2016
Loto Vilitakí mo e Tuʻunga Fakaākongá
Sune 2016


Loto Vilitakí mo e Tuʻunga Fakaākongá

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu, “Tenacity,” naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻaho 4 ʻo Nōvema 2014. Ke maʻu e kakato ʻo e leá ʻi he lea faka-Pilitāniá, ʻalu ki he speeches.byu.edu.

Mou maʻu e tui ki he ʻOtuá mo ʻEne ngaahi talaʻofá, pea fai e meʻa ʻoku totonú ʻi he taimi kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ko hai ʻoku ʻilo ki aí.

ʻĪmisi
tencious plant

Image © iStock/Thinkstock

ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻe ha tikisinale ʻinitaneti ʻe taha ʻa e loto vilitakí ko e “tuʻukāivi, kītaki, mo e taʻefieauna ʻi he loto fakapapauʻí.” ʻOku toe fakamatala foki ai, “Ko e loto vilitakí ko e ʻulungaanga ʻoku hā mei ha taha ʻoku ʻikai pē ke foʻi—ʻa ia ʻoku toutou feinga pē kae ʻoua kuó ne aʻusia ʻene taumuʻá.”1

ʻOku tau fie maʻu e loto vilitakí ka tau hoko ko e kau ākonga moʻoni ʻa e Fakamoʻuí mo aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa lelei moʻoni—hoko ko ha faifekau lelei, fakaʻosi ʻetau akó, kumi ha hoa taʻengata, mo kamata faʻu ha fāmili—ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻoku tau fie maʻu ke tau lavaʻi ia ke tau mateuteu ai ki he taʻengatá. ʻE fakapapauʻi ʻe heʻetau malava ke loto vilitaki ʻi he ngaahi meʻa lelei kotoa peé pe te tau hoko ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi te tau lava pea kuo pau ke hoko ia.

Kuo ui e toʻu tangata ʻo e kau faifekau taimi kakato ʻo e ʻaho ní ko e “toʻu tangata maʻongoʻonga taha ʻo e kau faifekaú ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí” pea kuo fakafehoanaki ia ki he kau tau kei talavou ʻe toko 2,000 ʻa Hilamaní.2 Neongo e ngaahi ʻulungaanga fakaofó mo e loto vilitaki ʻi he tui ʻa e kau talavou ko ʻení, ʻoku pehē ʻe honau taki ko Hilamaní: “Naʻe ʻi ai ʻa e toko uangeau mei heʻeku toko ua afe onongofulú, ʻa ia naʻe pongia koeʻuhí ko e mole ʻa e totó; ka neongo iá, ko e meʻa ʻi he angalelei ʻa e ʻOtuá, naʻa mau fuʻu ofo lahi ʻaupito, pea fiefia foki mo ʻemau kau taú kotoa, naʻe ʻikai hanau toko taha ʻe mate” (ʻAlamā 57:25).

Naʻe fakahaofi kinautolu “koeʻuhí ko ʻenau fuʻu tui lahi ʻa ia kuo akonekina ai ʻa kinautolu ke tuí—ʻoku ʻi ai ha ʻOtua angatonu, pea ko kinautolu kotoa pē ʻoku ʻikai ke taʻetuí, ʻe fakahaofi ʻa kinautolu ʻi hono māfimafi fakaofó” (ʻAlamā 57:26).

ʻOku pehē ʻe Hilamani kau kiate kinautolu: “ʻOku nau kei talavou, pea ʻoku ʻikai feliliuaki ʻenau fakakaukaú, pea ʻoku tuku ʻenau falalá ki he ʻOtuá maʻu ai pē” (ʻAlamā 57:27).

Pea kuo pau ke pehē pē mo kitautolu. ʻI he moʻuí, ko e taimi pē ʻoku tō ai e ʻuhá mo hoko mai e tāfeá mo angi mālohi mai ai e matangí ki hotau falé, ʻoku tau toki fakapapauʻi ai pe ʻoku mālohi ʻetau tuí mo tuku maʻu ai pē ʻetau falalá ki he ʻOtuá. ʻOku ʻikai pē hano siviʻi kae ʻoua kuo ʻi ai ha faingataʻa.

ʻOua naʻa Vaivai

ʻI he ngaahi taʻu kuo hili atú, naʻá ku tokangaʻi mo hoku uaifi ko Melé ʻa e Misiona Nakoiā ʻi Siapaní. Ko e ngaahi foʻi lea loto toʻa, mālohi, longomoʻui, mo faivelenga ʻoku nau fakamatalaʻi e kau tau kei talavou ʻe toko 2,000 (vakai, ʻAlamā 53:20) ʻokú ne toe fakamatalaʻi foki e kau faifekau naʻa mau ngāué. Ko ha fakamatala ʻe taha ʻo e kau tau kei talavou ʻe 2,000—ko e niʻihi naʻe pongia (vakai, ʻAlamā 57:25)—ʻokú ne toe fakamatalaʻi e niʻihi ʻo ʻemau kau faifekaú.

