2019
ʻOku ou Moʻui Taau Nai ke Hū ki he Temipalé?
Māʻasi 2019


Fakaʻilekitulōnika Pē

ʻOku ou Moʻui Taau Nai ke Hū ki he Temipalé?

ʻOku nofo e taha naʻá ne faʻú ʻi Saint Michael, Barbados.

Ne u ongoʻi ʻoku ʻikai ke u moʻui taau ke hū ki he temipalé, ka naʻe fakahoko mai ʻe he Laumālié ʻoku ou moʻui taau.

Kuó u fanongo ʻi he talu ʻeku tupu haké ki he mahuʻinga ko ia ke tau ʻalu ki he temipalé. ʻOku ou manatuʻi ʻeku faʻa hiva ʻa e ngaahi hiva ʻi he Palaimelí hangē ko e “Fie Siofia Ha Temipale” mo e “Ko e Fāmilí ke Taʻe Ngata,” ʻa ia ʻokú ne fakamanatu mai kiate au ʻa e toputapu ko ia ʻo e temipalé pea mo e fie maʻu ke tau moʻui taau ka tau toki lava ʻo hū ki aí. Ne akoʻi au ko e feituʻu ia ʻoku ʻafio ai ʻa e Tamai Hēvaní pea ʻoku mahuʻinga ʻaupito ʻa e moʻui tāú ka tau toki lava ʻo hū ki he temipalé.

Kuo ʻosi hū foki ʻeku ongomātuʻá ki he temipalé, neongo ʻoku ʻikai ke na toutou hū ki ai ʻo hangē ko ia ko ʻena fakaʻamú. Ne na fuofua ʻalu ki he temipalé ʻi he hili ha taʻu ʻe taha ʻena malí. Ne faingataʻa he koeʻuhí naʻá na ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha paʻanga feʻunga ke na lava ai ʻo ʻalu ki he temipalé, ka naʻá na toe ʻiloʻi pē foki ʻa e mahuʻinga ko ia ʻo e ʻalu ki he temipalé. Ne toutou fakamamafaʻi maʻu pē ʻi homau ʻapí ke mau ʻalu maʻu pē ki he temipalé ʻi he vave taha pē te mau malavá pea ke mau fokotuʻu ha taumuʻa ke mali ʻi he temipalé. Ne fakahaaʻi mai foki ʻe heʻeku ongomātuʻá ʻa e mahuʻinga ko ia kiate kinaua ʻe ngaahi fuakava ʻo e temipalé. Ne na akoʻi mai ʻokú na maʻu ha ngaahi tāpuaki ʻi heʻena tauhi ko ia ʻena ngaahi fuakavá, pea koeʻuhí ko ʻena tā sīpingá, ne u fili leva ke fakahoko ʻa e meʻa tatau. ʻI he ngaahi taʻu hoko maí, ne u toutou fakamanatu maʻu pē kiate au ke “fakakaukau maʻu pē ki he temipalé,”1 neongo ʻoku mamaʻo ʻaupito ʻa e temipale ofi taha maí.

ʻI Barbados, ʻoku ʻikai ha temipale ofi mai ke mau lava ʻo lue lalo pe heka pasi ki ai. Ne fie maʻu ke mau fononga ʻi ha ngaahi maile lahi ʻi he vakapuná ka mau toki lava ʻo ʻalu ki ha temipale. ʻOku ou fakakaukau ko e ʻuhinga ia ʻoku mahuʻingaʻia ai ʻa e tokolahi fau ʻo e kāingalotú ʻi he faingamālie ʻoku nau maʻu ke ʻalu ai ki he temipalé.

Ne faifai pea aʻu ki he faingamālie moʻoku ke u fuofua ʻalu ai ki he temipalé, ka naʻá ku ongoʻi fuʻu manavahē. Ko e fuofua meʻa ne haʻu ki heʻeku fakakaukaú ko e neongo kuó u fakahoko ʻeku lelei tahá, ka naʻe ʻikai ke lelei feʻunga; ʻoku ʻikai ke u ongoʻi taau mo feʻunga. Ne u fuʻu hohaʻa ʻaupito koeʻuhí ko e meʻá ni. Ne u fakahoko ʻa hoku lelei tahá, ka ko e hā ʻoku ou ongoʻi lotosiʻi ai ke ʻalu ki he temipalé?

Ne u fili leva kapau ʻoku ou ʻamanaki ke fakahoko ʻa e fili mahuʻinga ʻaupito ko ʻení, ʻe fie maʻu leva ke u fekumi ki he talí pea mei he Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne loto nai ke u ʻalu, pe ʻoku ʻikai ke u moʻui taau feʻunga?

ʻI he uike ʻe ua ne hokó, ne u faʻa lotu maʻu pē ʻi he pongipongi mo e efiafi pea mo ʻaukai hokohoko foki. Ne u fakahoko hoku lelei tahá ke maʻu maʻu pē ʻa e Laumālié, neongo ko e taimi lahi ʻi heʻeku tuʻu hake ʻi he ʻosi ʻeku lotú he poʻuli mo ʻeku kei ongoʻi taʻefeʻunga pē, ka naʻá ku ʻiloʻi ʻe tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku lotú. Ne fie maʻu pē ke u faʻa kātaki.

