke fakaʻaongaʻi totonu kinaua ki hoʻo ngaahi founga filí.

ʻI he ngaahi fili lahi, ʻe lahi ange ʻi he meʻa lelei ʻe taha ke ke fili mei aí. ʻI he taimi ne hoko ai ʻeni kia Siosefa mo hono ngaahi hoa ngāué, ne ngāue ʻaki ʻe he ʻEikí ha kupuʻi lea mālie ʻi heʻenau fekumi ki Heʻene fakahinohinó: “ʻOku tatau ai pē.”12

Ka naʻe toe folofola mai ʻa e ʻEikí he taimi ko iá, “Kae tui faivelenga pē.”13

Ko hoʻo ngāué ke fai e fili lelei taha te ke lava ʻo fakahoko, ʻo fakatefito he fakamatala ʻokú ke maʻú pea makatuʻunga he ngaahi meʻa mahuʻinga mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Pea feinga ʻaki ho iví kotoa ke ikunaʻi e ngaahi meʻa ʻokú ke fakahokó—pea mo faivelenga.

Fai ia pea ʻe toki fepikitaki e ngaahi totí.

Mahalo e ngali fakamamahi ke ʻilo ʻoku ʻikai ke ʻomi ʻe he ʻOtuá ha fakamatala fakaikiiki ki hoʻo fononga he moʻuí. Ka ʻokú ke fie maʻu ha fakahinohino ki he fakaikiiki kotoa pē hoʻo moʻuí? ʻOkú ke fie maʻu ha taha ke ʻoatu kiate koe ha ngaahi founga ngāue kākā kimuʻa ke ke maʻu ha faingamālie ke ke fikaʻi e ngaahi meʻa ʻiate koe pē? Ko e hā e faʻahinga fononga ko ia?

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa mamae, ʻe tuʻo taha pē hoʻo foua e fononga fakamatelié. ʻIkai nai ʻe hanga ʻe he fononga ne fakataumuʻa ke fai fakafoʻituituí mo e ngaahi fakamatala ki he kahaʻú mo e tali ki he ngaahi fehuʻi maʻongoʻonga ʻo e moʻuí ʻo toʻo atu e ongoʻi fiefia ʻo e lavameʻá mo e tupulaki hoʻo falala ki he ʻEiki pea mo koe?14

Koeʻuhi naʻe foaki atu ʻe he ʻOtuá e tauʻatāina ke filí, ʻoku lahi e ngaahi taumuʻa te ke lava ʻo fili ke fou aí pea kei lava pē ke taki ha moʻui ʻoku lavameʻa. Ko e moʻui fakamatelié ko e talanoa ia ʻoku ʻikai ke ngata, peá ke fili-pē-hoʻo-fononga-ʻa- ʻaú. ʻOkú ke maʻu e ngaahi fekaú, maʻu e ngaahi fuakavá, maʻu e faleʻi fakapalōfita ʻoku ueʻi ʻe he Laumālié, pea ʻokú maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku hulu ʻānoa ia ke nau tataki koe ki ha moʻui fakamatelie fiefia mo nekeneka taʻengata. ʻOua ʻe siva hoʻo ʻamanakí kapau ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fili ʻoku ʻikai ke lelei. Ko e founga ia te ke ako aí. He ko e konga pē ia ʻo e fonongá!

ʻOku ʻikai ha fononga ia ʻe lelei pē mei he kamatá ki heʻene ʻosí, ka ʻo kapau te ke faivelenga, ʻe lava pē ke fakapapauʻi atu kiate koe ha ikuʻanga fiefia. Fakakaukau ki he sīpinga ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité. ʻI he ngaahi meʻa lahi, ko ʻene moʻuí naʻe ʻi he fakatuʻutāmaki. Naʻe fakatau ia ʻe hono ngaahi tokouá ke nofo pōpula. Naʻe lī ia ki he fale fakapōpulá ki ha hia naʻe ʻikai ke ne fakahoko. Neongo e ngaahi meʻa fakamamahi naʻe hoko ʻi he founga fakamālohi kiate iá, naʻá ne tauhi pē ʻene tuí. Naʻá ne falala ki he ʻOtuá. Naʻá ne fai hono lelei tahá he meʻá ni. Taʻu ki he taʻu—neongo ne hangē ne ngalo mo liʻekiná—naʻá ne kei tui pē. Ne afe maʻu pē e loto ʻo Siosefá he ʻOtuá. Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ʻokú Ne malava ke liliu e ngaahi meʻa fakamamahí ki ha ngaahi meʻa fakafiefia.15

Ko e ʻahó ni, taʻu nai ʻe 4000 mei ai, ʻoku tau kei maʻu pē ha tataki fakalaumālie mei he talanoa ʻo Siosefá.

