2018
Tepa Atu I Ai ma Ola ai
January 2018


Vaai ma Ola Ai

A tatou liliu atu i le Atua, tatou te gaosia se punavai faifai pea o le toe faafouina faaleagaga.

Ata
young man standing by broken down car

Ata na tusia e Paul Mann

A o ou tuputupu ae, o se mea masani i lo matou aiga le tietie atu i le va o Kalefonia i Matu ma Iuta, ISA. E le o le malaga e ui atu i le toafa lea matou te fiafia i ai; ae o le taunuu atu i le nofoaga ma le fiafia e asiasi i tagata o le aiga o i ai iina.

O le taumafanafana a e ou te lei aluese atu mo la’u misiona, sa ou toe agai atu e asiasi i tagata o aiga i Iuta. Peitai o le taimi lea sa na o maua ma lou uso laitiiti o Tavita sa ma o. E 16 ma le 18 o ma tausaga i lena taimi. E masani ona matou faia ma lo matou aiga le malaga e 10 itula ma sa maualuga lo ma talitonuga i lo ma gafatia e faimalaga ai.

Sa ma asia lo ma Uncle Kay, Aunt Dianne, ma tausoga Michelle. A o faaauau e Tavita lana asiasiga, sa ou toe foi na o au i Kalefonia mo se taimi faatulagaina e vaai ai o’u nifo.

Na lata ona oo mai le po i le taimi na ou tuua ai Spanish Fork, Iuta, e amata se tietiega e alu ma le po. Sa lelei mea uma i le amataga. E lei umi ae ou tuua le auala televave lea e alu i saute ma matu ma agai atu i le auala e alu i sasae ma sisifo. Sa ki a’u moli tetele ma faatopetope atu i sisifo o Iuta. A o mavae atu sina taimi ma amata ona pouliuli mai le toafa, sa ou iloaina ua tau le mafai ona iloa atu le auala. Na iu lava, ina ou iloaina ua amata ona faaitiitia le mumu o a’u moli tetele. Na iu ina pepe, pe le afi, ma tolotolo atu le taavale ma tu i autafa o le auala.

Ua pe le maa. Ua le mafai ona toe alu le taavale. E ui lava sa ou faaeteete e faamautinoa ua tele la’u penisini ma matauina foi le mea o le a ou tu ai mo le utuina, ou te lei saunia mo le pe atoa o le eletise o le taavale.

O le a le Alternator?

Sa tausia a’u e se tama sa faamaualuga i le tausiaina e ia lava o taavale a lo matou aiga. Sa ia aoaoina i matou e uiga i enisinia taavale, o lea sa ou iloa ai o le lelei o le maa e le pe ai le taavale sei vagana o loo i ai se faaletonu i le alternator. O le alternator o se afi eletise lea e faaliliuina le malosiaga faamasini i le malosiaga faaeletise. E faaaogaina le malosiaga faakeneti (kinetic energy) o le afi e maua ai le malosiaga faamaneta lea o loo faaliliuina i le eletise ma faaauau ai lava ona fafagaina le maa. O lenei mea ua mafai ai ona ola ia moli tetele, leitio, ea malulu, ma isi masini faaeletonika e aunoa ma le pe. E faaauau ai foi ona ola le afi.

E i ai la le mea ua faaletonu i le alternator o la’u taavale. E manaomia le toe lipeaina pe sui foi a’o lei faaauauina la’u faigamalaga.

I se vaitau a o lei i ai ni telefoni feaveai, pau lava la’u filifiliga e fai o le amata ona savali. Na iu ina pikiina a’u e se tamaloa ma ave a’u i le nuu na sosoo atu. Sa ou valaau mo se loli toso taavale e faaaoga ai se telefoni totogi. Sa ma nonofo ma le avetaavale i totonu o le taavale i se malaga e tasi le itula e toe foi atu ai i la’u taavale. Ona ma toe nonofo lea ma ia a o tosoina atu la’u taavale i se tamai nuu. Mulimuli ane, i le fa itulau talu mai le taimi muamua na ou tuua ai la’u taavale, ua ou toe i ai totonu, ma moe i luma o se fale enisinia seia tatala.

Ina ua taunuu mai le pule, sa ata i le manatu faapea o lona tamai nuu o loo maua ai le mea o le taavale lea ou te manaomiaina. E mafai ona ia faia se oka, ae e lua pe tolu aso faatoa taunuu mai. Ona ia alofa mai lea ia te a’u. Sa ia fai mai e mafai ona ia fafagaina la’u maa mo le pe tusa ma le tolu itula. Atonu o le a lava le malosi lea o le maa ou te alu ai i le taavale i le nuu e sosoo ai. Atonu e maua ia i latou le mea o le taavale lea ou te manaomia.

