2019
Ko Hono Ako ha Founga Foʻou ʻo e Akó
Māʻasi 2019


Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Ko Hono Ako ha Founga Foʻou ʻo e Akó

ʻI heʻetau laka kimuʻá, fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻe nima ʻokú ne tataki ʻa hono ako mo akoʻi ʻo e ongoongoleleí.

Kuo lava ʻaki ʻeni ha māhina ʻe ua ʻetau kamata ngāue ʻaki ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au maʻá e Palaimelí, Lautohi Faka-Sāpaté mo e ʻapí. Ko e hā hoʻo fuofua fakakaukaú? Kuo faitokonia fēfē nai koe mo hoʻo fāmilí ʻe he ngaahi maʻuʻanga tokoni foʻou ko ʻení?

Fakakaukau ki hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo lau ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻa ia ʻe ala tokoni ke tau fakaʻaongaʻi lelei ai e ngaahi maʻuʻanga tokoni foʻou ko ʻení. Te tau aleaʻi ʻa e founga ʻoku ʻaonga ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe nima ko ʻení ki he kau akó mo e faiakó fakatouʻosi.

ʻĪmisi
woman studying

Tefitoʻi Moʻoni 1: ʻOku fekauʻaki ʻa e nāunau fakalēsoni foʻoú mo hono fakatupulaki ʻo e ako ʻi ʻapí.

Maʻá e tokotaha akó:

Ko e houa ʻe 168 ʻi he uiké, pea ko e konga siʻi pē ʻo e ngaahi houa ko iá ʻoku fakamoleki ʻi he lotú. Pea ko e lolotonga ko ia hoʻo ako ha meʻa lahi ʻi hoʻo ngaahi kalasi ʻi he Siasí, te ke fie maʻu foki ke feinga ke ako mo moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he toenga ʻo e uiké. Fakakaukau ʻoku hangē ʻa e ako fakalaumālié ko e fakamālohisinó: te ke mamata ki ha ngaahi ola lelei kapau te ke toutou fakamālohisino he lolotonga ʻo e uiké ʻi haʻo fakamālohisino tuʻo taha pē he uike. Pea ʻi hoʻo ako ʻa e folofolá ʻi ʻapí, ʻe fakafonu ʻaki koe ʻa e ngaahi fakakaukau mo e mahino fakalaumālie te ne faitāpuekina hoʻo moʻuí mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻi hoʻo vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ke akó.

Maʻá e faiakó:

Mahalo he ʻikai feʻunga ke ke akoʻi pē ha lēsoni mālie he Sāpate takitaha. ʻOku totonu ke hoko ʻa hono poupouʻi ke ako fakafoʻituitui mo fakafāmili ʻa e folofolá ko e taha ia ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo ha faiako. Ko e hā e ngaahi aʻusia ne maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi hono ako e folofolá he uike ní? Ko e hā ha ngaahi fakakaukau te nau lava ʻo vahevahe? Mahalo e ala tokoni ke ke fakakaukau ʻoku tatau hoʻo fatongiá mo ia ʻo ha faihiva, ʻokú ne akoʻi e hivá mo fakafaʻahi e ngaahi leʻó ki ha ongo fetāiaki fakaʻofoʻofa pē ʻe taha. Te ke lava ʻo akoʻi ha lēsoni, tataki ha fealeaʻaki mo ʻomi ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke ʻiloʻí ki he aʻusiá, ka he ʻikai te ke lava ʻo faʻu ha hiva fakalaumālie kapau he ʻikai vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻenau fakakaukaú mo e ueʻi fakalaumālié.

Tefitoʻi Moʻoni 2: ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau ako mo tupulaki ʻi heʻetau mahino fakatokāteliné.

Maʻá e tokotaha akó:

ʻI hoʻo ako ʻa e folofolá, te ke lava ai ʻo maʻu ha ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí—tokāteline—ʻe tokoni ke ke ʻiloʻi lelei ange ʻa e ʻOtuá mo maʻu ha mahino lahi ange ke ke fehangahangai ai mo hoʻo ngaahi faingataʻá. Te ke ʻiloʻi foki ai ʻoku fakahaaʻi fakahangatonu ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he tohí ka ko e niʻihi ʻoku fakatātaaʻi. Fakakaukau ki hoʻo fekumi ki he moʻoní ʻo hangē haʻo fekumi ki ha koloa fufuú. Mahalo naʻa fie maʻu ke ke fekumi ke loloto ange ke ke ʻiloʻi e moʻoní, ka ʻi he ngataʻangá, te ke maʻu “[ʻa e koloa mahuʻinga taha ʻe ala maʻu ʻe he kakai matelié pe ngaahi ʻOtuá.]”1

