2016
O Tusitusiga Paia na Leiloloa
August 2016


O Tusitusiga Paia na Leiloloa

E faafofoga mai ma taliina e le Atua a tatou tatalo pe a tatou faatinoina le faatuatua ia te Ia ma Lona Alo.

Ata
marketplace

Ata na tusia a Anna Sutor

I le aso 29 o Iulai, 1977, faatoa uma ona ma asiasi ma Sister Cook i le Misiona a Polivia Santa Cruz o se vaega o lou tofiga o se sui o Fitugafulu lea sa ma i ai i le malaevaalele i Cochabamba, Polivia pe a ma le lima itula. Sa ma matua le lavava lava, o lea sa ma fiafia ai ua maua ni nai itula e malolo ai. Ao ou faagalegale moe, sa ou maua se uunaiga malosi e tatau ona ou ala ma tusi i lalo ni nai manatu ua oo mai i lou mafaufau.

Sa ou tusitusi mo le toeitiiti atoa le tolu itula, foiaina o nisi o faafitauli tau le pulega lea sa ou tauivi ai i lau lava eria o le misiona mo le tele o tausaga. Sa ou lagonaina le liligi tele mai o le Agaga ma sa ou fiafia e tusi i lalo mafaufauga musuia taitasi.

Mulimuli ane sa ma malaga atu mo La Paz, Polivia. Sa faafeiloaia ma le faaaloalo i maua e Peresitene ma Sister Chase Allred i le malaevaalele ma aveina atu i le la veni i le ofisa o le misiona. Sa matou lokaina le veni, tuu a ma atopau ma lau tamai ato i totonu, ma sa talosagaina e Sister Allred se alii faifeautalai e vaai le veni.

I le ulufale atu i le ofisa, sa faafetaui le peresitene e se tamaitai ua lata ina oti lana tane. Sa ma faafilemuina uma ma le peresitene o ia ma fesoasoani i mea na ia manao ai. I lena taimi, na malaga atu ai Sister Cook ma Allred i le fale o le misiona.

Ina ua ma toe foi ma le peresitene i le veni, ua leai uma a ma meatotino. Sa ou faapea ua alu Sister Cook ma ave mea i le fale o le misiona. Ae ao matou agai atu i le fale, sa ou iloaina le tamai faamalama i le taumatau pito i luma ua faaleagaina ma ua amata ona popole masalo ua gaoia a ma meatotino.

I le taunuu ai i le fale o le misiona, sa ma iloaina e moni lava ua gaoia uma a ma mea totino. O le leiloloa o lavalava na tulai mai ai se faafitauli faafuasei ae e le tumau. O le mea na sili ona faanoanoa ai o au tusitusiga paia ia sa i totonu o le ato lea ua gaoia faatasi ai ma manatu musuia ia na faatoa maua i Cochabamba. Sa lofituina au i le faanoanoa, ita, ma lagona o le leai o se faamoemoe.

Ina ua uma ona matou tatalo uma mo le toe mauaina o a maua meatotino, sa ma taumafai ia maua le fiafia i la matou taumafataga o le afiafi ae sa lei mafai. O au tusitusiga paia na tuuina mai ia te au e ou matua, faatasi ma se tusiga paia ia te au mai lou tina ma lou tama ae lei maliu o ia. Sa ou faaaluina le afe o itula i le makaina, faafesootai mau, ma le alofa naunau ua pau ia o mea totino faalelalolagi na ou manatu e sili le taua.

E ui na tele se ma talanoaga ma Peresitene Allred, na ou maua se uunaiga malosi e tatau ona matou faia mea uma i lo matou malosi ia toe maua ai tusitusiga paia. O lea ina ua maea le taumafataga mama o le po o i latou uma na faatasi ai na toe tootutuli tasi lava. Na matou augani atu i le Alii ina ia toe faafoi mai tusitusiga paia, ina ia taitaia le tagata na avea ia ona iloa la latou amioletonu ma salamo, ma ia avea le toe faafoi mai o tusi ma auala o le aumaia o se tasi i le Ekalesia moni.

Na matou naunau e sailia le eria i tafatafa o le ofisa o le misiona ma le laufanua lata ane, ma le faamoemoe o le gaoi po o tagata gaoi o le a aveina mea e mafai ona faatau ae tiai tusi faa Peretania.

Ona matou o atu lea pe a ma le toasefulu o i matou i le veni ma moli uila ma lavalava mafanafana. Na matou tietie atu i luga ma lalo o auala, ma auiliili uma nofoaga avanoa ma talanoa i tagata seia leai se avanoa na tuua. Sa leai se isi na vaai pe na faalogo i se mea. Na iu loa ina matou toe foi i le fale ua le faamanuiaina. Na ma faauma ma Elder Allred a ma pisinisi ua leva le po, ma o le aso na sosoo ai na ma felelei atu ai ma Sister Cook i lo matou aiga i Quito, Ekuatoa.

I isi vaiaso na sosoo ai, na faaauau e faifeautalai i Polivia ona sailiili. I le leai lava o se faamoemoe, na latou filifili ai e tuu se faaaliga i nusipepa e lua o aso taitasi ma ofoina atu se taui.