O le fafaga o le maa, sa ou tapeina mea uma e ono maimau ai le eletise taua. Sa ou taunuu i le nuu na sosoo atu, ae e lei maua foi ia i latou le mea o le taavale. Na faaauau pea lenei faagasologa— fafaga le maa mo le tolu itula mo se faigamalaga e lua itula mai le tasi nuu i le isi. I le mavae ai o le mauaina o tagata agalelei i nuu i le aluga o le faigamalaga, na mafai ai ona ou taunuu i le auala taavale o le fale a ou matua, vaivai i le mavae ai o se faigamalaga e 30 itula ae ua saogalemu i le fale.

Manai Faaleagaga

E i ai se fesootaiga i le va o la’u faigamalaga ma le faigamalaga i le toafa o le fanauga a Isaraelu i le vaitaimi o le Feagaiga Tuai. Mo le 40 tausaga sa faaauau pea ona fafagaina le fanauga a Isaraelu i meaai mai le lagi ua ta’ua o le manai. (Tagai i le Esoto mataupu e 16 ma le Numera mataupu e 11.)

Ata
gathering of manna

O Le Faaputuina o le Manai, saunia e James Tissot

I lo tatou vaitaimi e i ai se manaoga talitutusa mo meaai mai le lagi, meaai faaleagaga. O le mea e lelei ai, e mafai ona tatou faia se “alternator faaleagaga” lea o le a “gaosia” le “manai faaleagaga” tatou te manaomia. Talu ai o o tatou manaoga faaleagaga o loo taulimaina e ala atu i le faatumauina o la tatou fegalegaleaiga ma lo tatou Tama o i le Lagi ma Lona Alo, o Iesu Keriso, ma e pei ona faaaluina e le fanauga a Isaraelu le taimi i aso taitasi e ao mai ai manai faaletino, e tatau foi e i tatou i lenei vaitaimi ona aoina le manai faaleagaga e ala i le tatalo, suesue i le talalelei, ma tauivi mo le mafutaga faifai pea ma le Agaga Paia.

Na iu foi ina le lavava le fanauga a Isaraelu i le aoina o manai faaletino ma “tuinanau” atu mo mea sa latou tuua (Numera 11:4). Afai tatou te faatagaina i tatou lava ia ia le lavava i le aoina o le manai faaleagaga, atonu o le a tatou tuinanau atu mo mea e le lelei mo lo tatou fiafiaga faaleagaga. E pei o tagata le fiafia o Isaraelu, tatou te lamatiaina le leiloaina o lo tatou vaaiga mai lo tatou uluai faamoemoega—ina ia taunuu i le laueleele o le folafolaga. Atonu tatou te moomoo maimau pe ana tatou le tuua la tatou “Aikupito” (tagai Numera 11:5–6). Mulimuli ane, o le a taofia le faagaoioia o lo tatou altenator faaleagaga, ma ua le mafai ona tatou agai i luma. O le a tatou mauaina i tatou lava ua tuulafoaia, fiaaai, ma moomoo mo se laveai.

Vaaia o le Vavega

Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985), “O nisi taimi e foliga mai ua tatou manatu faatalatalanoa ai tele e uiga i tusitusiga paia, ona ua tatou le talisapaia atoatoa le maua gata naua o ia tusitusiga paia. E foliga mai ua matua faamalieina lava i tatou i o tatou aafiaga i lenei lalolagi ma ua masani ai i tatou i le faalogo soo o aoao mai le talalelei ia i tatou, ua faigata ai ia i tatou ona tatou mafaufau sa i ai se vaitaimi sa le i ai.”1

E le tatau lava ona tatou faaleano i le manaomia ona tatou suesue ai pea e le aunoa i tusitusiga paia, tatalo, ma le usiusitai aua latou te fesoasoani ia i tatou e faatumauina le mafutaga a le Agaga Paia. Afai tatou te faatalale i gaoioiga faamalosiau faaleagaga i le olaga, le fiafia i ai, pe na o le faatinoina lava i se faiga masani, e le o faagaoioia atoatoa lo tatou alternator faaleagaga. E mafai ona tatou faasolosolo malie atu ina vaivai faaleagaga, masalo faasolosolo malie atu ina tatou tau le iloaina. I sea ituaiga taimi, pau le auala e toe malosi ai o le liliu atu ia Iesu Keriso ma ia salamo. E ala atu i le Togiola a Iesu Keriso ma le salamo faamaaoni, o le a toefuatai mai ai mea uma.

Vaavaai Atu ma Ola ai

Ina ua muimui le fanauga a Isaraelu, latou te lei lotofaafetai mo faamanuiaga o le tausiga. O se faasalaga, “ona auina mai ai lea e Ieova o gata uogo i le nuu; ua feutia ai le nuu, ona oti ai lea o tagata e toatele o Isaraelu” (Numera 21:6).