Maʻá e faiakó:

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻa e kau faiakó ko e kau tokoní; ka ʻoku ʻi ai honau fatongia ke akoʻi e tokāteliné—ke fakamoʻoni, tataki mo ueʻi fakalaumālie. ʻI hoʻo teuteu ke akoʻi ʻaki hoʻo ako, fakalaulauloto mo lotú, te ke mateuteu ai ke tokoniʻi kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau maʻu ha mahino lelei ange pea mo ngāue ʻo fakatatau ki ha tokāteline ne ueʻi fakalaumālie. Ke ke loto-falala ki hoʻo fatongia ko ha faiako ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Te ke lava ʻo faiako hangē ko e Fakamoʻuí ʻaki haʻo feinga lahi ange.

ʻĪmisi
woman teaching at church

Tefitoʻi Moʻoni 3: ʻOku mahuʻinga ʻa e fakahā fakatāutahá ki hono ako mo akoʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi he Siasí.

Maʻá e tokotaha akó:

Naʻe fakaafeʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kimuí ni mai e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau “fakatupulaki [ʻenau] malava fakalaumālie ke maʻu ʻa e fakahaá.”2 ʻI hoʻo ako e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻokú ke fakahaaʻi ai kiate Ia ʻokú ke fie maʻu ha fakahā. ʻOku faʻa hoko mai ʻa e fakahā fakatāutahá ʻi he taimi ʻokú ke ako ai e fakahā kuo ʻosi foaki ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau palōfitá. ʻI hono toe fakalea ʻo e tefito ʻo e tui hono hivá: ʻi hoʻo ako ʻa e meʻa kotoa pē “kuo fakahā mai” ʻe he ʻOtuá, ʻokú ke mateuteu ai ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē “ʻokú Ne fakahā mai ʻi he taimi ní” pea mo e meʻa kotoa pē “te Ne kei fakahā mai ʻamuí.”

ʻI hoʻo maʻu ha fakahaá, fakatupulaki ha tōʻonga ke ke anga ʻaki hono hiki hoʻo ngaahi ongó pea ngāueʻi kinautolú. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono fakahaaʻi heni ki he ʻEikí ʻokú ke mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi meʻa ʻokú Ne akoʻi kiate koé, ka kuo pau ke tau fakaʻaongaʻi ia kae lava ke tau liliu ʻi he meʻa ʻoku tau akó.3

Maʻá e faiakó:

ʻE lava ke lahi e ngaahi founga ʻe hoko mai ai ʻa e fakahā fekauʻaki mo e meʻa ke akoʻi ʻi he kalasí. ʻE lava ke hoko mai ia ʻi hoʻo ako ʻa e folofolá ʻiate koe peé. Pe ʻe lava foki ke hoko mai ia ʻi hoʻo toe vakaiʻi ʻa e tohi Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au maʻá e ʻapí pe maʻá e ngaahi kalasi ʻa e Siasí. ʻI he taimi te ke maʻu ai ha ueʻi fakalaumāllié, lekooti pea ngāueʻi e ngaahi ueʻi ʻokú ke maʻú.

Naʻa mo e hili hoʻo palaniʻi e meʻa te ke fai ʻi he kalasí, ʻoua naʻá ke ilifia ke tali e ueʻi fakalaumālie ʻokú ke maʻu lolotonga e kalasí ke feau e fie maʻu ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí.

Tefitoʻi Moʻoni 4: Ko e nāunau foʻoú ko e maʻuʻanga tokoni, kae ʻikai ko e tupuʻangá ia.

Maʻá e tokotaha akó:

Ko e folofola ʻa e ʻOtuá ko ha tupuʻanga ia ʻo e ʻilo mo e mālohi fakalaumālié. ʻOku fakataumuʻa ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí ko ha tokoni ke poupouʻi hoʻo ako fakataautaha mo fakafāmili ʻa e folofolá. Fakaʻaongaʻi ia ko ha fakahinohino pe tokoni ʻi hoʻo ako ʻa e Fuakava Foʻoú. Kapau ko ha mātuʻa koe, te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ia ke palani ha efiafi fakafāmili fakalaumālie ʻi ʻapi mo tokoni ki hoʻo fāmilí ʻi hono ako fakataha e folofolá. ʻE lava ke tānaki mo fakaʻaongaʻi ia ʻe he kau tāutahá ki hono ako fakakulupu e folofolá. Fakaʻaongaʻi ʻa e maʻuʻanga tokoní ʻi ha founga ʻe tokoni ai kiate koe mo ho fāmilí ke mou ngāue ʻaki e mālohi ʻoku maʻu mei hono ako mo moʻui ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá.