ʻOku ʻikai ke faingofua ke fai ha ngāue fakafaifekau. ʻOku pehē pē mo e moʻuí. ʻE mamahi e tokotaha kotoa pē ʻi ha faʻahinga founga. ʻOku hoko ha konga ʻo e mamahi ko ʻení mei ha angahala ʻoku teʻeki ke vete. ʻOku hoko e niʻihi ʻi ha fakatuʻutāmaki pe puke. ʻOku hoko e niʻihi he taimi ʻoku tau mamata ai ko hono fakafisingaʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻe he niʻihi ʻoku tau ʻofa aí pe taʻemateakiʻi e meʻa ʻoku nau ʻilo ʻoku moʻoní. Ka ʻi he kotoa ʻení ʻoku tau ako ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, pea tau tupulaki ʻo hoko ko e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku liliu hotau lotó, pea ʻoku hoko ʻa e liliu ko iá ʻo tolonga ʻi he taimi ʻoku tau hokohoko atu ai ke fili ʻa e angatonú kae ʻikai ko e angahalá mo e veiveiuá.

Naʻe loto vilitaki e kau tau kei talavou ʻe toko 2,000 ʻi he ngaahi meʻa ne nau fakaʻamu ki aí. Naʻe ʻikai pē ke nau foʻi neongo naʻe faingataʻa honau halá. ʻI ha toʻu tangata kimuʻa ange ai, naʻe akoʻi ʻe ʻĀmoni mo hono ngaahi tokouá, ʻenau ngaahi tamaí mo e faʻeé. Naʻe lavameʻa lahi e kau faifekau ko iá, ka naʻe pau ke nau piki maʻu foki mo kinautolu pea ʻikai foʻi he taimi naʻe faingataʻa mo fakalotosiʻi ai e ngāué.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻĀmoni e ngaahi taimi ko iá: “Ko ia ʻi he mafasia ʻa hotau lotó, ʻo tau meimei fokí, vakai, naʻe fakafiemālieʻi ʻa kitautolu ʻe he ʻEikí, ʻo ne folofola mai: ʻAlu atu ki homou kāinga ko e kau Leimaná, pea kātakiʻi ʻi he faʻa kātaki ʻa homou ngaahi mamahí, pea te u tuku ke mou lavaʻi ʻa e ngāué” (ʻAlamā 26:27).

ʻI he kātaki mo e loto vilitakí, naʻe matuʻuaki ʻe ʻĀmoni mo hono ngaahi hoa ngāué honau ngaahi faingataʻá pea naʻa nau lavameʻa fakaofo.

Loto Vilitaki ʻi he Ongoongoleleí

ʻI he taʻu 1999, naʻe haʻu ai ʻa Sisitā Māʻasi Pā ki he Misiona Nakoiā ʻi Siapaní mei Kolomupusi ʻi ʻŌhaiō, ʻAmeliká. Naʻe ʻikai ke faingofua ʻa e lea faka-Siapaní kiate ia ka naʻá ne loto vilitaki pē. ʻI he taimi pē naʻá ne poto ai he fetuʻutakí, naʻe ʻikai ke toe tuku ʻene talanoa mo e kakaí kau ki he ongoongoleleí.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi talaʻofa lahi ki he kau faifekau ʻoku nau faivelenga, ʻikai foʻi pea loto vilitakí ʻa ia ʻoku nau fakaava honau ngutú ʻi he loto toʻa mo e ʻofa pea ngāue ʻaki honau iví kotoa ʻi he ngaahi hala kuo tofa ʻe he ʻEikí (vakai, T&F 31:7). Ka ko e kau faifekau ʻe niʻihi ʻoku nau manavahē ki hono taʻe tali kinautolú pea nau tuku ke hanga ʻe heʻenau manavaheé ʻo ikunaʻi ʻenau loto toʻá.

ʻOku ʻikai pehē ʻa Sisitā Pā ia! Naʻá ne kumi peá ne akoʻi, pea naʻá ne akoʻi mo fekumi ʻo ʻiloʻi kotoa ʻene misioná.

ʻI he ʻaho fakaʻosi ʻo ʻene ngāué, naʻe fononga mai ʻa Sisitā Pā ki he ʻapi fakamisiona ʻi Nakoiaá. ʻI he pō ko iá, naʻá ku ʻinitaviu ia peá u talaange ki ai kuó ne fakahoko ha ngāue fakaofo. Ko e ʻaho hokó te ne ʻalu ai ki ʻapi.

