2016
Ngaahi Mana ʻAloʻofa ʻe Fitu ʻi he Fonongaʻangá
Sune 2016


Ngaahi Mana ʻAloʻofa ʻe Fitu ʻi he Fonongaʻangá

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi Nevata, USA.

Kuo tāpuekina ʻe he ʻEikí ʻeku moʻuí ʻaki e ngaahi mana ke tokoni ke u muimui ʻi he hala kuó Ne tofa moʻokú.

ʻĪmisi
seven tender miracles along the way

Tā fakatātaaʻi ʻe Red Hansen

Lolotonga ʻeku akoʻi mo ngāue ki he kakai fakaʻofoʻofa ʻi he Misiona Footi Uofi ʻi Tekisisí, naʻá ku faʻa fakakaukau ai ki he mohu tāpuekina ʻeku moʻuí. Naʻá ku fakatumutumu ʻi he ngaahi aʻusia ʻe fitu, ʻa ia ʻoku ou pehē ko e ngaahi mana ia.

ʻUluakí, naʻá ku hao moʻui ʻi heʻeku kei valevalé, ʻa ia naʻe kamata ʻi ha tuʻunga fakaʻofa. Naʻe fāʻeleʻi au ʻi he faliki efua ʻo e fale ʻeku faʻeé ʻi Tesi, ʻItiopeá. Ko ʻeku faʻeé pē taha ʻa e kāinga naʻá ku ʻiloʻí, pea naʻá ne langa toko taha pē homa fale fute ʻe valú (2.4 m) kae ʻato fuopotopoto ʻaki ʻa e ʻū vaʻakau mo e pelepela naʻá ne ʻufiʻufiʻi ʻaki e mohuku mo e ʻū lauʻiʻakau. Naʻe ʻikai ha vaitupu mo ha falemālōlō ʻi homau koló. Naʻe lahi ʻa e mahamahakí mo e maté ʻi homau kepelé pe feituʻú. Naʻe faingataʻa ʻaupito ke maʻu ha meʻakai pea naʻe taʻe-malava ke ma fakatau ia. Naʻe ʻikai pē ke ʻi ai ha ʻaho te ma taʻe fiekaia ai mo ʻeku faʻeé.

ʻI hoku taʻu faá, naʻe puke lahi ai ʻeku faʻeé. Ko e meʻi toenga ivi naʻá ne maʻú ne ma fakahoko ai ha fononga faingataʻa ki he falemahakí, ʻa ia naʻe fuʻu ongosia ai ʻeku faʻē ʻofá ʻo ne mate. Naʻe fakahaofi au ʻe he kau ngāue falemahakí mei he nofo veʻehalá mo e mate fiekaiá ʻaki ʻenau ʻave au ke u nofo ʻi he fale tauhiʻanga ʻo e fānau paeá ʻi he kolomuʻa ʻo ʻItiopeá ko ʻAtisi ʻĀpapá.

Naʻe hoko mai ʻa e mana hono uá ʻi he liliu fakafokifā ʻeku moʻuí. ʻI he fale tauhiʻanga-paea ko ʻení, naʻá ku nofo ai ʻi ha fale ʻoku maʻa, mohe ʻi he mohenga moʻoni, mo kai e meʻakai kotoa pē naʻá ku fie maʻú. Naʻe ʻosi aʻusia ʻe he fānau paea ʻe niʻihi ʻa e mole ʻo ha ʻofaʻanga, pea naʻa nau akoʻi au ki he founga ke u matatali ai e mālōlō ʻeku faʻeé. ʻI he efiafí, naʻa mau fakataha mai ai ʻo hiva e ngaahi hiva fakapālangi mo lotu ʻi heʻemau lea fakafonuá, ʻa e lea faka-ʻAmalikí. Naʻa mau lotu maʻamautolu mo kole ki he ʻOtuá ke Ne tāpuakiʻi ke ohi kimautolu ki ha “ngaahi fāmili fakaʻofoʻofa, angalelei mo ʻofa.” Naʻe ongo lahi ki heʻeku moʻuí ʻa e hiva mo e ngaahi lotu naʻa mau fakahokó. ʻOku ʻikai pē ke u foʻi he lotú.

Tolú, naʻe fakafeʻiloaki au ki he ongo faifekaú mo e Siasí ʻi hoku taʻu valú. Naʻe fakaafeʻi au ke u sio ʻi he fakatapui ʻo e fuofua falelotu ʻa e Siasí ʻi ʻItiopeá ʻi he Sāpate, ʻaho 30 ʻo Nōvema 2003. ʻI he fakatapuí, naʻá ku ongoʻi ai ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ko e kau faifekau naʻa nau ʻi aí ne nau ʻomi e māfana ʻo e nēkeneká, fiefiá, mo e ivi mālohi ʻo e laumālie tatau. ʻOku ou manatuʻi ʻeku fakaʻamu ke u hangē tofu pē ko kinautolú. Ka naʻe ʻikai pē haʻaku ʻilo pe te u aʻusia fēfē nai e taumuʻa ko iá.