Maʻá e faiakó:

Manatuʻi ʻoku maʻu ʻe he kau mēmipa ʻi hoʻo kalasí ha ngaahi aʻusia mālohi ʻi heʻenau ako ʻi ʻapí. Fakaʻaongaʻi ha taimi ʻi he kalasi takitaha ke ke fekumi ai ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku nau akó. ʻOku fokotuʻu mai ʻi he maʻuʻanga tokoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté mo e Palaimelí ha ngaahi ʻekitivitī ʻe tokoni ke ke fakatupu ai ha ngaahi aʻusia fakaako mālie maʻanautolu ʻokú ke akoʻí. Kae ʻoua te ke ongoʻi ʻoku fakangatangata pē hoʻo akoʻí ki he meʻa ʻoku tohi ʻi he ʻū laʻipēsí. Liliu pe faʻu ha ngaahi ʻekitivitī ʻokú ke ongoʻi ʻe fakatupulaki ai e tui, mahino mo e ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí. Kapau ʻe ʻi ai ha kau ako ʻe niʻihi he ʻikai ke nau fie vahevahe ha meʻa, ʻoku sai pē ia. Tokoni ke nau ʻiloʻi ʻoku fakahaaʻi foki ʻenau tuí ʻi heʻenau haʻu ki he kalasí ʻo fie fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá.

Tefitoʻi Moʻoni 5: Te tau lava ʻo fakalakalaka ʻetau feinga ke ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé.

Maʻá e tokotaha akó:

ʻE lava ke faitāpuekina ʻa hoʻo ngāue fakaetauhí ʻe he meʻa ʻokú ke ako ʻi he folofolá. Te ke lava ʻo maʻu ha meʻa mei hoʻo akó ʻa ia te ke lava ʻo vahevahe ki ha taha kehe. Te ke maʻu ha ngaahi fakatātā fakafolofola ki he founga naʻe ngāue fakaetauhi ai ʻe Fakamoʻuí mo e niʻihi kehé ʻi he ngaahi founga mālohí, tautautefito ki he Fuakava Foʻoú. ʻOku fekauʻaki e fakaafe ʻa e ʻEikí ke “haʻu, ʻo muimui ʻiate aú” (Luke 18:22) mo e meʻa te ke fai hili hoʻo akó—ʻa ia ko hoʻo fakahoko e ngaahi meʻa ʻokú ke akó mo ongoʻí. Ko ia, ʻi hoʻo ako kau ki he moʻui ʻa Sīsū Kalaisí he taʻu ní, fekumi ki he meʻa ʻoku akoʻi atu Heʻene moʻuí fekauʻaki mo e founga ke ke ngāue fakaetauhi ai ki he niʻihi kehé pea mo e founga ʻe lava ai ʻe hoʻo ngāué ʻo faitāpuekina e moʻui ʻo kinautolu ʻoku mou feohí.

Maʻá e faiakó:

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he fatongia ʻaki ʻe he faiakó ʻa hono tokoniʻi e niʻihi ʻoku omi ki he kalasí ka ʻoku kau foki mo kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu-kalasí. ʻI hoʻo hoko ko ha faiakó, tokanga ke ke ʻiloʻi pe ko hai ʻoku maʻu-kalasí pea mo hai ʻoku ʻikai maʻu-kalasí. Te ke lava ʻo ngāue fakaetauhi ki he niʻihi ʻoku ʻikai ke nau kau mai ki he kalasí ʻaki haʻo ʻaʻahi kiate kinautolu ʻi honau ʻapí, fetuʻutaki telefoni, pe ʻave ha pōpoaki fakaʻilekitulōnika mo fakalotolahiʻi ke nau kau ki he ako ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻapí pea mo e lotú. ʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi e lahi ho ivi tākiekiná, pea ʻe hoko hoʻo ʻofa mo e tokanga ki he niʻihi kehé ko ha tokoni lahi ia.

ʻI heʻetau nofo-taha ʻi he ngaahi tefitoʻi fakahinohino ʻi he nāunau fakalēsoni foʻou ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, te tau lavameʻa ange ai ʻi hono ʻai ia ko ha konga ʻo ʻetau moʻuí pea fakaʻatā ke ne liliu ʻetau moʻuí ʻi he ngaahi founga ne palani ʻe he ʻOtuá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko e Faitotonu ʻo Faka-ʻOtua” Ngaahi Himi, fika 169.

  2. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 96.

  3. Vakai, Richard G. Scott, “Ke Maʻu Ha Tataki Fakalaumālie,” Liahona, Nōvema 2009, 6–7.