Lolotonga ʻene fononga maí, naʻá ne mamata ki ha tamaiki fefine ʻi he toʻu ʻo e ako māʻolungá ne nau pō talanoa ʻi he taliʻanga lēlué. Naʻá ne ʻunuʻunu atu kiate kinautolu peá ne fehuʻi ange pe ʻe sai pē ke nau talanoa. Naʻá ne talanoa kau ki he ongoongoleleí mo hono Toe Fakafoki Maí. Naʻá ne toki ʻoange ha tohi tufa ki he taha ʻo e tamaiki fefiné ʻa ia naʻe ngali saiʻia heʻene fakamatalá peá ne talanoa ange kau ki he ongo sisitā ʻe lava ke na akoʻi ia kau ki he ongoongoleleí.

ʻĪmisi
sister missionary on the bus

Naʻe toki haʻu leva ʻa Sisitā Pā ki he ʻapi fakamisioná ʻo fai ʻene ʻinitaviú, kae ʻikai pē ke ne talanoa mai kau ki he meʻa naʻe hoko ʻi he taliʻanga lēlué. Kiate iá, naʻe ʻikai mahuʻinga ia ke fakatokangaʻi. Naʻá ne fai pē ʻa e meʻa naʻá ne ʻilo ʻoku totonú, ʻo aʻu pē ki he ngataʻangá. Mahalo ko e fakaʻuhinga lelei taha ʻeni ʻo e loto vilitaki ʻi he ongoongoleleí kuó u ʻiloʻí: Tatau ai pē pe ko e hā, hokohoko atu e tui ki he ʻOtuá mo ʻEne ngaahi talaʻofá, pea fai maʻu pē meʻa ʻoku totonú, ʻo tatau ai pē pe ko hai ʻoku ʻilo ki aí.

Naʻe foki ʻa Sisitā Pā ki Kolomupusi. Pea ʻi hono uooti tamaiki akó, naʻá ne fetaulaki ai mo hono husepānití, pea naʻá na ohi fakataha hake ai ha fāmili ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko e taʻahine ʻi he taliʻanga lēlué—ko Hītomi Kitaiama—naʻe akoʻi ia ʻe he ongo sisitaá. Naʻe tuʻukāivi ʻa Hītomi peá ne fakahā ʻene loto vilitaki pē ʻaʻaná ʻi heʻene tali lelei e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻo ne ikunaʻi ai e ngaahi fakafepaki mei hono fāmilí mo ʻene ngaahi ongoʻi veiveiuá.

Hili ha meimei taʻu ʻe ono mei ai ne mau feʻiloaki mo Hītomi ʻi ha konifelenisi fakamisiona ʻi Tokiō, ʻa ia naʻá ne ngāue fakafaifekau ai. Naʻá ne talanoa mai kau ki heʻena fetaulaki mo Sisitā Pā ʻi he taliʻanga lēlué pea mo ʻene ului ki he ongoongoleleí hili pē iá.

Hili ʻene ngāue fakafaifekaú naʻá ne feʻiloaki pea mali mo ha tokotaha naʻe ʻosi ngāue fakafaifekau ko Simipei ʻIamasita. ʻOku fakamānakó he ko Simipeí ko e foha ia ʻo ha tangata ne u hanga mo ʻEletā Randy Checketts ʻo ʻakoʻi ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1971 lolotonga ʻeku fuofua ngāue fakafaifekau ki Siapaní.

ʻOku ʻikai ko e tufaki pē ʻo e ongoongoleleí ʻoku fie maʻu ke tau loto vilitaki aí ʻi hono fai e meʻa ʻoku totonú. ʻOku tau fie maʻu e loto vilitaki māʻoniʻoni tatau ʻi heʻetau feinga ke ikunaʻi e angahalá mo e ʻahiʻahi fakatāutahá, fakaʻosi ʻetau akó, mo feinga ki he mali temipalé mo ha fāmili taʻengatá. Te tau fie maʻu ʻa e vilitakí, ʻofá, mo e fakaakeaké ʻi heʻetau piki maʻu ki hotau hoá mo e fānaú pea ikunaʻi e ngaahi faingataʻa ʻoku hoko ki he nofomalí mo e fāmili kotoa pē. Pea te tau fie maʻu ʻa e loto vilitakí, tukupaá, mo e faʻa kātakí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke hoko ai e ngaahi tāpuaki ʻoku tau fie maʻú ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu ai iá.

ʻI hono kotoa ʻení pea ʻi he meʻa māʻoniʻoni kotoa pē, ʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻe he māmaní ʻetau tukupā ke fai ʻa ia ʻoku totonú pea hoko ko ha tokotaha faitotonú. Ka kuo pau ke ʻoua naʻa tau foʻi. ʻE fie maʻu ke tau kei feinga pē kae ʻoua kuo tau aʻusia ʻetau taumuʻá. Ko ʻetau tefitoʻi taumuʻá ke moʻui taʻengata mo hotau husepānití pe uaifí, mo ʻetau fānaú pea mo ʻenau fānau ʻi he laui toʻu tangata ka hoko maí.