ʻI he Sāpate hokó, ne u ʻi ha houalotu fakamoʻoni pea ne mālohi ʻaupito ʻeku ongoʻi ʻa e Laumālié. Ne u kuikui ʻi he taimi ne paasi mai ai ʻa e sākalamēnití, pea ko e taimi leva ia ne u maʻu ai ʻa e talí. ʻOku hangē pē ne pehē mai ʻa e Tamai Hēvaní, “Salaia, kapau ko e meʻaʻ ia ʻiate Au, ʻe lava fēfē ke hala ia?

Ne u tangi ʻi he taimi ne u ongoʻi ai ʻa e ngaahi lea ko iá pea ne u fonu ʻi he ongoʻi fiefia. Ne u ʻiloʻi ne fanongoa ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku lotu kotoa pē ne u leaʻaki. Naʻá ne ʻafioʻi ʻeku ongoʻi taʻefeʻungá, ka naʻá Ne toe fakamanatu mai ko e Fakamoʻuí, ʻo fakafou ʻi heʻene Fakaleleí, te tau lava ai ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo feinga ke tau toe lelei ange. Ne mole ʻi he mōmeniti pē ko iá ʻa e ngaahi ongo taʻefeʻunga kotoa pē.

ʻI heʻeku aʻu ki ʻapi ʻi he hoʻatā ko iá, ne u vahevahe mo hoku fāmilí ʻ a e tali ne u maʻú, ʻa e fie maʻu ko ia ke u ʻalu ki he temipalé ke fakahoko ʻa e ngaahi fuakava mahuʻinga mo toputapu ʻoku fie maʻu ki he moʻui taʻengatá.

Ne u toe ongoʻi fiefia ange ʻi he fili ne u fakahokó ʻi heʻeku ʻinitaviu lōua pea mo e palesiteni fakakoló pea pehē foki ki he palesiteni fakamisioná. ʻI he lōua ʻa e ongo ʻinitaviu ko iá, ne toutou fakamahino mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻoku tonu ʻa e fili ne u fakahokó, pea ʻoku ou ongoʻi taau, pea mo feʻunga.

Ne u maʻu maʻu pē ʻa e ongo ko iá ʻo aʻu ai pē ki heʻeku aʻu tonu ki he temipalé. ʻI heʻeku hū atu ko ia ki he temipalé, ne hangē ʻoku fāʻofua mai ʻa e Tamai Hēvaní ʻo pehē mai, “Talitali lelei koe ki ʻapi.” Mahalo ko e ongo fiefia taha ia kuó u maʻu pea ʻe ʻikai toe ngalo ia ʻiate au.

ʻOku ou houngaʻia koeʻuhí ko ʻeku ongomātuʻá mo e tā sīpinga lelei ne na fakahokó, pea mo ʻena akoʻi au ʻo kau ki he mahuʻinga ko ia ʻo e ʻalu ki he temipalé pea mo e tokoni ke teuteuʻi au ke u hū ki he feituʻu toputapu ko iá. Ka ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻoku ou fakamālō ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko ʻEne fakafaingāmālie ke fepīkitaki ʻa hēvani mo māmani. Mo e faingamālie ʻoku tau maʻu ke fakahoko ha ngaahi ouau toputapu ʻo ʻikai ngata pē ʻiate kitautolu ka ʻoku pehē foki ki heʻetau ngaahi kui ne ʻikai ke nau maʻu ʻa e faingamālie ke fakahoko ia maʻanautolu peé.

ʻOku hoko ʻa e temipalé ko ha fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolú. Taimi lahi ko kitautolu pē ʻoku tau hoko ko e kau fakaanga kovi ʻo kitautolu pē. Mahalo ʻe ʻi ai pē taimi te tau ongoʻi ai ʻoku ʻikai ke tau haohaoa pe lotosiʻi, ka ʻoku fie maʻu ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau haohao ka tau toki feʻunga mo taau. Kapau te tau ongoʻi lotosiʻi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi tō nounoú mo tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke tau feʻunga, ʻoku totonu ke tau manatuʻi maʻu pē ʻa e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí pea tau tafoki leva kiate Ia ke ne tokoniʻi kitautolu. Koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe lava ʻa e taha kotoa pē ʻo ʻalu ki he temipalé. Te tau lava ʻo ʻiloʻi ʻo fakafou ʻi he Laumālié ʻoku tau “feʻunga.” ʻOku ʻikai ke tau haohaoa, pea ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he Tamai Hēvaní, ka ko e meʻa mahuʻinga tahá ko ʻetau fakahoko hotau lelei tahá pea tau fai pehē ʻi he ʻaho kotoa pē. Ko e temipalé ʻa e feituʻu mahuʻinga taha ke tau ʻi aí, pea ʻoku ou fiefia ne u lava ʻo ʻalu ki ai.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Thomas S. Monson, “Ko e Temipale Māʻoniʻoní—ko ha Maama ki he Māmaní,” Liahona,Mē 2011, 92.