2016
Ko e Tā Sīpinga ʻOfa ʻa ʻEku Tamaí
Sune 2016


Hotau Ngaahi ʻApí, Hotau Ngaahi Fāmilí

Ko e Tā Sīpinga ʻOfa ʻa ʻEku Tamaí

Naʻe fakahā mai heʻeku tamaí ʻa e founga ke u ʻofa ai heʻeku fānau kuo heé.

ʻĪmisi
father and son walking on a beach

Toʻohemá: tā fakatātā e ʻatá © iStock/Thinkstock; toʻomataʻú: faitā ʻa Del Benson

Naʻá ku kau ki he Siasí hili ʻeku tali ha fakaafe mei ha ongo kaungāmeʻa ke mau ʻalu ki he seminelí. Naʻe poupou maʻu pē ʻeku ongomātuʻá ki heʻeku ngaahi fakakaukau ke u papitaiso, ngāue fakafaifekau, mo mali ʻi he temipalé. Ka ʻoku ou manatuʻi ʻa e mamahi ne u ongoʻí (pea ʻoku ou ʻilo naʻe aʻusia pē mo ia heʻeku ongomātuʻá) ʻi heʻeku ʻilo naʻá na talitali ʻi he loki talitaliʻanga ʻo e Temipale Polovo ʻIutaá kae fakahoko ʻeku sila mo hoku uaifí.

Naʻá ma maʻu ha fānau ʻe toko fā kimui ange pea ʻoku ou manatuʻi ʻeku fiefia heʻeku ʻilo naʻe silaʻi takitaha kinautolu kiate kimaua koeʻuhí naʻe faʻeleʻi kinautolu ʻi he fuakavá. Ko ʻema fānaú ʻa e fuofua makapuná, pea neongo naʻe ʻikai ke kau ʻeku ongomātuʻá mo e ngaahi tokouá, tuofāfiné ki he Siasí, ka naʻa nau fuʻu vāofi ʻaupito mo ʻema fānaú. Naʻa mau nofo vāofi pē ʻi he ngaahi taʻu lahi, pea naʻe lava ke mamata ʻeku ongomātuʻá ʻi he ngaahi polokalama sipoti ʻa e akó mo e toʻu tupú ʻa ia naʻe kau ki ai ʻema fānaú. Naʻá na omi ki he papitaiso ʻo e tokotaha kotoa pē ʻi heʻema fānaú.

Ka ʻi he taimi naʻe taʻu hongofulu tupu ai ʻema fānaú, naʻe pau ke mau hiki ki ha fonua ʻe taha koeʻuhí naʻe liliu hoku fatongia ʻi he ngāueʻangá. Ka neongo iá naʻe kei vāofi pē ʻeku ongomātuʻá mo ʻema fānaú lolotonga e ngaahi taʻu ko iá ʻi heʻena toutou ʻaʻahi maí mo e faitohi mai maʻu peé.

ʻI he matuʻotuʻa ange ʻeku ongomātuʻá, naʻe puke ʻeku faʻeé ʻi he ʻatamai ngalongaló (Alzheimer). Naʻe papau e loto ʻeku tamaí te ne hoko ko ha tauhi faivelenga kiate ia, ʻo aʻu pē ki he tuʻunga naʻe fie maʻu ke tokangaʻi taimi kakato ai iá. Naʻe aʻu pē ki he ngaahi taʻu kimuí ni maí, ʻa e kei fetuʻutaki mai pē ʻeku tamaí kiate au ʻaki ʻene telefoni mo e faitohi mai fakauike, pea fakaʻaho ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi. Naʻá ku vāofi maʻu pē mo ʻeku ongomātuʻá, ka ne u vāofi makehe ange mo ʻeku tamaí ʻi he taʻu ʻe 10 fakamuimui ʻo ʻene moʻuí. Ko e taimi foki ko iá naʻá ku ʻilo ai naʻá ne lavameʻa ʻi hono tauhi ʻa e vā tatau pē mo hoku ngaahi tokoua, tuofāfine ʻe toko tolú—neongo e ngaahi faikehekehe ʻi he manakó mo e tui fakalotu ne mau fili ki ai ʻi heʻemau tupu haké.