Mulimuli ane, “ona o mai ai lea o le nuu ia Mose, ua latou faapea mai, ua matou agasala, aua ua matou fai upu ia Ieova atoa foi ma oe, ia e tatalo atu ia Ieova ia ave ese e ia ia gata ia te i matou. Ona tatalo ai lea o Mose mo le nuu.

“Ona fetalai mai ai lea o Ieova ia Mose, ia e faia se gata uogo, ma tuu ae i luga i se laau, ona taitasi ai lea ma ola o e ua utia pe a vaavaai atu i ai.

“Ona faia lea e Mose o le gata apa memea, ma tuu ae i luga i se laau; ona faapea ai lea, afai ua utia se tasi e se gata, pe a vaai o ia i le gata apa memea ua ola lava ia” (Numera 21:7–9).

Ata
brazen serpent

Auiliiliga mai The Brazen Serpent, saunia e James Tissot, the Jewish Museum, New York/Art Resource, NY

Gata Apa Memea i Nei Ona Po

O le gata apa memea, o se faatusa lea o le tuuina i luga o Keriso i le satauro (tagai Ioane 3:14–15). Pe a tatou vaai atu i le fautuaga a perofeta o nei ona po, ua tatou vaavaai atu ia Keriso aua latou te toe taialaina mai la tatou vaaiga i le fuafuaga a lo tatou Tama ma le matafaioi tutotonu a Iesu Keriso. E pei o tagata agalelei o e na faatagaina a’u e fafaga la’u maa, o perofeta soifua, tagatavaai, ma talifaaaliga o loo fafagaina i tatou faaleagaga i le toe faamanatu maia ia i tatou o i tatou o fanau a lo tatou Tama o i le Lagi ma o Lana “galuega ma le … mamalu lenei—ia aumaia le tino ola pea ma le ola faavavau o le tagata” (Mose 1:39). Ua latou fautuaina faapitoa mai i tatou faapea a tatou tapuai atu ma le lelei i le aso Sapati, o le a faateleina lo tatou faatuatua i le Tama Faalelagi, i Lana fuafuaga o le fiafia, ma ia Iesu Keriso ma Lana Togiola.

O le tala ia Mose ma le gata apa memea ua faasino foi i le Tusi a Mamona, lea na poloai ai i tatou faapea “e toatele sa tepa i ai ma ola ai” (Alema 33:19; tagai foi i fuaiupu 20–22). Ae peitai, o nisi sa mumusu e tepa i ai. “O le galuega sa ia te i latou e fai, o le vaai lea; ma ona o le faatauvaa o le ala, po o lona faigofie tele, sa i ai le toatele o e na fano” (1 Nifae 17:41). Mata e mafai ona faapea mai mo i tatou i se aso ua tatou mumusu e vaavaai atu i perofeta ma a latou fautuaga ona o le faigofie o le ala?

“Afai e mafai ona faamaloloina outou i nao le tepa atu o o outou mata ina ia mafai ona faamaloloina outou, pe tou te le fia tetepa vave atu ea[?] …

“… Ona tetepa ae lea o o outou mata ma amata ona talitonu i le Alo o le Atua” (Alema 33:21, 22).

Ou te faafetai mo faamanuiaga ia e oo mai ia i tatou a o tatou faaauau atu i lo tatou “auala i le lagi” ma uunaia isi ia faia lea lava mea e tasi. Ou te faafetai foi mo le avanoa, pe a tatou se ese, e salamo ai, tiai ia mausa leaga, ma toe foi atu i se ala talafeagai. O faamanuiaga e le mafaitauina.

O se isi fuaitau i le Tusi a Mamona o loo talanoa e uiga i aafiaga o le fanauga a Isaraelu e faapea, “Ma e pei ona ola le toatele o e na vaai ae i luga i lena gata, o le a faapea lava ona mafai ona ola o le toatele o e e vaai ae i luga ma le faatuatua i le Alo o le Atua, ma ua i ai le agaga salamo, i lena lava ola ua faavavau” (Helamana 8:15).

O le usitaia o apoapoaiga a perofeta o nei ona po e aoaoina ai o tatou loto i le faatuatua. E faamalosia i tatou ina ia foia faigata i le aluga o la tatou faigamalaga, e pei lava ona ou agai atu i luma i lena po o le taumafanafana i le toafa. Ou te molimau atu a tatou vaai atu i lo tatou Tama oi le Lagi ma Lona Alo, o Iesu Keriso, o le a tatou mauaina ni uiga ma faamoemoega i a tatou faigamalaga.

E mafai ona e maua manatu mo afiafi faaleaiga mo lenei tusiga i le lds.org/go/11811.

Manatua

  1. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Spencer W. Kimball (2006), 71.