2016
Ko e Kaungāako ʻo Soataní
Sune 2016


Ko e Kaungāako ʻo Soataní

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Veisinia, USA.

Naʻe manatu ʻa Soatani ki heʻene kei kaungāako mo Keasí. Ka naʻá ne maʻu ha fakakaukau lelei!

“Taki pea mo fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié” (Tohi Hiva ʻA e Fānaú, 66).

ʻĪmisi
jordans study buddy

Kuo laka ʻi he taʻu ʻe tahá ʻa e teʻeki ke fesiofaki ʻa Soatani mo hono tuofefine ko Keasí—naʻe hangē ia kuo fuʻu fuoloá! ʻI ha taimi nounou pē te ne foki mai mei heʻene ngāue fakafaifekaú ke fai hono tafá. Naʻe loto mamahi ʻa Soatani heʻene [Keasi] puké, ka naʻá ne fiefia ke toe fakataha mo ia.

ʻI heʻene foki mai he tuku e akó ʻi he ʻaho hono hokó, naʻe tangutu atu ʻa Keasi ʻi he seá. Naʻe lele ʻa Soatani ʻo fāʻofua kiate ia.

“Mālō e lelei Soatani! Ne u ʻofa mai kiate koe!” Ko e lea ange ia ʻa Keasí.

Naʻe malimali ʻa Soatani. “Ne u ʻofa atu mo au kiate koe! ʻOku ou fakaʻofaʻia ʻi hoʻo puké.”

Naʻe pehē ange ʻe Keasi, “Mālō.” Naʻe pukepuke ʻe Keasi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono fungá.

Naʻe pehē ange ʻe Soatani, “ʻE sai pē ke ta lautohi?”

“Fēfē ke ke ʻalu ʻo ʻomai hoʻo Tohi ʻa Molomoná, ke ta lau fakataha mei he kamataʻangá.”

Naʻe lele vave ʻa Soatani ki hono lokí ʻo toʻo mai ʻene tohí. Naʻá ne kaila pē mo lele.“Ko ʻeni!” Naʻá ne tangutu hifo ʻi he tafaʻaki ʻo Keasí.

Naʻá na fakaava hake ki he peesi talamuʻakí. Naʻe lau ʻe Soatani, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi.” Naʻá na taufetongi leva ʻi he laukongá.

Naʻe pehē ange ʻe Keasi, “ʻI heʻeku ngāue fakafaifekaú naʻá ku ako fakaʻaho mo hoku hoá e folofolá.” “Te ke fie kaungāako mo au kae ʻoua kuo taimi ke u toe foki ki he ngāué?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Keasí.

Naʻá ne tali ange, “ʻIo!”

Naʻe tafa ʻa Keasi hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai. Naʻá ne ʻatā mai mei falemahaki ki ʻapi ke mālōlō mo fakaakeake ʻi ha ngaahi uike. Naʻá ne ako mo Soatani ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻaho kotoa pē.

Kimuʻa peá ne toe foki ki heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe lea ange ʻa Keasi, “Soatani, ʻoku ou fie fakatukupaaʻi koe ke ke lau ke ʻosi e Tohi ʻa Molomoná kimuʻa peá ke papitaisó!”

Naʻe kiʻi fakakaukau ʻa Soatani ki ai. ʻE hoko hono taʻu valú ʻi ha ngaahi māhina siʻi mei ai. ʻE pau ke lahi e laukonga ke ne faí. Ka naʻá ne fie fai pē. Naʻe pehē ange ʻe Soatani, “ʻIo.”

“ʻI hoʻo lau iá, te ke lava ʻo lotu ʻo fehuʻi pe ʻoku moʻoni ia?” Ko e kole ange ia ʻa Keasi. “Naʻe palōmesi mai ʻa Molonai kapau te tau fai ia, ʻe fakahā mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní pe ʻoku moʻoni ia.”

Naʻe pehē ʻe Soatani, “Sai ia.”

Naʻe aʻu ki he taimi ke foki ai ʻa Keasi ki he ngāue fakafaifekaú, kuo aʻu ʻena laukongá ki he tohi ʻa 2 Nīfaí.

Naʻe ʻofa lahi ʻa Soatani kia Keasi. Naʻe tautefito ʻene manatu ʻofá ki heʻene kaungāako mo iá. Ka naʻá ne maʻu ha fakakaukau lelei!

ʻI he ʻaho hono hokó ʻi he akó, naʻá ne lue atu ki he tesi ʻo hono kaungāmeʻa lelei taha ko Siakí.

Naʻe pehēange ʻe Soatani, “Te u lau ke ʻosi e Tohi ʻa Molomoná kimuʻa ʻi hoku papitaisó.” “Te ke fie kau mai, he ko ʻena ʻokú ta papi fakataha pē he ʻaho tatau?”

“ʻIo,” ko Siaki ange ia. “Kuo teʻeki ke u lau ke ʻosi e Tohi ʻa Molomoná kimuʻa.”

ʻI he ʻaho kotoa pē he akó, naʻá na feʻekeʻaki e fehuʻi tatau pē.

“Ko e tohi fē ʻeni ʻokú ke aʻu ki aí?”

“Ko e ngataʻanga ʻo Sēkopé. Ko e tohi fē ʻeni ʻokú ke aʻu ki aí?”

Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo ʻikai ke na toe feʻekeʻaki ʻa e fehuʻí. Naʻá na fesiofaki pē peá na ʻiloʻi leva e fehuʻí.

“ʻOku ou tui ʻe ʻosi pē ʻo taimi tonu mo ʻeta papitaisó,” ko Soatani ange ia.

Ne faifai pea aʻu ki hona ʻaho papitaisó.

Naʻe fanafana ange ʻa Soatani, “Naʻá ku toki fakaʻosi pē ʻanepō.”

“Mo au pē!” Ko Siaki ange ia. “Pea naʻá ku lotu ke ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni ia, pea ne u ongoʻi māfana ʻaupito mo fiefia.”

Naʻe malimali ʻa Soatani. “Hangē pē ko aú. Ne u ongoʻi fiefia ʻaupito he taimi naʻá ku lotu aí.” Naʻá ne houngaʻia ʻaupito ʻi he fakatukupaaʻi ia ʻe Keasí. Naʻá ne kamata fakatupulaki leva he taimí ni ʻene fakamoʻoní.