ʻĪmisi
writing a letter

Toʻohemá: tā fakatātā e ʻatá © iStock/Thinkstock; toʻomataʻú: faitā ʻa Del Benson

Naʻe nofo ʻeku ongomātuʻá ʻi he matāfonua naʻe fehangahangai mo e matāfonua naʻe nofo ai hoku fāmilí ʻi he ʻIunaiteti Siteití lolotonga e ngaahi taʻu fakaʻosi ko iá, pea naʻe tuʻo ua ʻena ʻaʻahi mai, neongo ko e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻeku faʻeé ʻi he ʻAlasaimaá naʻe fuʻu faingataʻa ki heʻeku Tamaí ke ne tokangaʻi ia ʻi he folau vakapuna lōloá.

ʻI he taimi ko ʻení, naʻe fakakaukau kotoa ʻeku fānaú ke nau nofo tahataha mei he lotú. Ko e toko ua naʻe faifai pē pea toʻo hona hingoá mei he lekooti ʻa e Siasí. Kuo hoko moʻoni ʻeni ko e ʻahiʻahiʻanga ki heʻema moʻui mo hoku uaifí. Pea neongo naʻe ʻikai ko ha tokotaha Siasi ʻeku tamaí, ka naʻá ne mamahi mo puputuʻu ʻi he ngaahi fili ʻo ʻema fānaú. Ko ha tangata naʻe tui fakalotu fakafoʻituitui pē, pea ʻi he ngaahi taʻu ko iá naʻá ne kau fakataha mo kimaua ʻi hono lotua kinautolú.

ʻI he taʻu 2005, naʻe mālōlō ʻeku tamaí hili hono maʻu ia ʻe he kanisaá pea naʻe mālōlō mo ʻeku faʻeé hili ha taʻu ʻe tolu mei ai. Naʻá ma fiefia mo hoku uaifí ke ma fakafofongaʻi kinaua ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé hili ʻena mālōloó.

Kuó u lotua fuoloa ke u ʻilo ʻa e founga lelei taha ke u lava ʻo talanoa ai mo ʻeku fānaú ʻi heʻenau lalahi ko ʻení, ko e niʻihi kuo nau ʻosi mali mo ʻenau fānau, ka ʻoku ʻikai ha taha ʻe kau ki he Siasí [LDS] ʻiate kinautolu. ʻOkú ma vāofi mo e kotoa ʻo ʻema fānau ʻe toko faá, pea ʻokú ma fakamālō ko ʻenau faʻa tokoni ʻofa mai kiate kimauá.

Ne faifai peá u maʻu ha tali mahinongofua ki he founga ke u fakafōtungaʻaki au ki he fānau lalahi ko ʻení, mahalo ʻi he toenga ʻeku moʻuí. Naʻe fie maʻu ke u fai e meʻa naʻe fai heʻeku tamaí kiate aú. Neongo e faikehekehe ʻi heʻema tōʻonga moʻuí mo e tui fakalotu ne ma maʻú, ka naʻe fakapapau e loto ʻo ʻeku tamaí ke ne ʻunuʻunu ke ofi ange kiate au ko ha tamai mo ha kaungāmeʻa lolotonga ʻeku aʻusia ʻa e mamahi he fili ʻoku fai heʻeku fānaú ʻa ia ʻoku kehekehe ʻenau tōʻonga moʻui mo e tui mei haʻakú. Naʻá ku ʻiloʻi kuo pau ke u muimui ʻi he tā sīpinga ʻeku tamaí, ʻa ia naʻá ne akoʻi mai ʻa e founga ke u fakafōtunga ai ki he fānau ʻoku ʻi he tui fakalotu kehé: ʻofa kakato kiate kinautolu, ʻo hangē pē ka fai ʻe he Fakamoʻuí.