2019
Seisoni mo Sieki Uongo—Hongo Kongo, Siaina
Māʻasi 2019


Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Seisoni mo Sieki Uongo

Hongo Kongo, Siaina

ʻĪmisi
Jason and Jackie praying

ʻOku ʻilo ʻe Seisoni mo Sieki ʻoku mahuʻinga ke na nofo vāofi ko ha ongomeʻa mali. ʻOkú na ʻilo foki ʻoku mahuʻinga ke vāofi mo e ʻOtuá. Kuo fakamālohia mo faitāpuekina ʻe he lotu maʻu peé ʻena nofo-malí.

ʻĪmisi
Jason and Jackie reading scriptures

Neongo ʻa e femoʻuekina e taimi-tēpile ʻa Seisoni mo Siekí, ka ʻokú na kei fakapapauʻi pē ʻokú na fakaʻaongaʻi ha taimi he efiafí ke lau fakataha ai e folofolá.

ʻĪmisi
Jason and Jackie in the kitchen

Hili e ngāue fakafaifekau ʻa Seisoní, naʻá ne māmālohi ai ʻi ha ngaahi taʻu siʻi. ʻI heʻene foki ‘o mālohi he Siasí, naʻá ne fetaulaki ai mo Sieki, ko ha papi ului foʻou, ʻi ha konifelenisi ʻa e kakai lalahi kei talavoú. ʻOkú ne pehē, “naʻá ne liliu ʻeku moʻuí koeʻuhí ne u ongoʻi ʻoku fie maʻu ke u hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ange.”

ʻE lava ke kehekehe pē ʻa e ngaahi fakakaukau ki he ngaahi fatongia ʻo e tangatá mo e fefiné ʻo fakatatau ki he ngaahi ʻulungaanga fakafonuá, ka ʻoku hangē ʻoku fakamāmani lahi e faingataʻa e uouongataha ʻo ha ongomeʻa toki mali foʻoú. Naʻe ako ʻe Seisoni mo Sieki ha ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻi heʻena ngāue fakatahá.

Leslie Nilsson, faitaá

ʻĪmisi
Jason and Jackie cooking

Seisoni:

Kuó u hoko ko ha mēmipa he kotoa ʻeku moʻuí, ka ʻi he hili ʻeku ngāue fakafaifekaú, ne ʻi ai ha ngaahi taʻu siʻi ne u māmālohi ai. Ne u kamata foki ʻo mālohi he taʻu ʻe ua kuohilí. Lolotonga ʻení, ne u fetaulaki ai mo hoku uafi ko Siekí, ʻi ha konifelenisi ʻa e kakai lalahi kei talavoú hili ia ha māhina ʻe taha mei heʻene papitaisó. Naʻá ne liliu ʻeku moʻuí koeʻuhí ne u ongoʻi ʻoku fie maʻu ke u hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ange.

ʻI he taimi ne ma mali aí, ne u ʻilo naʻa mo homa kiʻi ʻapi siʻisiʻí, ne kei lahi fau pē ʻa e ngaahi meʻa ke faí. He ʻikai te ke lava ʻo fakakaukauloto ki he lahi fau ʻo e ngaahi meʻá! ʻI he kamataʻangá, ne ʻikai lahi ʻeku tokoní. Ne u fai pē ha fanga kiʻi meʻa iiki, ka ko Sieki naʻe ngāue lahi tahá. ʻOkú ne mātuʻaki tokanga ʻaupito mo faʻa foaki. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ne loto mamahi ai, peá u pehē, “Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?”

Ne u tupu hake ʻo pehē ko e tamaiki fefiné ʻoku totonu ke nau fai kotoa e ngaahi ngāue fakaʻapí. Ne vave leva ʻeku ako ʻoku ʻikai moʻoni ia. Naʻe femoʻuekina ʻaupito ʻa Sieki pea lahi ʻene ongoʻi mafasia ʻi heʻene ngāué. Neongo ne u ongoʻi mafasia foki mo au, ka ne u ʻiloʻi ʻoku totonu ke u fai ha ngaahi meʻa lahi ange ke u tokoni ai.

Ne u kamata tafi e falikí mo fufulu e ʻū peletí. Ne u ako leva e founga hono fakaʻaongaʻi e mīsini foó. Ne u fakapipiki ai ha fanga kiʻi fakamatala ke ne fakamanatu mai ha ngaahi meʻa. Ko ʻeku moʻoni! ʻOku ou fakapipiki ha kiʻi sitika ke tokoni mai ke u ʻilo ʻa e efuefu fō ke fakaʻaongaʻí. Kuo hoko ʻeni ko ha ngaahi meʻa angamaheni.

Kuo lelei ʻeni talu mei heʻeku kamata fakahoko ha ngaahi ngāue ʻi ʻapí. Kuo fiefia ange ai ʻa Sieki.

Sieki:

ʻI heʻema hoko ko ha ongomeʻa toki mali foʻoú ko ha liliu ia. Ko ʻeku lea moʻoni, ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻaupito ʻa e ʻOtuá ʻi homa vā fetuʻutakí. Ka ne taʻe-ʻoua ʻa e ʻOtuá, kuó ma māvae!

Seisoni:

ʻI he kamataʻanga ʻema nofo-malí, ne u faʻa nofo pē ki hono fakaʻaongaʻi ʻeku telefoní ki he mītia fakasōsialé pe ko hono vakaiʻi ʻeku ʻīmeilí. Naʻe faingofua kiate au ke tukutaha ʻeku tokangá ki he telefoní pe komipiutá.

Ne ma fakatokangaʻi naʻe fie maʻu ke lahi ange homa taimi fakatahá. Ko ia ʻokú ma fakahoko fakataha ai he taimí ni e ngaahi ngāue fakaʻapí. ʻOku tokoni ʻeni ke ma fakakakato ia, peá ma lava ai ʻo feohi fakataha.

Sieki:

ʻOkú ma feinga ke fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi he pongipongí ke ma fakataha ai, ka ʻoku faʻa femoʻuekina ʻa e pongipongí.

ʻOkú ma feinga foki ke fakaʻaongaʻi ha taimi he efiafí ke talanoa fekauʻaki mo e ʻaho ko iá; peá ma lotu leva mo lau e folofolá kimuʻa peá ma mohé. Kuo faitāpuekina ʻema nofo-mali ʻi heʻema moʻui ʻaki e ongoongoleleí.