Mahalo heʻikai ke fuʻu ʻilonga fēfē hoʻo fonongá, ka ʻe ʻi ai pē hono maʻolunga mo hono maʻulalo. Ko ia, manatuʻi pē e sīpinga ʻa Siosefá. Moʻui Faivelenga Tui Faitotonu. ʻOua te ke hoko ko ha tokotaha loto kona. ʻOua ʻe fakamamahi. ʻOfa ki he ʻOtuá. ʻOfa ho ngaahi tokouá. Falala ki he ʻEikí, neongo ʻoku ʻasi fakataʻelata e ngaahi meʻa ʻe hokó.

Mahalo ʻe ʻikai te ke lava ʻo sio ki ai kae ʻoleva kuo fuoloa ange, ka te ke toki vakai ʻamui ange pea te ke ʻilo tā naʻe taki pea tataki koe ʻe he ʻEikí ʻi ho halá.

Ta ʻoku fehokotaki pē e ngaahi foʻi totí.

ʻĪmisi
couple praying

Ngaahi Meʻa ʻe Nima ke Manatuʻi

Ka e ʻoleva kuo hoko, ʻe lava ke u kole atu kiate koe ke ke manatuʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻe nima?

ʻUluakí, ke ke ʻiloʻi ʻoku faʻa fakatatali hono tali ʻe he ʻOtuá hoʻo ngaahi fehuʻi loloto tahá pea hoko mai ia ʻi ha founga ʻoku ʻikai te ke ʻamanaki ki ai. Ko e ngaahi tali ʻa e ʻOtuá ʻoku taʻengata ʻa hono mahuʻingá. ʻOku nau feʻungaʻānoa mo e tatali ʻoku faí.

Uá, maʻu ha kiʻi tui. Ofeʻi ho lotó ki he ʻOtuá. Tui ʻokú ke mahuʻinga ki he ʻOtuá, pea falala te Ne fai ha meʻa lahi ange maʻau he meʻa te ke lavá ʻo fai maʻau. Ako meiate Ia. ʻOfa ʻiate Ia. Tui kiate Ia. Talanoa maʻu pē kiate Ia, pea fai fakamātoato. Fakafanongo ki Hono leʻó.

Tolú, ʻaʻeva he lelei taha te ke lavá he fononga ʻi he hala ʻo e ākongá. ʻOua naʻá ke tuku ke lōmekina koe. Fai pē e fanga kiʻi meʻa īkí ki he haohaoa taha te ke malavá, pea ʻe toki fakanofonofo totonu pē e ngaahi meʻa lalahí ki honau feituʻu.

Faá, ʻoua naʻa hanga ʻe he ngaahi leʻo fakalotofoʻí ʻo ofeʻi koe mei hoʻo fononga he tuí. Manatu, ʻoku ʻikai te ke taliui ki hoʻo kau fakaangá. ʻOkú ke taliui ki hoʻo Tamai ʻi Hēvaní. Ko ʻene ngaahi mahuʻingá ʻoku lau ia.

Nimá, fakahoko ʻa hoʻo fili lelei tahá ʻaki ʻa hoʻo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻoku haʻu ki ho lotó mo hoʻo fakakaukaú. Fai ho lelei tahá ke muimuiʻi ia. Maʻu ha tui, pea ʻe fakatāpui koe ʻe he ʻOtuá ʻi hoʻo ngāue totonu ki hoʻo lelei taʻengatá.16

Fai ʻeni pea ʻe lelei e meʻa kotoa pē ʻi he ikuʻangá.

ʻI hoʻo feinga ke muimui ki ho Fakamoʻuí, ʻe tupulaki ʻa hoʻo ongoʻi fiemālié.17 ʻI hoʻo ʻaʻeva angatonu mo fakaava ho lotó ki he maama ʻa Kalaisí, ko hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá ʻe toe fakamatuʻotuʻa ange, pea ko hoʻo ivi ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻe toe fakahaohaoaʻi ange.

ʻE ʻomi kotoa ʻe he meʻá ni ha fiefia mo ha nekeneka kiate koe.

Te ne ʻomi kiate koe e melinó.

ʻE ʻi ai e ʻaho te ne ʻomai kiate koe ʻa e naunau taʻengatá.

ʻI he ʻaho ko ia he kahaʻú, te ke toe sio kimui ki he fononga fakafiefia mo fakaholomamata ko ʻeni ʻo e moʻui fakamatelié, pea ʻe toki mahino leva kiate koe. Te ke toki sio ki he fehokotaki lelei ʻa e ngaahi toti kotoa ʻo maʻu ai ha fakatātā fisifisimuʻa ʻo laka ange ia ʻi ha meʻa naʻá ke ʻamanaki ki ai.

Pea ʻi he houngaʻia ʻoku taʻemalava hano fakamatalaʻí, te ke lava ʻo mātá ʻa e ʻOtua Tonu, ʻi he ʻEne fonu ʻofá, kelesí, pea mo e manavaʻofá, naʻe ʻi ai pē ke faitāpuekina koe, pea mo tataki ho ngaahi halá ʻi hoʻo fononga kiate Iá.