O le taimi lea, i Quito, sa ou faia ai se tauiviga. Ou te lei toe suesue i tusitusiga paia talu mai ona leiloloa au tusi. Sa ou taumafai e suesue, ae o taimi uma lava ou te faitau ai i se fuaiupu, ou te manatua lava na o ni nai mau fesootai na ou faia i le silia ma le 20 tausaga. Sa ou lotovaivai, faavauvau, ma na leai se manao e faitau. Na ou tatalo mo le tele o taimi ina ia maua au tusitusiga paia. Na tatalo foi lou toalua ma tamaiti laiti i aso uma mo le tolu vaiaso, ma faapea atu, “Tama Faalelagi, faamolemole toe faafoi mai tusitusiga paia a Tama.”

Ina ua mavae le tolu vaiaso na ou mauaina se uunaiga faaleagaga malosi lava: “Elder Cook, o le a le umi o le a e faaauau ai e aunoa ma le faitau ma le suesue?” Na maatiati mai le vevela o upu, ma na ou filifili ai ua tatau ona lava lou lotomaualalo ma lava le usiusitai e toe amata uma ai. I le faaaogaina o tusitusiga paia a lou toalua, na ou amata ona faitau i le Kenese i le Feagaiga Tuai, ma faatasi ai ma lana faatagaga, ma toe makaina ma faafesootai mau.

Ia Aokuso i le aso 18, na taunuu mai ai se tagata faigaluega o le Ekalesia, o Uso Eb Davis, i Ekuatoa mai Polivia ma se afifi mai le peresitene o le misiona i La Paz. Na ia faataatitia au tusitusiga paia i luga o lau kesi faatasi ma faamatalaga na ou faia o au uunaiga faaleagaga.

O le olioli na ou oo i ai e le mafai ona faamatalaina. I le iloaina faapea o le Alii, i ni auala faavavega, e mafai ona aveesea mai na tusi mai La Paz, o se aai e 700,000–800,000 tagata, mai lima o tagata gaoi ma toe faafoi mai ma le atoatoa—leai se laupepa na toesea, masae, pe palapala—e le oo lava i ai lou malamalama. I lena aso, na ou folafola atu ai i le Alii o le a ou faaaogaina ia sili atu le aoga o lou taimi ma au tusitusiga paia nai so isi lava taimi muamua.

Na ou iloaina mulimuli ane faapea o se tamaitai na i ai i le maketi—o se tasi mai le fia selau i La Paz—na vaai i se tamaloa ona o loo talotalo solo se tusi lanu uliuli. O ia o se tasi o le lotu porotesano ma na maua se uunaiga malosi faapea o se mea paia o loo faia ma le le faaaloalo. Na ia agai atu i le tamaloa ma fesili atu po o le a lena mea. Na te lei iloaina ae na ia faaali atu ia te ia le tusi. Sa fesili atu o ia pe i ai se isi mea. Na ia toso ane i luga se isi tusi lanu uliuli. Na ia fesili atu pe i ai se isi mea. Na ia toese mai se faila e tumu i pepa ma faapea mai o le a ia susunuina. Ona ia fai atu lea o le a ia faatauina na mea mai ia te ia, lea na ia malie i ai, mo le tau e 50 peso (pe a ma le I.S. $2.50).

Ata
buying the Book of Mormon in the marketplace

Mulimuli ane, na ia le mautinoa pe aisea na ia faatauina ai tusi. Na faaPeretania, ae na te le iloa lava se Igilisi. Ma na taugata tele—toeitiiti lava 10 pasene o lona totogi i le masina. Sa leai le mafuaaga na te faatauina ai tusi sei vagana ai lana uunaiga faaleagaga. Sa ia vave amata loa se sailiga mo le lotu lea na tusia i luma o tusi: O le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Ina ua mavae le fesili atu i ni nai lotu, na iu ina taunuu o ia i le ofisa o le misiona a le Ekalesia i La Paz. Na te lei faalogo e uiga i le taui pe vaai i le faasalalauga i le nusipepa, lea na tatau ona faaalia i lena aso. Na te lei fesili mo se tupe, e oo lava i le toe totogiina o le 50 peso na ia totogia. Na taliaina e faifeautalai tusi ma le olioli ma totogi atu pea ia te ia le taui.

Na ia tau i faifeautalai o loo faatasi o ia ma se vaega Penetekoso ae na faalogo ma le filiga ao latou tau atu ia te ia e uiga i le talalelei. Na ia manatuaina le faitau i se mea e uiga ia Iosefa Samita mai se tamai tusi na ia pikiina i le auala i le lua pe tolu tausaga talu ai. Na ia taliaina lesona a faifeautalai, ma i le maea ai o le lesona lona lua, na ia tautino mai e papatiso. I le lua vaiaso mulimuli ane, ia Setema aso 11, 1977, i se Aso Sa i le aoauli i se paranesi i La Paz, Polivia, na papatiso ai Maria Cloefe Cardenas Terrazas ma lana tama tama o Marco Fernando Miranda Cardenas, e 12 tausaga.

Na suia e le Alii ou lagona malolosi o le leai o se faamoemoe ina ua leiloloa au tusitusiga paia i ni lagona maoae o le olioli i le vaaia o Lona aao ua faaalia. Na fetalai mai le Alii, “O le mea lea ou te fai atu ai ia te outou, o mea uma lava tou te ole mai ai ia outou tatalo, ina faatuatua ia o le a maua e outou, ona faia lava lea mo outou” (Mareko 11:24).

E faafofoga ma tali mai le Atua ia tatou tatalo pe afai tatou te faia i le faatuatua ia te Ia ma Lona Alo, o Iesu Keriso.