2016
Ngaahi fekaú = ʻOfa
September 2016


Ngaahi fekaú = ʻOfa

Ko e hā ha kaunga ʻa e ʻofá ki he ngaahi fekaú?

ʻĪmisi
young man holding sign

Ko e taimi ʻokú ke fakakaukau ai ki he ngaahi fekaú, mahalo te ke fakakaukau ki he ongo maka lafalafá, ngaahi laó, ngaahi fakangatangatá, ngaahi tuʻutuʻuní, pe ngaahi fie maʻu paú. Mahalo he ʻikai tupu koso pē hoʻo fakakaukau ki he ʻofá. Ko e hā ha kaunga ʻa e ngaahi fekaú ki he ʻofá?ʻI he

meʻa kotoa pē.

Koeʻuhí ʻOkú Ne ʻOfa ʻIate Kitautolu

Manatuʻi e taimi naʻe taʻofi ai koe hoʻo mātuʻá ʻi hoʻo kei siʻí ke ʻoua naʻá ke vaʻinga he loto hala puleʻangá? Pe ko e taimi naʻá na fekauʻi ai ke ke kai e vesitapoló ke lahí pe tuli koe ke ke ʻalu ʻo mohe efiafí?

Mahalo pē naʻe ʻikai mahino kiate koe e ʻuhinga naʻe lahi ai e ngaahi laó. Pea mahalo pē naʻe ʻikai te ke saiʻia maʻu pē ai. Ka ʻi hoʻo matuʻotuʻa ange ko ʻení, ʻokú ke lava nai ʻo ʻiloʻi e ʻuhinga naʻe ʻoatu ai ʻe hoʻo ongomātuʻá e ngaahi lao kotoa ko iá?

He ko hono ʻuhingá naʻá na ʻofa ʻiate koe pea naʻá na fie maʻu ʻa e meʻa lelei tahá maʻau.

Ko e ʻuhinga tatau pē ʻoku ʻomi ai ʻe he Tamai Hēvaní kiate kitautolu e ngaahi laó pe ngaahi fekaú ʻi Hono fatongia ko ha mātuʻa haohaoá: ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne fie maʻu ʻa e lelei tahá maʻatautolu. Pea toe mahulu ange aí, ʻokú Ne finangalo ke tau hangē pē ko Iá pea maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú Ne maʻú.

Naʻe fakamatalaʻi ʻeni ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻaki ha talanoa fakatātā:

“Naʻe ʻiloʻi ʻe ha tamai koloaʻia kapau te ne tuku ʻene koloá ki ha taha ʻo ʻene fānaú ʻa ia kuo teʻeki ke ne maʻu ʻa e poto mo e lahi ʻoku totonu ke ne maʻú mo aʻusiá, mahalo ʻe mole taʻe ʻaonga ʻa e koloá. Naʻe pehē leva ʻe he tamaí ki heʻene tamá:

“‘Ko e meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻú ʻoku ou loto ke foaki atu ia kiate koe—ʻo ʻikai ke ngata ʻi heʻeku koloá, ka ko hoku tuʻungá mo e tufakanga ʻi he kakaí. ʻOku faingofua pē ke u foaki atu kiate koe ʻa e meʻa ʻoku ou maʻú, ka ko e meʻa kuó u aʻusiá, kuo pau ke ke ngāueʻi ia ke ke maʻu maʻau. Te ke fakafeʻungaʻi koe ke maʻu ho tofiʻá ʻaki haʻo ako ʻa e meʻa kuó u akó pea mo hoʻo moʻui ʻo hangē ko ʻeku moʻuí. Te u ʻoatu kiate koe ʻa e ngaahi fonó mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni te ke lava ʻo maʻu ai ʻa e potó mo e tuʻunga ʻoku ou ʻi aí. Muimui ki heʻeku sīpingá, ʻo pule ʻo hangē ko ʻeku pulé, pea te ke hoko ʻo hangē ko aú, pea ʻe ʻaʻau ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻú.’”1

Hangē ko e tamai ʻi he talanoa ʻa ʻEletā ʻOakesí, ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú Ne maʻú pea tau hoko ʻo hangē tofu pē ko Iá. ʻOku hangē ʻEne ngaahi fekaú ko ha ngaahi makatuʻunga ke tokoniʻi kitautolu ke tau ako mo tupulaki pea hoko ʻo hangē pē ko Iá.

“Pe, ko hono ʻai ʻe tahá, ʻoku ou tuku kiate kimoutolu ʻa e ngaahi fakahinohino ki he founga ke mou ngāue ai ʻi hoku ʻaó, koeʻuhí ke hoko ia ko ha meʻa ke fakamoʻui ai ʻa kimoutolu” (T&F 82:8–9).

Hangē pē ko e taʻemahino ki ha kiʻi leka e ʻuhinga ʻoku ʻikai ngofua ai ke vaʻinga ʻi he lotolotonga ʻo ha hala femoʻuekina mo fakatuʻutāmakí, ʻe pehē pē ʻa e lava ke taʻemahino kiate kitautolu e ʻuhinga ʻo e ngaahi fekaú pe tuʻunga moʻuí. Ka ʻi he taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá e ngaahi fekaú koeʻuhí ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne fie tataki kitautolu ke tau hoko ʻo hangē pē ko Iá, ʻoku faingofua ange ke tau talangofua kiate Ia.

Koeʻuhí ʻOku Tau ʻOfa Kiate Ia

Te ke lava ʻo fakakaukau ko e fekau kotoa pē ko ha fuʻu papa fakaʻilonga mei he ʻOtuá ʻoku tohi ai “ʻOku Ou ʻofa ʻiate koe!” Pea ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻoku hangē ia ha tau tali fakafoki atu kiate Ia “ʻOku ou ʻofa ʻiate Koe!”

Naʻe faingofua e tali ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofá, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he taimi naʻá ne tali ai e fehuʻi “Ko e hā ʻoku tau toe hohaʻa ai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá?”

“ʻOku tau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá—koeʻuhi ko ʻetau ʻofa kiate Iá! …

“… ʻOku hoko mai ʻetau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ko ha tupulaki fakanatula pē ia ʻo ʻetau ʻofa mo e houngaʻia taʻe fakangatangata ʻi he ngaahi lelei ʻa e ʻOtuá.”2

Kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú—ʻo kau ai ʻetau malava ke ngaué pea pehē foki ki he ʻea ʻoku tau mānava aí—pea ko e meʻa pē ʻokú Ne kole maí ke tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú (vakai, Mōsaia 2:21–22). Ko e founga lelei taha ia te tau lava ai ʻo fakahaaʻi ʻetau ʻofa mo e houngaʻia kiate Iá.

Naʻe folofola ʻaki pē ia ʻe Sīsū Kalaisi (vakai, Sione 14:15).

Ko e hā ʻoku ʻomi ai ʻe he Tamai Hēvaní e ngaahi fekaú kiate kitautolú? Koeʻuhí ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu.

Ko e hā ʻoku tau tauhi ai ʻEne ngaahi fekaú? Koeʻuhí ʻoku tau ʻofa kiate Ia.

Ko e ngaahi fekaú ʻoku tatau mo e ʻofá.

ʻOku faingofua pehē pē.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dallin H. Oaks, “The Challenge to Become,” Liahona, Jan. 2001, 40.

  2. Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Meʻaʻofa ʻo e ʻAloʻofá,” Liahona, Mē 2015, 109.