Naʻe hoko mai ʻa e mana hono faá ʻi he hili pē iá. Naʻe ohi au ʻe ha fāmili ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe haʻu ʻeku tamai foʻoú ʻo ʻave au mei he fale tauhiʻanga-paeá. Naʻe kamata ʻemau fakamahení, pea naʻe kamata ke u lata ʻi hoku ʻātakai foʻoú.

Naʻe ʻasi ha ngaahi faingataʻa lahi ʻi he taimi pē naʻá ku aʻu atu aí. Naʻe kataʻi ʻe he kakaí ʻeku lea faka-Pilitāniá ʻi he feituʻu kotoa pē naʻá ku ʻalu aí. Naʻe fakatupu ʻe he fakangatangata ʻeku ʻiló ha ngaahi palopalema ʻi he akó. Naʻá ku lotua ha tokoni, pea ne u ngāue mālohi ange mo poto ange ke fakakakato ʻa e tōnounou faka-ʻatamaí, tautefito ki he lea faka-Pilitāniá. Ne tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku ngaahi lotú. Hili ha taʻu ʻe ua naʻá ku pōlepole ke hiki fakalaka mei he kalasi ne totonu ke u ʻi aí ki ha kalasi māʻolunga ange.

Hili ko iá, naʻe holofa leva ʻeku moʻui ʻi ʻapí. Naʻe tokoni e ngaahi lotu ki he ʻEikí, ngaahi taumuʻa māʻolunga fakataautahá, pea mo e holi fakamātoato ke ikuná ke u kātekina e taimi mātuʻaki faingataʻa ko ʻení. ʻI ha tokoni ʻa ha tokotaha ngāue maʻá e kakaí, naʻe faifai pē peá ma femahinoʻaki mo ʻeku tamaí ke fakataʻeʻaongaʻi e aleapau ohí. Ko ha taimi ʻeni ʻo e lotu, faʻa kātaki, tui, mo e tokoni mei he Tamai Hēvaní.

ʻI he taimi ní kuó u taʻu 15, ne ohi au ʻe ha fāmili peá u nofo mo kinautolu ʻi ha meimei taʻu ʻe taha. Ko e taimi leva ia naʻe hoko mai ai e mana hono nimá. Lolotonga ʻemau heka saliote mo ha ongo kaungāmeʻa, naʻá ku fetaulaki mo ha fāmili siasi mo e ongo ʻofefine lelei. Lolotonga ʻenau foki ki ʻapí, naʻe lea hake ha taha ʻo e ongo ʻofefiné, ʻo ne pehē, “Mahalo pē ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau ohi ʻa ʻIfalemi Sāmita.” ʻOku fakaofó he naʻe maʻu ʻe he toenga ʻo e fāmilí ha ueʻi tatau. Naʻe fengāueʻaki e tamaí mo e Vaʻa ki he Ngāue Tokoni Fakasōsialé, pea taimi siʻi pē ne u hiki leva ki hoku ʻapi foʻoú. Mei he kamataʻangá, naʻe tuku au heʻeku tamai fakaofó ni ke u tauʻatāina ke fili. Hangē ko ʻení, naʻá ne fakamatala ʻoku ʻalu honau fāmilí ki he lotú he ʻaho Sāpaté. Naʻá ne tuku pē ke u fili pe te u ʻalu mo kinautolu pe te u nofo pē ʻi ʻapi; naʻá ne talamai te nau kei ʻofa pē ʻiate au kapau te u fili ke u nofo he lotú. Naʻá ku fili ke u ʻalu ki he lotú, pea talu mei ai mo e lahi e ngaahi fili angatonu ne u fakahokó.

Naʻe hoko mai e mana hono onó ʻi heʻeku maʻu ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí. ʻI ha Sāpate ʻe taha naʻá ku tangutu ai ʻi he houalotu sākalamēnití ʻo hiva “ʻOku Fakaofo” (Ngaahi Himí, fika 102). Naʻe kamata ke ʻalu noa pē hoku loʻimatá ʻi heʻeku maʻu ha fakamoʻoni fakatāutaha ko Sīsuú ko e Kalaisí Ia pea ko e Siasí ko Hono Siasi ia.

Hili ha taʻu ʻe hiva mei ai, naʻe faifai peá u ʻiloʻi e founga ke u hangē ai ko e kau faifekau ko eé! Ko e taʻu ki he ngāue fakafaifekaú he taimi ní ko e taʻu 18, ka naʻe teʻeki ke fakalao hoku pusiakiʻí. Naʻá ku tatali ʻi ha māhina lōloa ʻe fitu pea toki kakato ia. Naʻe faifai pea lava ke fakahū ʻeku foomu ngāue fakafaifekaú. Hili pē ha ʻaho ʻe fā mei ai ne u maʻu hoku uiuiʻí. Naʻe tāpuekina au ʻe he ʻEikí ʻi he uike pē ʻe taha ʻaki hono fakakakato e ngaahi ngāue fakapepa ki hono ohi aú pea mo ha uiuiʻi ngāue fakafaifekau. ʻOku ou mataʻikoloa ʻaki e ongo pepa ko iá! Ko ʻeku mana hono fitú ia. ʻIo, ko e moʻoni, naʻe fie maʻu e ngaahi mana lahi ʻi he fonongaʻangá mei he kiʻi fale kelekele ʻi ʻItiopeá ki heʻeku misiona mahuʻingá.