Fokotuʻu ha Ngaahi Taumuʻa ʻoku Tāú

Te tau fakatupulaki fēfē ʻetau tukupā ke fai ʻa ia ʻoku totonú, pea ʻoku tau maʻu fēfē ʻa e mālohi ke fai iá?

ʻUluakí, te tau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻoku taau ke aʻusiá pea hoa mo ʻetau tefitoʻi taumuʻa ki he moʻui taʻengatá. ʻE kau heni e ngaahi taumuʻa fakaakó mo e ngāue ke maʻu ha paʻangá ʻa ia ʻe fakataumuʻa pea hoa mo e fāmilí, tupulaki fakatāutahá, ngāue tokoní, ʻekitivitī ʻi he Siasí, mo e fiefia fakatāutahá. Ko e konga hono faʻu ʻo e ngaahi taumuʻa ko ʻení ko ʻetau fili fakatāutahá, ka kuo pau ke fakakau atu he konga ʻe taha ʻa e lotú mo e fakahā fakatāutahá. Kapau ʻokú ke tokanga ke fekumi ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke Ne ʻomi ha tali.

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa lahi ʻoku totonu ke ke lotuá, ko e kumi ha hoa ʻoku moʻui tāú te ke lava ʻo ʻalu mo ia ki he temipalé ʻo fakahoko e ngaahi fuakava toputapú. Kapau te ke fie maʻu ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú mo maʻu e meʻa fakaʻaiʻai ke aʻusia hoʻo ngaahi taumuʻa māʻoniʻoni tahá, fekumi ʻi he faʻa lotu ki he ngaahi tāpuaki mo e ngaahi fatongia ʻo e nofomalí.

Fekumi pe ko e hā e meʻa ʻoku finangalo e ʻOtuá ke ke faí ʻi he meʻá ni pea mo e ngaahi tafaʻaki kehe ʻi hoʻo moʻuí. Ako ki ai. Fakahoko ha ngaahi fili. ʻOhake ia ki he ʻEikí pea te ke ʻiloʻi ai. Peá ke hoko atu ki hono ikunaʻi hoʻo ngaahi taumuʻá.

Kotoa ʻeni, kapau te tau loto vilitaki ʻi he ngaahi meʻa ʻoku totonú, kuo pau ke tau ʻunu ke ofi ki he ʻEikí ʻaki ʻa e moʻui angatonu. ʻE ʻi ai ha ngaahi meʻa te nau fakafeʻatungiaʻi lahi ʻetau feinga ke ikunaʻi ʻetau ngaahi taumuʻa māʻoniʻoní, ʻo mahulu hake ia heʻetau taʻetaau mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Laumālié ʻi heʻetau moʻuí.

Faʻu ha ngaahi taumuʻa ʻoku māʻoniʻoní. Lotua maʻu pē mo fekumi ki he tataki ʻa e ʻEikí. Moʻui taau pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa te nau fakatuta pe taʻofi hoʻo fakalakalaká. Maʻu pea fakaʻaongaʻi hoʻo lekomeni temipalé. Tauhi hoʻo ngaahi fuakavá, tautefito ki he taimi ʻe faingataʻa ai e moʻuí. Fekumi ki he ngaahi tāpuaki ʻo e nofomali taʻengatá mo e fāmilí. Pea kātaki leva. ʻOua te ke foʻi. ʻOua ʻe holomui.

Maʻu ha loto vilitaki ki he meʻa māʻoniʻoni kotoa pē. Te ke ʻiloʻi ai hono fakamālohia hoʻo tuí, pea te ke ʻiloʻi ho ngaahi mālohingá mo hono fakaloloto mo fakalahi ho ngaahi talēnití ʻi he tupulaki hoʻo tuí. Pea manatuʻi e talaʻofa ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlaní ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻE ʻi ai e ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi ʻe toki hoko mai, ko e niʻihi ʻe hoko tōmui, pea ko e niʻihi ʻe toki hoko ʻi langi; ka ko kinautolu te nau tali lelei e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻe hoko ia.”3

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vocabulary.com/dictionary/tenacity.

  2. Vakai, M. Russell Ballard, “The Greatest Generation of Missionaries,” Liahona, Nōvema 2002, 47, 48; ki he anga hono fakamatalaʻi kinautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná, vakai, ʻAlamā 53:17–21; 56:17, 45–48; 57:20–21.

  3. Jeffrey R. Holland, “An High Priest of Good Things to come,” Ensign, Nov. 1999, 38.