2016
Te maere, te oto e te faanahoraa a te Atua
April 2016


Te maere, te oto e te faanahoraa a te Atua

Te ora nei te taata papa’i i te fenua Arabania.

Na roto i te ohipa fifi roa ino o to’u nei oraraa, ua ite au e, ua vai noa te Metua i te Ao ra i piha’i iho ia’u i roto i te roaraa o to’u tere.

Hōho’a
illustration like a stained-glass window

Faahoho’araa na David Curtis

I te hoê po’ipo’i roa i te matahiti 2008 ua faaara mai to’u metua vahine ia’u no te haere i te haapiiraa. Ua oaoa roa vau i taua po’ipo’i ra, tera râ, aita vau i ite e, e huri te reira i roto i te hoê mahana ino roa a’e no to’u oraraa e a ore râ te taime hopea a parahi ai au i piha’i iho iana. Aita i hope ta’u mau haapiiraa i taua mahana ra no te mea ua haere mai te hoê hoa o to matou utuafare e tii ia’u e ua parau mai e, ua haapohe to’u mama iana iho. E 12 ana’e to’na matahiti.

Ua feruri au e, « Nahea e ti’a ai ia’u ia ora e aita to’u mama ? » Ua riro oia ei hoa rahi a’e no’u.

Ua ta’i noa vau e rave rahi ava’e. Aita vau e au e haere i te haapiiraa no te mea, e mea taa ê te huru o te tahi atu mau tamarii i ni’a ia’u, ua oto ratou no’u. Aita hoê a’e to’u e iteraa no ni’a i te ohipa i titauhia ia’u ia rave; ta’u noa i ite, oia hoi, ia puai au no te mau.taata ato’a.

I te hoê mahana, e pae e a ore râ, e ono ava’e i muri a’e i te poheraa to’u mama, o vau ana’e i roto i to’u piha i piha’i iho i te faaramarama, a ta’i noa ai, ma te tamata i te haroaroa e, eaha ta’u ohipa i ô nei. I tera iho taime, ua faaroo a’era vau i te hoê reo i roto i to’u upoo : « E tamahine oe na’u ; eita vau e vaiiho ia oe ia mauiui ». Ua ite a’era vau e, o te Atua ïa. Tera râ, ua maere au i te mea e, aita vau i ti’aturi faahou iana, rahi roa’tu mai te taime a feruri ai au e, na te Atua i rave ê i to’u mama. Noa’tu râ e, aita vau i ite e, eaha te auraa ta’na parau, ua tupu te hau i roto ia’u.

E toru matahiti i muri iho, ua reva’tu vau i Roma, Italia, no te farerei i to’u tonton. Ua paraparau noa mai oia no ni’a i te ekalesia ta’na e haere ra. I te hoê Sabati ua afa’i oia ia’u na muri iho iana. Eita e mo’ehia ia’u te taime a haere ai au e tae roa’tu i te mau uputa o te fare pureraa no te taime matamua, e to’u iteraa i te here o te Metua i te Ao ra i te taime a tomo ai au i roto. E au e, tei te fare au.

Ua haamata vau i te haere i te pureraa i te mau Sabati ato’a e i te mau faaoaoaraa ato’a i roto i te hepetoma. E mea au roa na’u ia vai i rotopu i te feia apî o te Ekalesia. Ua faatupu ratou i te oaoa i roto ia’u. Hoê â ta ratou mau mea i feruri e i ti’aturi e ta’u. E toru ava’e i muri iho, ua hope ta’u tau faafaaearaa no te pu’e tau mahanahana, e ua titauhia ia’u ia ho’i i Alabania.

I to’u taeraa i te fare, ua parau vau i to’u papa i te mau mana’o tei tupu mai i roto ia’u e te oaoa ta’u i farii i te roaraa o taua taime ra. Aita oia i au i te reira. Ua parau mai oia ia’u e, eita oia e faati’a ia’u ia tamau noa i te haere i te pureraa e a ore râ i te haapii atu â no ni’a i te reira. No reira, ua titauhia ia’u ia faaoroma’i no na matahiti e toru e tae’ahia ai to’u matahiti i te 18. I reira e ti’a ai ia’u ia ma’iti no’u iho e ia bapetizohia.

I roto i taua area taime ra, ua haamaita’ihia vau na roto i te mau taata e rave rahi tei parau mai ia’u i te mau mea ta ratou i apo mai i te pureraa i te mau Sabati ato’a. O Stephanie te hoê o taua mau taata ra. Ua ora na oia i Italia i te taime a tomo ai to’u tonton i roto i te Ekalesia, tera râ, ua ho’i atu oia i to’na fare i Marite. Ua feruri to’u tonton e, e mea maita’i no maua ia papa’i i te rata te tahi i te tahi, no reira ua amui mai au ia Stephanie ei hoa i ni’a ia Facebook.

Noa’tu e, aita maua i farerei tino a’e nei, e vai noa to’u mauruuru iana no to’na tautururaa mai ia’u ia patu i to’u faaroo e ia haapii atu â no ni’a i te evanelia a Iesu Mesia. Ua papa’i mai oia ia’u i te rata fatata pauroa te Sabati e ua parau mai ia’u i te mau mea ato’a ta’na i apo mai i te pureraa e ua pahono ato’a i ta’u mau uiraa. Ua riro oia ei hoa rahi no’u.

I te hopea, i muri a’e e rave rahi matahiti i te faaoroma’iraa, ua bapetizohia vau e piti noa mahana i muri a’e i te 18raa o to’u mahana fanauraa. E eita e maoro roa, e faa’ite au i to’u mama i te oaoa ta’u i farii i taua mahana ra, no te mea, e bapetizohia vau no’na. Ua ite au e, e haapeu oia i te oraraa ta’u i ma’iti.

Te mana’o nei au e, ua haamaita’i te Metua i te ao ra ia’u no te mea, ua rau te huru To’na vairaa i piha’i iho ia’u i roto i to’u tere taato’a. Ta’u noa, o te tia’iraa ïa e te faaoroma’iraa no te mea, e faanahonahoraa Ta’na no’u. Oia tei horo’a mai ia’u i te puai no te upootia i roto i te mau fifi ato’a ta’u i farerei. Tei piha’i iho noa oia ia’u, no te tauturu mai ia’u ia oaoa a’e.