2017
Hokohoko Atu e Ngāue Fakaemāmani Lahi ʻa e Kau ʻAposetoló
May 2017


Hokohoko Atu e Ngāue Fakaemāmani Lahi ʻa e Kau ʻAposetoló

ʻOku hokohoko atu ai pē e tokoni e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló he funga ʻo e māmaní (vakai T&F 107:23). ʻI he lolotonga e mahina ʻe ono ne toki ʻosí:

Naʻe fakalotolahiʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi mo ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí ʻi ha fakamafola fehangahangai hangatonu naʻe fai mei Palemaila, Niu ʻIoke, USA, ke maʻu haʻanau fakamoʻoni fakafoʻituitui. Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻAealingi, “Haʻu ʻo ʻilo ʻiate koe pē ko e ngaahi meʻá ni ʻoku moʻoni.”

Naʻe fakafeʻiloaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi Mekisikou, ʻi he Falealea fakafonua ʻo e kau Tokoní (ko e falealea siʻi hifo ia ʻi he Falealea Lahí), pea naʻe fakahīkihikiʻi ai ʻa e Siasí ʻi he lelei kuó ne fai ʻi he taukapoʻi ʻo e tauʻatāina fakalotú mo hono fakamālohia ʻo e ngaahi fāmilí. Naʻe toe fakataha foki ʻa Palesiteni Nalesoni mo e kāingalotú pea mo e kau faifekaú peá ne pehē ko e kāingalotú ʻoku nau hoko “ko ha mālohi ke fakahoko ha lelei ʻi honau tukui koló.”

Naʻe tapou ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻi ʻAlesona, USA, ki he kau mēmipa kotoa ʻo e Siasí ke nau maluʻi e tauʻatāina fakalotú. (Maʻu ha fakamatala lahi ange ʻi he religiousfreedom.lds.org.)

Naʻe lea ʻa Palesiteni Tietā F. ʻUkitofa ki he kāingalotu ʻo e kolo Paʻale Kilikí (lea faka-Suahili) ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, USA. Ko e tokolahi ʻo e kaingalotu ʻo e koló ko e kau kumi hūfanga mei he ngaahi puleʻanga ʻAfiliká, pea naʻe tuʻo ua foki e hoko ʻa Palesiteni ʻUkitofa ko ha taha kumi hūfanga. Naʻá ne pehē, “Manatuʻi maʻu pē ko e fē pē ha feituʻu ʻoku tau ʻi ai, ʻoku hoko e ongoongoleleí ko ʻapi.”

Naʻe kau atu ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati mo ʻEletā D. Toti Kilisitofasoni ʻi he ouau fokotuʻu ʻo e pīsope foʻou ʻo e Taiōsisi ʻo e Siasi Katolika Loma ʻi Sōleki Sití, mo talitali lelei ia ki he koló.

ʻI he Fonua Tapú, ne kau atu ʻa ʻEletā Hōlani mo ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻi he kau fakafofonga ʻo e kau Taki e Siasí mo e kau fakalāngilangi ʻo e kakai Siú mei he USA, ʻa ia ne nau fakataha ʻi ha feituʻu fakahisitōlia ʻi Selusalema ke fakaʻilongaʻi e fakamanatua hono taʻu 175 ʻo ʻEletā ʻOasoni Haiti (1805–78) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, mo fakatapui ʻa e fonuá ko ha tānaki ʻanga ʻo e kakai Siú.

Naʻe toe ʻaʻahi foki ʻa ʻEletā Hōlani ki he kāingalotu mo e kau feifakau ʻi Siapani, Kōlea, pea mo Kuamu, ʻa ia naʻá ne pehē ne “mau lava ai ke fakapapauʻi ange honau kahaʻu [leleí].” Naʻá ne pehē ai ʻoku hanga ʻe he fakamafola hangatonu ʻo e ngaahi fakataha lotú ʻo “fakafaingamālieʻi ke lahi ʻene aʻu ʻemau pōpoakí,” ki ha kāingalotu ʻe laumano.

ʻI Niu ʻIoke, USA, ne kau atu ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ki ha fakatahaʻanga fakafekauʻaki mo e nofo-malí, ʻo pehē ai ko e taha e ngaahi fatongia lahi hotau kuongá—ʻa ia ʻoku totonu ke taha ai e kakai ʻo e ngaahi tui fakalotu kehekehé—ke tokoni ke mahino ki he kakaí e ʻuhinga mo e taumuʻa totonu ʻo e nofomalí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Petinā ʻi he lolotonga ʻo ʻene ʻaʻahi ki he Kāingalotu ʻi Siapani mo Kōleá ʻoku aʻusia ʻe he Siasí ha tupu māmālie kae pau ʻi ʻĒsia. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ha toe meʻa ka ko e fakatumutumu pē ʻi he faivelenga, anga fakaʻeiʻeiki, pea mo tui faivelenga ʻa e Kāingalotu ko ʻeni ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní.” Naʻe toe lea foki ʻa ʻEletā Petinā ki ha kāingalotu ʻe lauafe pea mo akoʻi ha kau faifekau ʻi he misiona ʻe 7 ʻo e ngaahi misiona ʻe 21 ʻi he ʻOtu Filipainí.

ʻI Mekisikoú, naʻe faleʻi ai ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitasoni ʻa e kāingalotú, ke nau ikunaʻi e ngaahi meʻa fakatuta ʻokú ne taʻofi kinautolu mei he ō ki he temipalé, tauhi ʻo e Sāpaté, pea mo fakamālohia ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí. Naʻá ne fakaafeʻi kinautolu ke nau ʻomi kakato ange ʻa e Fakamoʻuí ki heʻenau moʻuí.

Naʻe ʻaʻahi ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki ki he ʻOtu Filipainí, hili ia ha taʻu ʻe 20 mei heʻene hoko ko ha Taki Māʻolunga ne toki uiuiʻi foʻou. Naʻá ne pehē kuo liunga ua e tokolahi ʻo e Siasí talu mei heʻene ʻi aí. Naʻá ne pehē, “Ko e feituʻu naʻe ʻi ai e ngaahi koló, ʻoku ʻi ai e ngaahi siteiki ai he taimí ni.” Ko e fānau naʻá ma ʻilo he taimi ko iá kuo nau hoko ʻeni ko e kau ʻosi ngāue fakafaifekau. Kuo hoko e kau ʻosi ngāue fakafaifekaú he taimí ni ko e kau palesiteni fakasiteiki. ʻOku fakaofo ke te mamata ki he tupulaki ʻa e Siasí.”

ʻI Polīviá mo Peluú, ne faleʻi ai ʻe ʻEletā Kuki ʻa e Kāingalotú ke tukutaha ʻenau tokangá ki he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻá ne pehē ʻoku makehe ʻaupito ʻa e toʻu tupu mo e kau tāutaha kei talavou ʻi aí pea ʻoku nau fakahaaʻi e ʻofa ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí mo e Toetuʻú.

ʻI he ʻĒlia ʻAfilika Hihifó, ne pehē ai ʻe ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni ne ʻomi ʻe heʻene ʻaʻahí ha faingamālie ke fakakaukau ai ki he ʻofa mo e fiefia ʻoku maʻu ʻe he Kāingalotú ʻi he ongoongoleleí, neongo ʻa e “ngaahi faingataʻa mo e meʻa fakamamahi” ʻoku nau fehangahangai mo iá.

Naʻe lea kimui ange ʻa ʻEletā Sitīvenisoni ʻi ʻUlukuai, Silei, mo ʻĀsenitina, ʻi ha konifelenisi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Tou Tupú. Naʻá ne pehē ko e tokolahi ʻo e toʻu tupú ʻoku nau “fakahoko e fili ke ō ʻo ngāue fakafaifekau pea mo tuʻu maʻu ʻi heʻenau taumuʻa ke mali ʻi he temipalé mo … [maʻu] ha tuʻunga fakaako māʻolunga ange.”

Naʻe faleʻi ʻe ʻEletā Lainolo A. Lasipeni ʻa e kāingalotu mo e kau faifekau ʻi he ʻĒlia ʻAmelika Lotolotó ke nau fai pau ki heʻenau ngaahi fuakavá pea hanga ki he ʻEikí ʻi he ngaahi taimi taʻemanongá. Naʻe ʻaʻahi ki he falemahaki kanisā ʻo e fānaú ʻi Kuatemala, fai mo e lea tuku ʻi ha fakataha ʻo e tauʻatāina fakalotú naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he Siasí ʻi ʻEla Salavatoa, pea feʻiloaki mo e palesiteni ʻo Nikalākuá.

Naʻe feʻiloaki ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani ʻi Tonga mo e Kuiní pea mo ha kau mēmipa kehe ʻo e fale ʻo e Tuʻí. Naʻá ne toe ʻaʻahi foki ki ʻAositelēlia mo Nuʻusila, ʻa ia ne kole ai e kāingalotú ke ne fakahoko mai ʻenau ʻofa kia Palesiteni Tōmasi S. Monisoni.